Online procjena vijesti dodatno povećava vjerovanje u dezinformacije
Iznenađujući rezultati studije pokazuju ograničenja i zablude korištenja preporučenih metoda za razotkrivanje sadržaja upitne kvalitete
Uvriježeno je mišljenje da procjena istinitosti neke informacije pretraživanjem podataka na Internetu smanjilo vjerovanje u njih. Nova studija pokazuje da se u stvarnom svijetu događa upravo suprotno: traženje istinitosti lažnih članaka zapravo povećava vjerojatnost vjerovanja dezinformacijama. Nalazi istraživanja, objavljeni u časopisu Nature, nude zanimljiv i za neke šokantan uvid u utjecaj rezultata tražilica na njihove korisnike, što je relativno nedovoljno proučeno područje.
Utjecaj tražilica na uvjerenja korisnika
"Naša studija pokazuje da online pretraživanje radi procjene vijesti povećava vjerovanje u vrlo popularne dezinformacije, i to u znatnim količinama", otkriva Zeve Sanderson, izvršni direktor Centra za društvene medije i politiku Sveučilišta New York (CSMaP). Razlog ovakvog ishoda može se objasniti rezultatima tražilica. Istraživači su naime otkrili da je ovaj fenomen koncentriran među pojedincima kojima tražilice vraćaju informacije niže kvalitete.
"To ukazuje na opasnost od takozvanih podatkovnih praznina (data voids), područja informacijskog ekosustava kojima dominiraju vijesti i informacije niske kvalitete ili čak potpuno lažne. One su zaslužne za niski povrat vjerodostojnih informacije ili, što je još alarmantnije, pojavljivanje nevjerodostojnih informacija na vrhu rezultata pretraživanja", upozorava glavni autor Kevin Aslett sa Sveučilišta Središnje Floride.
Pet eksperimenata
Istraživači su proučavali utjecaj korištenja internetskih tražilica za procjenu lažnih ili obmanjujućih stavova, što je inače pristup koji potiču tehnološke tvrtke i vladine agencije. Sudionike istraživanja ispitali su putem Qualtricsa i Amazonovog Mechanical Turka, alata koji se često koriste u provođenju bihevioralnih znanstvenih studija.
Četiri provedena eksperimenta pokazala su da online pretraživanje radi procjene vijesti dovodi do statistički značajnog porasta vjerovanja u dezinformacije. To se događa i nedugo nakon objave dezinformacija, ali i mjesecima kasnije. Peta studija pokazala je pak da je ovaj fenomen koncentriran među pojedincima kojima tražilice vraćaju informacije manje kvalitete.
"Rezultati naglašavaju potrebu za izradom programa medijske pismenosti čije će se preporuke temeljiti na empirijski testiranim intervencijama, kao i da same tražilice moraju pronaći rješenja kojima će se prevladati uočeni problemi", kažu istraživači.
