Svemirski teleskop James Webb zajedničkim snagama razvijaju NASA, ESA i CSA. Razvoj ovog projekta počeo je još davne 1996. godine, a inicijalni plan bio je lansirati ga 2007. godine. Ipak, teleskop je i dalje na Zemlji, ali je nedavno dovršio proces testiranja i napokon je pripremljen za riskantni put do svemirske baze u Francuskoj Gvajani te, krajem godine, lansiranje raketom Ariane 5.

NASA i ESA objavile su i datum kada bi novi teleskop trebao biti lansiran – bit će to, prođe li sve u redu i ako vremenski uvjeti dozvole, 18. prosinca ove godine. Trenutačno se planira transport teleskopa do Europske svemirske luke, gdje će se Webbov teleskop susresti sa svojim vozilom, raketom Ariane 5 koja će tamo biti dopremljena iz Europe.

Parkiranje u 2. Lagrangeovoj točki

Ova će raketa ponijeti teleskop James Webb do tzv. transfer orbite i precizno ga usmjeriti prema njegovom planiranom mjestu boravka u svemiru – druge Lagrangeove točke (L2). To je mjesto u Zemljinoj orbiti koje se nalazi nasuprot Suncu, a u njoj teleskop može neporemećen od gravitacijskih utjecaja Zemlje i Sunca, stabilno orbitirati. Nalazi se na udaljenosti oko četiri puta većoj od Mjesečeve udaljenosti od Zemlje (1,5 milijun kilometara)

Nakon odvajanja od rakete, teleskop će još oko četiri tjedna putovati do točke L2. Nakon toga obavit će kompliciran proces rasklapanja, za koji u NASA-i kažu da je višestruko kompliciraniji od slijetanja na Mars. Otprilike 2-3 mjeseca nakon lansiranja teleskop bi trebao uključiti svoje znanstvene instrumente. U razdoblju od 4 do 6 mjeseci po lansiranju trajat će testiranje svih instrumenata, a sredinom sljedeće godine svemirski teleskop James Webb trebao bi započeti s rutinskim promatranjima i snimanjima dubokog svemira.

Podsjetimo, specifičnost ovog teleskopa je u tome što će moći svemir promatrati u valnim duljinama dužima od onih u vidljivom dijelu spektra. Infracrveni spektar bolje se probija kroz svemir i razotkriva njegove tajne iz vrlo ranog doba – pa se od teleskopa James Webb očekuje da znanstvenicima dopremi mnogo novih i do sada nepoznatih podataka.

Istraživanje nastanka prvih zvijezda i galaksija i razumijevanje tih procesa, proučavanje životnog ciklusa zvijezda, nastanka planetarnih sustava i proučavanje egzoplaneta – bit će osnove Webbove misije. Njegove su kamere i do 100 puta osjetljivije od onih kod Hubblea, pa je logično da su očekivanja znanstvene javnosti od ovog instrumenta velika.