Najnovijom izmjenom Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuje se način stjecanja prava vlasništva nekretnina u Hrvatskoj od strane državljana i pravnih osoba ugovornica Europskoga gospodarskog prostora, država članica OECD-a i država pristupnica Kodeksu o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksu o liberalizaciji nevidljivih transakcija. Zakon nalaže izjednačavanje prava stjecanja vlasništva državljana i pravnih osoba iz država članica OECD-a s državljanima Republike Hrvatske, nad svim vrstama nekretnina osim poljoprivrednih, i to ne od dana donošenja zakona nego od onoga dana od kada Hrvatska pristupi OECD-u.

Što će izmjena ovog Zakona promijeniti?

Ovom izmjenom će se otvoriti prilika državljanima i pravnim osobama iz država članica OECD-a za stjecanje prava vlasništva nekretnina u Hrvatskoj gdje im više neće biti potrebna suglasnost ministra pravosuđa i uprave, kao što sada treba svim članicama OECD-a osim članica EU-a.

Što je u stvari OECD?

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, engl. Organisation for Economic Cooperation and Development (u daljnjem tekstu: OECD), globalni je forum od 38 zemalja predvodnica tržišnog gospodarstva čija je zadaća promicati "bolje politike za bolje živote“, kako se navodi u Izjavi o viziji povodom 60-te godišnjice OECD-a. Prema navodima te organizacije, OECD je izvorno osnovan još 1960. godine kako bi se jamčio napredak Europe prema većoj gospodarskoj integraciji i odmak od protekcionizma, a broj članica Organizacije porastao je s 20 zemalja od dana zasnivanja do današnjih 38. Izvan okvira članstva, OECD surađuje s više od 100 drugih gospodarstava, od kojih mnoga sudjeluju u njegovim odborima te su se obvezala pridržavati se njegovih pravnih instrumenata i standarda politika. Članstvom u OECD-u, prema njihovoj misiji, članicama se pomaže iskoristiti pogodnosti inovacija u ekonomskim i socijalnim politikama.

U nastavku ćemo navesti neke od ključnih prednosti članstva u OECD-u, koje organizacija promovira i koje se mogu svrstati u pet širih područja:

I. Podrška nacionalnim reformama

Pristup znanjima OECD-a, razmjena najboljih praksi, sudjelovanje u stručnim ocjenama, pristup najnovijim podacima i statistici, usporedba i sustavno vrednovanje prema statistici OECD-a.

II. Oblikovanje globalnih rasprava

Sudjelovanje u raspravama OECD-a o politikama, sudjelovanje u postavljanju standarda OECD-a, organizacija globalnog doseg kao što su reforme za rast i radna mjesta, porez, trgovina, ulaganja, energetska učinkovitost i klimatske promjene, anti-korupcija, borba protiv nejednakosti i ulaganje u osobne vještine, te promicanje uključivijeg i održivijeg razvoja.

III. Promicanje učinkovitosti

- Izjednačavanje uvjeta za poslovne subjekte, ušteda za porezne obveznike.

- Bolje usklađivanje, za bolju učinkovitost, kao što su:
• Pomoć u reformi zakona o nabavi i tržišnom natjecanju radi sprečavanja namještanja natječaja.
• Program OECD-a za kemikalije gdje se kemijskoj industriji pomaže uštedjeti na troškovima dvostrukog testiranja za proizvode koji se plasiraju na tržišta više zemalja.
• Sporazumom o službeno podupiranim izvoznim kreditima postižu se jednaki uvjeti za poslovne subjekte koji izvoze iz država članica OECD-a i zemalja obveznica izvan OECD-a.
• Porezna transparentnost

IV. Prednosti reputacije i povjerenje ulagača

- Prednosti reputacije: Članstvom u OECD-u jasno se daje do znanja da zemlja slijedi najviše svjetske standarde, da s drugim članicama dijeli predanost demokraciji i vladavini prava, pridržava se otvorenih i transparentnih načela tržišne ekonomije, te ima zajednički cilj održivog gospodarskog rasta.

- Povjerenje investitora: Stupanje u članstvo OECD-a jasan je znak međunarodnim i domaćim ulagačima da politike te zemlje slijede standarde OECD-a i najbolje prakse u područjima kao što su korporativno upravljanje, anti-korupcija, ulaganje, konkurentnost, financijska tržišta i javno upravljanje.

V. Postupak pristupanja kao katalizator reformi

Pomoć zemljama pristupnicama u prepoznavanju područja za unapređenje i pružanje podrške planu nacionalne reforme.

Koje su države trenutne članice OECD-a?

OECD ima 38 država članica. Među njima su 22 članice EU-a i to: Austrija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Nizozemska, Poljska, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španjolska i Švedska. Ostalih 16 država članica OECD-a su: Australija, Kanada, Čile, Kolumbija, Kostarika, Island, Izrael, Japan, Koreja, Meksiko, Novi Zeland, Norveška, Švicarska, Turska, Velika Britanija i SAD.

Države u postupku pristupa Kodeksu o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksu o liberalizaciji nevidljivih transakcija, uz Republiku Hrvatsku, su i Argentina, Brazil, Bugarska, Rumunjska, Peru, Tajland i Indonezija.

Što u vezi s time izjavljuju iz Vlade?

Hrvatski premijer Andrej Plenković je istaknuo da bi Hrvatska s članstvom u ovoj organizaciji ostvarila sve svoje strateške državne i vanjskopolitičke ciljeve. Poručio je da će članstvo u OECD-u omogućiti hrvatskom gospodarstvu da bude globalno još konkurentnije.

Točan datum pristupa se još ne zna, ali se pretpostavlja da će se pristupanje dogoditi tijekom 2026. godine.

Ministar financija Marko Primorac je prošle godine izjavio da Vlada pridaje veliku važnost OECD-ovom pregledu, kao i da je spremna odmah započeti s radom na provedbi preporuka, koje će rezultirati "dugoročnim transformativnim učincima za našu državu, gospodarstvo i društvo u cjelini".

Što građane zabrinjava?

Kao i u mnogim stvarima naši su građani podijeljeni. Neki se brinu da će izjednačavanje mogućnosti kupnje stanova i kuća hrvatskih državljana s državljanima svjetskih sila poput SAD-a, Australije, Engleske, Kanade i dr. mogle rezultirati poskupljenjem cijene nekretnina, i da bi stanovanje u Hrvatskoj moglo biti još manje priuštivo njenim državljanima. Dok drugi pak razuvjeravaju u tom strahu i ovu promjenu čekaju raširenih ruku jer smatraju da će Hrvatska postati zemlja s gospodarskim rastom, većim povjerenjem ulagača i s boljom reputacijom, što će potpomoći otvaranju novih radnih mjesta, većim plaćama kao i poboljšanju infrastrukture i kvalitete življenja lokalnom stanovništvu.

Zaključak

Namjere da Hrvatska postane članica organizacija od kojih možemo učiti i koje nas mogu usmjeriti i podržati u gospodarskom razvoju su zasigurno dobre. Kao i za svaki lijek koji pijemo postoje nuspojave za koje ne znamo hoće li nam se dogoditi ili su samo izlistane iz mjera predostrožnosti, tako je neizvjesna i svaka promjena za koju ne znamo rezultat. Vrijeme će pokazati koliko će nam ove promjene značiti i hoće li nas potpuno "izliječiti" ili će ipak biti nekih nuspojava. Ja volim pozitivno razmišljati, i želim to prenijeti i na druge, pa se nadam da ako nuspojava i bude kako će one biti male i premostive.