Ugljikova dioksida ima puno (u zraku i dimu), no nije za drugo nego za gaziranje pića. Nije baš tako. Od njega se može proizvesti sve – zahvaljujući novom tehnološkom postupku japanskih znanstvenika.
Prizor iz znanstveno-fantastičnog filma: zraka svjetlosti prelazi preko tijela i ono ozdravljuje. Možda će se baš tako liječiti tumori – uz pomoć lijeka koji pretvara vodu u slobodne radikale.
O lebdećim česticama čitamo svaki dan nadajući se da će ih u zraku biti što manje – radi zdravlja naših pluća (i cijelog organizma). No od lebdećih se čestica može napraviti lijek protiv raka!
Mnogo se piše i priča o otrovnosti mikroplastike, s kojom sve više zagađujemo naš planet. Koliko u tim pričama ima istine pokazuje istraživanje kineskih znanstvenika na jednostaničnoj algi kloreli
Komadić keramike, staljenog olovnog ortovanadata, ponaša se neobično: obasjan zrakom svjetlosti (iz lasera) steže se i rasteže – ovisno o njezinom intenzitetu
Može li se od plastične boce napraviti sirovina za proizvodnju te iste boce? Može, ako se PET pretvori u BHET. No za to treba imati pogodan katalizator – i mikrovalnu pećnicu.
U moru svačeg ima – ali koliko od toga „svačeg“ potječe od čovjeka? Na to su pitanje odgovorili naši znanstvenici iz Zagreba i Pule mjereći koncentracije teških metala u Pulskom zaljevu.
Legura čvrsta poput čelika koja podnosi svaki lom – jer joj svaka pukotina sama zacjeljuje. To je novo dostignuće tehnologije, koja se ovaj put igra agregatnim stanjima i faznim prijelazima.
Ugljen priređen od kanalizacijskog mulja s dodatkom cinka novo je sredstvo za pročišćavanje otpadnih voda – čisti ih od onoga što ponajviše škodi okolišu, od fosfata.
Grafitni prah i cirkonijeva sol osnovne su sirovine za izuzetno čvrsto vlakno koje je usto otporno na vatru i kemikalije. A prije svega, izrađuje se lako i bez velikog utroška energije.
Trebamo li se bojati radioaktivnog plina radona u svojoj kući? Sve ovisi o tome gdje (u Hrvatskoj) živite, kaže profesor Vanja Radolić sa Sveučilišta u Osijeku.
Stol, stolica, ormar i ormarić napravljeni tako da na njima ne može preživjeti nijedna bakterija, nijedan virus. Tajna je u polimerima i terpenima, dezinfekcijskim sredstvima iz prirode.
Nečista voda kao izvor električne struje, kao energent? Zvuči neobično, ali i na tome se radi. Problem je kao uvijek: treba pronaći djelotvoran, a prije svega jeftin katalizator.
Uz celulozu tvornice celuloze proizvode i lignin. Što od njega napraviti? Mnogo toga, samo ga prethodno treba prevesti u nešto drugo – u ester.
Je li na Marsu bilo tekuće vode? Evo još jednog dokaza. On nam dolazi iz analize magnezijevih minerala – i pokazuje kakva je to voda bila.
Ima mnogo načina za pretvaranje Sunčeve u električnu energiju. Evo još jednog – sa stupnjem pretvorbe 86 %!
Može li se otkriti je li med pravi ili je patvoren? Može, no nalaz umnogome ovisi čime je patvoren.
Gel od kitozana, tvari koja se dobiva od hitina, je kruti elektrolit izvrsnih električnih i mehaničkih svojstava, a usto je posve biorazgradiv. Je li to elektrolit za buduće cink-ionske baterije?
Već smo čitali na ovim stranicama (21. 10.) o recikliranju litija iz baterija oksalnom kiselinom. Kakav se tehnološki postupak iza toga krije – i zašto je on toliko važan?
Može li se alkohol (metanol) oksidirati zrakom na vodu i ugljikov dioksid tako da pri njegovom „tihom gorenju“ nastaje električna struja? Može, može – ako se ima katalizator.
Jedan stari vic kaže da je moguće spojiti željezo sa celulozom jedino tako da se napravi čekić. No odnedavno je nešto takvo kemijski moguće – napraviti spoj grafita i celuloze.
Sve se mijenja, klima, biljni pokrov, mora, rijeke, sve. No može li se „sve“ mjeriti? Može: međunarodni tim znanstvenika izveo je devet varijabli koje dijagnosticiraju stanje našeg planeta.
