Mogu li stambene zadruge promijeniti tržište nekretnina u Hrvatskoj i postati novi trend?

Prema Nacionalnom plan stambene politike RH do 2030. godine, koji je predstavljen krajem prošle godine, ministar Bačić je najavio da su u plan uvrštene i neprofitne stambene zadruge. Po njegovom planu, poticanjem neprofitnih stambenih zadruga izgradit će se 1.200 novih stambenih jedinica. Koliko zapravo znate o stambenim zadrugama? U nastavku ćemo objasniti što su stambene zadruge i kako one funkcioniraju. Kratka anketa je na kraju teksta.

Više se ni opušak ne smije baciti kroz prozor

Stiže nam uskoro novi Pravilnik o kućnom redu u zgradama

Do 1. svibnja ove godine Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine najavilo je donošenje novog Pravilnika o kućnom redu u zgradama, koji je trenutno upućen u javno savjetovanje. Pravilnik sadrži dvadeset i četiri članka i većinom se odnosi na pravila korištenja zajedničkih prostorija u zgradama, dopuštenu razinu buke i sprječavanje skupljanja otpada u korištenju posebnih dijelova zgrade, satnicu kućnog mira, obveze kod iznajmljivanja stanova i ostale obveze stanara. Što se točno predlaže saznajte u nastavku...

Kupnja stana ili kuće

Priuštivost stanova u Hrvatskoj: Je li vrijeme za novi način razmišljanja i djelovanja?

Već godinama se u medijima provlači narativ da su cijene nekretnina u Hrvatskoj nedostižne građanima, pa se naglašavaju ekstremni primjeri poput: „Cijene eksplodirale!“ ili „Stanovi nikad skuplji!“. Ipak realna slika može biti puno nijansiranija. Mnogi nisu ni svjesni da je kupnja nekretnina u Hrvatskoj priuštivija nego je bila prije deset do petnaest godina i da su naselja u predgrađima sve atraktivnija. Je li problem u cijenama ili mentalitetu? Pokazat ćemo zašto je to tako, i kako na to poskupljenje cijena ne gledati "crno-bijelo"

Liberalizacija prodaje nekretnina za strance

Treba li se radovati ili strahovati hrvatskom pristupanju OECD-u?

Krajem prošle godine Hrvatski Sabor je usvojio izmjene Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kako bi se ispunio jedan od uvjeta za hrvatsko pristupanje OECD-u, jednoj od najvećih međunarodnih gospodarskih organizacija. Što je OECD i što ove izmjene točno znače za Hrvatsku, pročitajte u nastavku.

Plava karta vrijedit će 48 mjeseci

Koje će značajne promjene stranim radnicima donijeti predložene izmjene Zakona o strancima?

U Sabor je upućen nacrt Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, koji se posebno bavi pravima i obvezama stranih radnika, hrvatskim iseljenicima i zaštitom domaćih radnika u Republici Hrvatskoj. Ako ga Sabor odobri nastupit će značajne promjene koje se odnose na uređivanje statusa i zaštite stranih radnika, kao i nadzor agencija koje ih dovode

Uskoro će se teže dolaziti do kredita, da bi se zaštitile - banke

HNB najavila pooštravanje uvjeta kreditiranja građana da bi očuvala stabilnost financijskog sustava

Hrvatska narodna banka (HNB) je najavila uvesti nove makrobonitetne mjere kojima će ograničiti kriterije kreditiranja građana, s ciljem očuvanja stabilnosti državnog financijskog sustava. Jesu li najavljene mjere doista pokrenute radi smanjenja inflacije i snižavanja cijena nekretnina?

Pozitivne i negativne strane

Zašto neki "perfekcionisti" teže nađu posao?

Postoje dvije vrste perfekcionista. To su oni koji to doista jesu i oni koji to žele biti. Iako je uvriježena uzrečica da savršenstvo ne postoji, mnogi teže savršenstvu i žele tako izgledati, zvučati i ponašati se. U informatici se algoritmi moraju savršeno izvršavati, jer je to jedini način da sustav pravilno radi, postavlja se pitanje je li tako i s ljudima?

Baza zemljišnih podataka

Što nam je donio izmijenjeni Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina?

