Znanstvenici zaduženi za precizno mjerenje i usklađivanje vremena u obliku koordiniranog univerzalnog vremena (UTC) moraju voditi računa o brzini Zemljine rotacije, pa tome prilagođavati svoje satove. Od 1970-ih godina oni konstantno bilježe usporavanje Zemljine rotacije oko svoje osi, pa je od tada do danas prosječni dan produžen za ukupno oko 2 milisekunde. U proteklih pola stoljeća u UTC vrijeme dodano je bilo čak 27 prijestupnih sekundi, koje se pridodaju posljednjem danu tekuće godine, kako bi se koordinirano službeno vrijeme uskladilo s onim astronomskim.

Naravno, to dodavanje sekunde nije uprogramirano u računalne sustave, kao primjerice prijestupni dani ili promjene ljetnog i zimskog računanja vremena, pa stvara velike probleme informatičarima. Pokrenuta je bila čak i inicijativa za ukidanje prijestupne sekunde, a ona sigurno neće biti prihvaćena prije 2035. godine. Do tada, s vremena na vrijeme IT sustavi morat će se prilagođavati povremenom dodavanju sekunde i problemima u sinkronizaciji sustava koje ono donosi.

Jedna dobra…

Sada, pak, jedan znanstveni rad donosi dobru vijest za sve "mrzitelje" prijestupne sekunde (čitaj: informatičare koji održavaju kritične sustave). Njezina sljedeća pojava, preliminarno predviđena za 2026. godinu, mogla bi lako biti odgođena za 2029. godinu. Izravni uzrok za to je nešto brže zabilježeno usporavanje Zemljine rotacije, a do njega je pak došlo zbog – otapanja polarnog leda, uslijed klimatskih promjena.

Satelitska su mjerenja, citirana u radu objavljenome u časopisu Nature, pokazala da je s Grenlanda i Antarktike nestalo toliko leda, da je to promijenilo ravnotežu i smanjilo kutnu brzinu Zemljine rotacije više nego je ranije bilo očekivano. Ekstrapoliranjem zabilježenog trenda u blisku nam budućnost, predviđa se da prijestupnu sekundu najmanje do 2029. neće biti potrebno uvesti, no onda bi moglo doći do značajno većeg problema.

…i jedna loša vijest

Naime, pokažu li se izračuni točnima, a Zemljina rotacija nastavi dugoročno usporavati, sljedeća prijestupna sekunda mogla bi biti – negativna. Drugim riječima, umjesto da se na kraju godine jedna sekunda dodaje, bila bi preskočena, što je događaj bez presedana. Informatički sustavi s time bi se još teže nosili negoli s dodavanjem sekunde.

Spomenuti znanstveni rad predviđa više scenarija. Jedan ekstremni scenarij kaže da bi negativnu prijestupnu sekundu bilo potrebno uvesti već 2026., dok drugi kaže da dodavanje sekunde ne bi bilo potrebno sve do 2040. godine. Sve između toga realne su opcije za sada.