Može li se napraviti tvar koja će voditi električnu struju kada se nanese postupkom 3D ispisa? Može – čak i takva koja će od 3D ispisa napraviti 4D ispis - onaj koji se mijenja s vremenom
Razvoj baterija: tekući, kruti – i na kraju elastični elektrolit, elektrolit od umjetne gume. No nije riječ samo o rastezljivosti.
Mogu li se stanice raka jednostavno isprati i to onda kada se nalaze u tkivu, u tijelu? Mogu – ako se za njih napravi poseban deterdžent.
Hrđa, ali ne ona na čavlu ili autu nego ona koja nastaje geološkim procesima, utjecala je i još utječe na sudbinu metana, a s njime na klimu našeg planeta i život na njemu – kažu znanstvenici
O baterijama na bazi sumpora i litija (ili, još bolje, natrija) mnogo se priča, no na njima se i mnogo radi. Koliko smo blizu konačnom, komercijalnom rješenju?
Bez fosfora nema fosfata, pa ni onih za život najvažnijih – DNA i RNA. Stoga pronalazak soli fosforne kiseline u oceanu Saturnova mjeseca budi nadu da u njemu ima nečeg živog.
Koliko su opravdano „nećemo spalionice“ i „ne u mome dvorištu“ pokazuju istraživanja utjecaja spalionice otpada na kvalitetu zraka u talijanskom gradu Desiju.
Nafta je nastala fosilizacijom biljnih i životinjskih ostataka u pradavnim morima i jezerima. Je li baš tako? Možda je nastala (i) od anorganske tvari, geokemijskim procesima
Može li se vidjeti da se jedan virus, jedna virusna čestica vezala za antitijelo? Može – i to mobitelom.
Svemirske sonde nalaze i nalazit će organske spojeve. Kako znati potječu li oni iz nečega živog? Sve piše u kemijskoj formuli, kažu američki znanstvenici.
Termoelektrane odlažu tisuće tona šljake i pepela iz stotina tisuća tona sagorjelog ugljena. Je li to štetno za okoliš? Je li opasno za ljudsko zdravlje? Evo odgovora naših znanstvenika.
Godišnja pretplata
11 brojeva
U vašim rukama prije nego na kioscima!
Godišnja pretplata
11 brojeva
Najkvalitetniji sadržaj za IT profesionalce
Dvogodišnja pretplata
22 broja
Najveća ušteda! Samo 2,70 € po svakom broju
Dvogodišnja pretplata
22 broja
Najveća ušteda! Samo 2,40 € po svakom broju
Napraviti uređaj sa što manje pokretnih dijelova – san je svakog strojara. Evo jednog takvog: on proizvodi električnu struju gibanjem vode u zatvorenoj cijevi.
Danas se već na svakom uglu može kupiti svjetiljka od himalajske soli. Kakva je to sol, i po čemu je posebna – osim što potječe s najvećeg i najvišeg planinskog masiva na Zemlji.
Sićušni robot koji putuje crijevima i popravlja sve što treba popraviti. Znanstvena fantastika? Ma ne – i mnogo jednostavnija naprava nego što mislite.
Plastična ambalaža se razmrvi u prah, pomiješa s tamnom tekućinom i stavi u Sunčevu peć. To bi bio najkraći opis metode za recikliranje poliestera što su je iznašli kineski kemičari.
Atom do atoma – i evo najtanje žice koja se uopće zamisliti može. Takvim se žicama već dugo bave znanstvenici, a sada – zahvaljujući metodama računalne kemije – znamo i njihova mehanička svojstva.
Energija proizvedena suncem i vjetrom mogla bi se pretvoriti u energiju vodika, a potom cjevovodom, umjesto električnim vodom, transportirati do potrošača. Isplati li se to?
Što učiniti sa zocom, popularnim talogom od kave? Evo rješenja: treba ga pomiješati s biorazgradivim polimerom da bi se dobio jeftin i vrlo biorazgradiv kompozitni materijal.
U uzorcima asteroida Ryugu pronađen je uracil, dušikova baza iz ribonukleinskih kiselina, a uz nju i nikotinska kiselina – vitamin B3. No kako su nastali (još) se ne zna.
Može li vapno vezati kalcijevim kloridom umjesto kalcijevim hidroksidom? Može, ako se doda enzim – i dobije građevni materijal kojem pukotine ne smetaju.
Fosfora ima svugdje – u svakoj živoj stanici, pa i u mrskom nam virusu. No njegove su rudne rezerve ograničene, dok potrošnja raste – za tridesetak godina prijeti nam slom.
Aminokiseline ne potječu sa Zemlje nego iz svemira. To je stara hipoteza. No kako su nastale i koliko ih je nekoć, u početku bilo?