Na sjednici održanoj 13. prosinca 2024. godine Sabor je s većinom glasova usvojio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Ta izmjena Zakona nije baš puno odjeknula u medijima mada je važna svim onima koji posjeduju nekretnine (stan, kuću, zemlju i sl..) na katastarskim česticama u građevinskim i oko građevinskih područja, na kojima se odvija najmanje 80 posto gospodarske djelatnosti, a na kojima do sada nije bila službena državna izmjera radi utvrđivanja granica. Sve u svrhu potpune uspostave novog katastarskog operata takozvane Baze zemljišnih podataka. Što se točno mijenja objasnit ćemo u nastavku

Većina radi izvan struke

Istražili smo koliko zaposlenih radi u zanimanjima za koja su se školovali

Prema istraživanju EduCentra, 55 posto ispitanika ne radi u zanimanjima za koja su se školovali, uglavnom zbog nedostatka poslova u struci, nedostatka praktičnih kompetencija tijekom srednjoškolskog obrazovanja ili neprilagođenosti tržišta rada

Promjene Zakona o porezu na dohodak

Koliko će nam porasti plaće u sljedećoj godini prema izmijenjenom Zakonu o porezu na dohodak

Niti ove godine ne možemo zaključiti godinu da se ne osvrnemo na nove izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak, koje su prije tjedan dana usvojene u Saboru, a stupaju na snagu od 1. siječnja 2025. godine. Ukratko ćemo objasniti o kojim je izmjenama riječ i dati par praktičnih primjera.

Porezna politika

Dugoročni vs. kratkoročni najam - što je isplativije po novom zakonu?

Kao i prošle godine u ovo doba Sabor je izglasao porezne i druge zakone koje je predložila Vlada i otišao na zasluženi zimski odmor. Sada je vrijeme da saznamo što nam se sprema sljedeće godine. Vjerujem da su mnogu čuli kako Vlada mijenja poreznu politiku smanjujući porezni pritisak s plaća povećavajući ga na oporezivanje nekretnina. Stavljen je naglasak na oporezivanje nekretnina koje služe kratkoročnom najmu da bi se takve nekretnine prenamijenile u nekretnine za dugoročni najam

Eksperimentalna studija

Koliko nam umjetna inteligencija (AI) pomaže u redukciji sve veće pretilosti stanovništva?

Starenje stanovništva povezano je s porastom nezaraznih bolesti kao što su dijabetes, hipertenzija, ishijalgije i sl., stoga je neophodno prebaciti fokus s konvencionalne skupe medicine i kirurgije na tehnološku prevenciju i liječenje. Jedan od uzroka spomenutih bolesti je i pretilost. Prema The World Obesity Atlas 2023. studiji, trenutni trendovi pokazuju da će više od polovice globalne populacije biti pretilo ili prekomjerno teško do kraja 2035. godine. Poražavajući je i podatak Eurostata da je u Hrvatskoj 65 posto stanovništva pretilo i 35 posto djece, što nas stavlja na vrh ljestvice zemalja EU

dobrovoljne obveze

Koliko znate o EU AI Paktu?

Početkom kolovoza je stupio na snagu EU Akt o umjetnoj inteligenciji (AI). Da bi se Akt implementirao komisija je formirala EU AI Pakt čija je osnovna funkcija prikupljanje i razmjena podataka s članicama AI Pakta, kao i komunikacija o provođenju zadanih smjernica AI Akta. Komisija Europske unije je krajem rujna objavila više od stotinu tvrtki koje su prve potpisnice Pakta EU-a o umjetnoj inteligenciji (AI) i njegovih dobrovoljnih obveza.

Povratak zemlji

Koliko znate o četvrtoj tehnološkoj poljoprivrednoj revoluciji?

Prema najavama stručnjaka do 2050. godine svjetska populacija bi mogla doseći deset milijardi pa bi se potrebe za hranom povećale za pedeset posto. S obzirom na povećane potrebe za hranom i na sve veću borbu protiv višestrukih posljedica globalnog zatopljenja, koje utječu na sve manji urod poljoprivrednih usjeva, stručnjaci iz tehnološkog poljoprivrednog sektora aktivno istražuju i nude nove inovativne tehnologije koje bi trebale pomoći u toj teškoj borbi za opstanak. Opisat ćemo neke važnije tehnološke inovacije četvrte poljoprivredne revolucije koje bi mogle značajno pomoći u toj borbi

Kako postati i ostati poželjan poslodavac?

