Ove nedjelje prelazimo na zimsko računanje vremena
U 3 sata iza ponoći kazaljke treba vratiti na 2 sata. Time ćemo dobiti nešto više danjeg svjetla u vrijeme kad ustajemo iz kreveta, no i mrak će nam poslijepodne stizati prije 17 sati
Ove noći, u prvim satima nedjelje, 29. listopada, prema starom običaju Hrvatska, EU i dobar dio svijeta vratit će svoje kazaljke na satovima jedan sat unatrag. U 3 sata one će se vratiti na 2, produžujući tako nedjelju za jedan sat.
Time ćemo još jednom prijeći na zimsko računanje vremena, iako su europski zakonodavci prije više od 5 godina dobili jasan signal da velika većina građana EU želi tu praksu jednostavno ukinuti. No, o toj smo temi pisali već toliko puta da se više nema što dodati – EU bi trebala to pitanje staviti na dnevni red Vijeća, ali i dalje nema nikakvih naznaka da će se to dogoditi u dogledno vrijeme.
Umjesto komentara, prenosimo ovotjednu objavu kultnog internetskog stripa XKCD na istu temu:
Zimsko računanje vremena (standardno vrijeme) astronomski je "točnije", jer je povijesno povezano s dnevnim ciklusom kretanja Sunca na nebu. Hrvatska će prelaskom na njega ponovno biti u vremenskoj zoni UTC+1, a pomaknut će se i vrijeme svitanja te zalaska Sunca. U nedjelju će, tako, prema zimskom računanju vremena svanuti već oko 6:30, dok će mrak pasti već oko 16:45 – sat ranije nego danas.
Srećom, okruženi smo većinom digitalnim i drugim "pametnim" satovima, pa njihovo podešavanje i pomicanje kazaljki obično bude odrađeno automatski. Analogne satove, i one jednostavne, primjerice, na pećnicama, u starijim automobilima i slično, morat ćete ipak podesiti ručno.
S ručnim podešavanjem ovoga su se tjedna našalili i upravitelji britanskog arheološkog nalazišta Stonehenge, za koji je dokazano da je izgrađen prema astronomskim događajima. Njegovi glavni stupovi poravnati su s mjestom izlaska Sunca u dane zimskog i ljetnog solsticija, pa se smatra da je drevnoj civilizaciji tamo služio za mjerenje vremena i religijske obrede posvećene Suncu.