Krpa k'o krpa – ali ne. Znanost još nije rekla zadnju riječ kada je o krpi riječ. O tome svjedoči i najnoviji otirač – na bazi aerogela.
Šest električnih otpornika, s rasponom otpora 1:600, uspjeli su napraviti znanstvenici variranjem strukture makrocikličke molekule. Otpornici nisu veći od 2 nm – koliko iznosi dužina molekule.
Napraviti nanocjevčicu je jedno, a od nje isplesti vlakno drugo. No isplati se: dobiva se uže šezdeset puta čvršće od najlonskog
Čega ima na Marsu, u krateru Jezero? Rover Persceverance pustio je, nakon 208 Marsova dana istraživanja, da stijene ispričaju svoju priču
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Nikome ne pada na pamet da u tijelo ugradi nešto drveno, ma koliko se mehanička svojstva drva činila prikladnima za neke vrste implantata. No to se ne bi moglo reći za drvo od silikona
Na sloj polimera nanometarski sloj drugoga, pa trećega – recept je za separacijsku membranu, kemijski sendvič koji odvaja alkohol od vode
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Jesu li minerali živi? Moglo bi se reći da jesu jer za evoluciju minerala vrijede slični zakoni kao i za evoluciju biljnih i životinjskih vrsta – kažu rezultati najnovijih znanstvenih istraživanja
U doba kada svi strepimo zbog nestašice plina enormne količine prirodnog plina završavaju u atmosferi čineći nas energetski još siromašnijima, a naš planet još toplijim
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Novo čudo nanotehnologije: motor manji od desettisućinke milimetra. Pokreće ga električna struja – ali ne onako kako pokreće elektromotor.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Bakterijska upala pluća nekoć je bila smrtonosna bolest – do pojave antibiotika. No antibiotici ne pomažu protiv novih, rezistentnih sojeva bakterija, pa se traže novi lijekovi – soli bakra.
Kineski su znanstvenici napravili uređaj koji „potiče hidrogenizaciju CO pomoću dehidracije“. U tim šturim riječima krije se tehnologija za uspješniju proizvodnju umjetnih polimera.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Kemičari rade pokuse sa mililitrima, mikrolitrima te desetinkama i stotinkama mikrolitra. Uskoro bi mogli raditi i s mnogo manjim volumenima, zahvaljujući posudicama od kristala – ali posebnog.
Kada se u plastiku, PET, od koje su načinjene boce za mlijeko, uperi jaka laserska zraka od nje mogu nastati dijamanti. Iz toga proizlazi da oni vjerojatno postoje u središtu velikih ledenih planeta
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Solarne ploče koje dostižu stupanj iskorištenja veći od stupnja iskorištenja benzinskog motora u automobilu novo je dostignuće kineskih znanstvenika. Tajna je u perovskitu
Membrana obasjana svjetlošću razlaže vodu na vodik i kisik. Stara ideja, novo rješenje – koje se zove ugljikov nitrid dopiran borom.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
U vodikovoj bateriji spajaju se vodik i kisik u vodu, no pri tome ne nastaje ni eksplozija ni plamen nego električna struja. No evo takve baterije i na cink – zahvaljujući pronalasku dvije membrane.
Svako malo se čuje kako se nafta izlila iz tankera ili s platforme. Ali u moru ima mnogo više nafte nego se može pripisati nesrećama – kaže satelit.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Mikrobi su sićušna (micro) živa bića (biotes), tako sitna da se za njih nije znalo sve do otkrića mikroskopa. No evo mikroba koji nije mikrob. U čemu je tajna njegove veličine?
Što se događa sa živom kada dođe u vodu, a iz vode u organizme koji u njoj žive? Odgovor na to pitanje daje rezultat eksperimenta koji je trajao 14 godina i u kojem je sudjelovalo jedno manje jezero.
Rafinerije bez vatre, dima i smrada, koje energiju za svoj rad crpe iz obnovljivih izvora. Moguće je, moguće – zahvaljujući polimernim membranama
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Nakon cirkularne ekonomije evo i cirkularne plastike – umjetnih polimera koji se mogu depolimerizirati. Kako? Kemijskom reakcijom kojom se služe frizeri za kovrčanje kose.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Natrijeva baterija bila bi jednostavna sprava da u njoj ne nastaju čestice natrija koje mrve elektrodu. Rješenje je u elektrolitu koji je i nije tekuć – u elektrolitu od stakla.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Kugla u čaši (plitici ili pokalu) nova je zamisao kako bi se Sunčeva svjetlost mogla pretvarati u električnu energiju. No i kugla i pokal su molekule, čestice nanometarskih dimenzija.
