Kako učinkovito dovesti u sumnju informacije na društvenim mrežama

Nema nikakvih dokaza da su "učeni" komentari s linkovima na provjerene podatke  učinkovitiji od nekoliko riječi komentara kojima se pobija istinitost neke tvrdnje

Mladen Smrekar srijeda, 14. veljače 2024. u 20:00
Nevjerojatna je lakoća kojom se u pitanje može dovesti istinitost svega objavljenog na društvenim mrežama 📷 Freepik
Nevjerojatna je lakoća kojom se u pitanje može dovesti istinitost svega objavljenog na društvenim mrežama Freepik

Kratki i jednostavni komentari običnih korisnika društvenih mreža mogu pomoći drugima na Internetu da lakše uoče lažne vijesti, pokazuje nova studija. Istraživanje je ujedno ukazalo na još nešto: ni format niti snaga argumenata takvih komentara nisu važni. Korisnici društvenih mreža uopće ne moraju pisati dugačke i detaljne komentare kako bi označili lažan sadržaj.

Dvosmjerni učinak 

Iako studija pokazuje da su ispravci krivih navoda učinkoviti, isti princip vrijedi i u suprotnom smjeru. Naime, kad se u komentarima neka točna vijest označi kao lažna, čitatelji je u pravilu doživljavaju kao manje točnu. 

Primjeri lažnih vijesti korištenih u istraživanju provedenog u u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Italiji  📷 Stoeckel, Stöckli, Ceka, Ricchi, Lyons & Reifler
Primjeri lažnih vijesti korištenih u istraživanju provedenog u u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Italiji Stoeckel, Stöckli, Ceka, Ricchi, Lyons & Reifler

To je ukratno sukus rezultata opsežne studije objavljene u časopisu Communications Psychology, koje su proveli istraživači Sveučilišta u Exeteru, Sveučilišta u Zürichu i Sveučilišta Utah. Istraživanjem je zahvaćeno više od 6600 ljudi u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Italiji koji su ocjenjivali istinitost vijesti o različitim temama kao što su zdravlje, klimatske promjene i tehnologija, objavljenih na društvenim mrežama X (nekad Twitter), Instagram i Facebook.

Lakoća pobijanja

Istraživači nisu pronašli dokaze da su sofisticiranije, korektivne intervencije u kojima komentare prate i poveznice na stranice za provjeru činjenica, učinkovitije od nekoliko riječi komentara kojima se pobija istinitost neke tvrdnje. 

Primjer vijesti čija je istinitost dovedena u sumnju komentarima na društvenim mrežama 📷 Stoeckel, Stöckli, Ceka, Ricchi, Lyons & Reifler
Primjer vijesti čija je istinitost dovedena u sumnju komentarima na društvenim mrežama Stoeckel, Stöckli, Ceka, Ricchi, Lyons & Reifler

"Ljudi ne moraju pisati duge ispravne komentare kad neku objavu na Internetu žele označiti kao netočnu", kažu istraživači. No, to je dvosjekli mač jer se na isti način u pitanje lako može dovesti istinitost svake informacije, pa i one točne. A ta lakoća kojom se u pitanje dovodi istinitost svega, naglašavaju autori istraživanja, ukazuje nam na to koliko je važno poraditi na digitalnoj medijskoj pismenosti.