Postoje poslodavci koji smatraju da su poželjni samo zato što nude veću plaću od prosjeka pa se zbog toga ne trude poboljšati komunikaciju i graditi dobre odnose sa svojim zaposlenicima. Takvi ne čine ništa kako bi osigurali pozitivno radno ozračje koje je ključno u zadržavanju postojećih zaposlenika, kao i u privlačenju novih. U našoj nedavnoj anketi u Bug-u o radnoj sreći zaposlenika saznali smo da bi njih 66% radilo i za manju plaću ako bi se na poslu osjećali sretno. Svi oni koji se žele istaknuti kao odlični poslodavci među svojim konkurentima, trebali bi uvažiti i pridržavati se savjeta o poželjnim kvalitetama poslodavca koje ćemo opisati u ovom članku.

Očekivanja kupaca i korisnika

Jeste li razočarani kvalitetom robe i usluga suvremenog doba?

Vjerujem da ste i sami primijetili kako nam je industrijska revolucija promijenila perspektivu u mnogim životnim aspektima, a posebno onu vezanu za kvalitetu. Jesmo li postali popustljivi pa prihvaćamo i lošije? Želimo brzi internet, prepametne mobitele, bespilotna vozila, zakrivljene ekrane i još dosta toga i očekujemo njihovu izvrsnost. A da li to uvijek dobijemo? Jesu li proizvođači zbog tržišne utrke snizili cijene do te mjere da su morali smanjiti kvalitetu i odustati od težnje ka izvrsnosti? Prihvaćamo li lošije. Jesmo li uz sva događanja naprosto zaboravili kako izgleda prava kvaliteta proizvoda i usluga? Saznajte u nastavku i odgovorite na našu anketu na kraju teksta.

Povratak u urede - silo ili milom

Za 500 eura manja plaća onima koji ne rade iz ureda!?

U Hrvatskoj postaje sve teže zadržati zaposlenike da rade iz ureda; a istodobno je zaposlenicima još teže dobiti odobrenje za rad od kuće. Pojedini poslodavci pribjegavaju politici smanjenja plaće od čak 500 eura onima koji rade od kuće. To se odnosi na djelatnike raznih sektora, a posebno na djelatnike čiji se poslovi većinom mogu obavljati od kuće, tj. s bilo koje lokacije izvan ureda poput programiranja, digitalnog marketinga, dizajna, kodiranja i sl. U postpandemijsko se vrijeme podosta polemiziralo oko toga koji je oblik rada najbolji za poduzeće i za zaposlenika. Nekako je "isplivao" hibridni način rada kao "win-win" rješenje situacije, ali i dalje mnogi nisu time zadovoljni pa se i takav rad ukida. Zašto je to tako? Radi li se o jazu generacija X i baby-boomersa s generacijom Z i milenijalcima? Ili se radi o nesposobnosti prihvaćanja promjena? Je li produktivnost radnika opala? Ili, pak, takav rad loše utječe na gospodarstvo i javnu potrošnju? Koji sve mogu biti razlozi, pročitajte u nastavku

"zanimanja budućnosti"

Koji poslovi će se najviše nuditi u idućih pet godina na tržištu rada?

Za sve koji stoje pred odlukom koji profesionalni put odabrati ili se prekvalificirati od ključnog značaja su analize trendova tehnološkog razvoja i digitalne revolucije. Prema detaljnom istraživanju i izvještaju "Future of Jobs", Svjetskog gospodarskog foruma koji je objavljen u svibnju 2023. godine postoje pretpostavke o tome koja bi mogla biti tražena zanimanja i kompetencije u slijedećih 5 godina. Prema tom istraživanju 69 milijuna poslova će biti otvoreno zahvaljujući tehnološkom napretku, AI-u i rastućem naglasku na ESG (Environmental, Social, Governance) koncept održivog poslovanja

Rad na daljinu

Koliko znate o "stvarnim" virtualnim asistentima?

U medijima često slušamo o virtualnim asistentima i prvo što većini pada na pamet su softverske digitalne tvorevine virtualnih asistenata poput Siri, Alexe, Chatbota i sl. Manji dio njih zna da postoje i stvarni virtualni asistenti koje možete honorarno angažirati za potrebe poduzeća. Ovaj put neću spominjati umjetnu inteligenciju nego onu pravu ljudsku. Želim čitateljima približiti tko su virtualni asistenti, koja im je uloga i kako do njih doći. Spomenut ćemo i mogućnost kako postati virtualni asistent jer je to, vjerujem, mnogima nepoznanica

Cjeloživotno učenje

Edukacijom suzbijte strah od gubitka posla zbog sve šire primjene umjetne inteligencije

​​​​​​​Svakodnevno slušamo o začudnim i kreativnim inovacijama koje nam donosi umjetna inteligencija. U jednu smo ruku sretni zbog novih poboljšanja i olakšavajućih mogućnosti u svakodnevnome životu; a opet, s razlogom se počesto pitamo kamo taj streloviti tehnološki zamašnjak zapravo vodi. U javnosti postoji strah vezan uz bojazan hoće li se umjetna inteligencija toliko razviti da ćemo ostati bez posla ili možebitno privatnosti; te shodno tome - hoćemo li se u doglednoj budućnosti morati boriti protiv nje!? Iz pojedinih komentara čitatelja, a koji aludiraju na prijašnje članke, uspjela sam zaključiti da se pojedine osobe boje budućnosti svojega posla uz umjetnu inteligenciju. Doista, ima li razložna opravdanja za spomenuti strah?

Radni uvjeti

U kojoj mjeri je tehnološki razvoj utjecao na organizacijsku kulturu u IT tvrtkama?

Već nam je dobro poznata fraza kako je razvoj tehnologije utjecao na promjene gotovo svega što nas okružuje, ali još uvijek stoji nepoznanica o tome u kojoj mjeri je tehnologija utjecala na organizacijsku kulturu poduzeća. Potrošači postaju sve zahtjevniji što stvara sve veći pritisak na tvrtke koje stavljaju prioritete na zadovoljstvo klijenata. Organizacijska kultura IT tvrtki se sve više razlikuje od organizacijskih kultura tvrtki iz ostalih sektora jer na nju uvelike utječe metodologija rada globalnog tehnološkog sektora. Dok još uvijek u nekim sektorima nije dozvoljena uključenost zaposlenika u donošenju odluka, u IT sektoru je, počevši od agilnih metoda rada, brzog komuniciranja i donošenja odluka povećana i uloga HR odjela. Ta se uloga u sve većoj mjeri bazira na jačanje i stabilizaciju organizacijske kulture i njenog dovođenja na viši nivo. Kamo će to odvesti IT tvrtke?

Porezna reforma

Implementacija porezne reforme - prvi problemi s obračunom plaća, računovođe na mukama

Konačno je došao i taj dan početka primjene porezne reforme. Oni koji trebaju dobiti povišicu se sigurno raduju ovoj promjeni dok oni koju ju trebaju obračunati su na mukama. Programeri koji održavaju i prilagođavaju sustave poduzetnicima i državnim službama se hvataju za glavu. Očito nije samo problem u dodatnom poslu nego i nepoznanici i nepripremljenosti relevantnih državnih službi na ovu promjenu. O čemu je točno riječ?

Kultura mrežnog ophođenja

Koliko smo digitalno pismeni i u kojoj mjeri uvažavamo "net etiku"?

Jeste li primijetili koliko je teško komunicirati putem poruka? Zamjedba se naročito odnosi na komunikaciju s ljudima koje ne poznajete. Budući da je pisana komunikacija dio naše svakodnevice - taj aspekt našega života zauzeo je važno mjesto u našim odnosima s drugima. Možda ni sami nismo dovoljno svjesni važnosti poznavanja "net etike" preko koje predstavljamo sebe i izgrađujemo međusobne odnose. Ovdje ćemo pojasniti pojedine značajne karakteristike digitalnoga ophođenja i predočiti par vrijednih savjeta

e-trgovina

Koliko kupujemo "online"?

Pojava Interneta revolucionirala je način na koji ljudi kupuju stvorivši fenomen online kupnje. Online kupnja, također poznata kao e-trgovina ili m-trgovina, eksponencijalno je porasla u posljednja dva desetljeća i postala je sastavni dio moderne potrošačke kulture. U ovome tekstu spomenuti ćemo evoluciju, prednosti, izazove i sveukupni utjecaj online kupovine na pojedince, tvrtke i društvo u cjelini. Pisati ćemo o tome u kakvom smo odnosu prema online kupnji i koliko u zadnje vrijeme kupujemo online, a na kraju teksta se nalazi i kratka anketa

nostrifikacija

Kako priznati i upisati u radnu knjižicu inozemnu diplomu stečenu putem online studiranja

Sigurno se mnogi pitaju da li se u Republici Hrvatskoj može nostrificirati tj. priznati inozemna visokoškolska obrazovna kvalifikacija (diploma) stečena putem online studiranja i da li se ista može upisati u e-Radnu knjižicu? Ako može, pitanje je da li je procedura komplicirana za to? Odgovore na ova pitanja potražite u ovome članku

Za i protiv - iz osobnog iskustva

Biste li se "upustili" u online studiranje?

Online obrazovanje je posljednjih godina postalo sve popularnije u Europskoj uniji. Mnogi se studenti odlučuju za nastavak studija putem online programa. Postoji nekoliko čimbenika koji su pridonijeli ovom trendu kao što su bolja kvaliteta interneta, veća dostupnost povoljnijih mobilnih uređaja i računala, kao i sve veće prepoznavanje vrijednosti i prednosti online obrazovanja. Kako sam nedavno obradila temu rada od kuće u Hrvatskoj i opisala svoje iskustvo, na red je došla tema vezana za online studiranje, koje je sve zastupljenije u svijetu. Navesti ću mogućnosti koje ono nosi kao i poznatija učilišta koja nude online programe u Hrvatskoj i u susjednim nam državama. Spomenuti ću i neke statistike vezane za online edukaciju te ću opisati i vlastito iskustvo online studiranja

Društvena ravnopravnost

Podržavate li koncept "Internet kao temeljno ljudsko pravo"?

Koncept nazvan »Internet kao temeljno ljudsko pravo« je inicijativa za koju se zalažu grupe ljudi i pojedinci s ciljem da se u svim državama svijeta Internet proglasi temeljnim ljudskim pravom, baš kao što je na primjer pravo na vodu, pravo svih ljudi. Priznavanje Interneta kao ljudskog prava ima za cilj osigurati da svi ljudi imaju jednaku priliku i pristup digitalnom svijetu, te da se Internet koristi kao alat za promicanje ljudskih sloboda, informiranosti, obrazovanja i društvenog razvoja.

Poslovni menadžment

Pozitivna psihologija u sektoru tehnologije: Usrećuje li vas posao koji radite?

Volite li svoj posao i da li se na njemu osjećate sretno? Nova grana psihologije nazvana "pozitivna psihologija" pojavila se kao odgovor na ograničenja tradicionalne psihologije, usredotočuje se na razumijevanje i promicanje pozitivnih aspekata ljudskog iskustva kao što su sreća, blagostanje i procvat. Bavi se i pitanjima radne sreće zaposlenika i takozvanih "sretnih poduzeća"

Poslovni menadžment

Jeste li dovoljno oprezni kada je riječ o zabrani tržišnog natjecanja zaposlenika s poslodavcem?

Zabrana tržišnog natjecanja zaposlenika sa sadašnjim i bivšim poslodavcem ima svoje mjesto u Zakonu o radu. Razlikujemo zakonsku zabranu od one koja je definirana Ugovorom o radu. Znate li kakav Ugovor o radu potpisujete i na što se obvezujete kada se zapošljavate? Znate li da klauzula o zabrani natjecanja u vašem Ugovoru o radu može značajno ograničiti vašu daljnju karijeru i ne treba ju olako shvatiti. Posebno je ovo važno za zaposlenike tehnološkog i prodajnog sektora. Pojasnit ću što ta klauzula točno nosi, na što morate obratiti pažnju kod novoga zaposlenja i dati ću vam par primjera iz sudske prakse

Zakon o radu

Financijski menadžment: Jesmo li uskraćeni za 13-tu plaću?

Prema hrvatskom Zakonu o radu, isplata plaće se obavlja jednom mjesečno, s redovitim platnim razdobljem ne dužim od mjesec dana. Kako svaki mjesec ima različit broj radnih dana, ako nam je fiksna plaća na mjesečnoj razini onda i naša "satnica" varira iz mjeseca u mjesec. Kada se sve to zbroji pitamo se da li takvim načinom isplate na godišnjoj razini gubimo 13-tu plaću? Evo kako je u nekim drugim državama i što kažu statistike

Umjesto odlaska na šaltere

Štedimo li vrijeme koristeći državnu platformu e-Građani?

Kako se tehnologija rapidno razvija tako se i od nas očekuje da ju aktivno pratimo. Pojavom većih tehnoloških mogućnosti stvari se sve više kompliciraju, i iz tog razloga ponekad gubimo strpljenje i volju kod određenih tehnoloških noviteta pa nam se čini da nam je možda bilo bolje bez tehnologije i bez "digitalnog svijeta". Je li to zaista tako? Ili ipak s novom tehnološkom revolucijom štedimo vrijeme koristeći platforme poput e-Građani?