Amonijak je, kažu, gorivo budućnosti, jer gori poput prirodnog plina no pritom nastaje samo dušik i vodena para. No, evo novine: mogao bi se proizvoditi iz nitrata koje nalazimo u onečišćenoj vodi
Treba li legalizirati marihuanu? Pa sad... Konoplja je mnogo više od njezina lista, a i u listu ima mnogo više od onoga što se može nazvati opojnom drogom.
Materijal koji skuplja Sunčevu toplinu, a onda je izvanjskom stimulacijom otpušta, novo je čudo iz kemijskog laboratorija. Riječ je o smjesi dvaju polimera i jednog alkohola
Problem globalnog zatopljenja može se, kažu, lako riješiti: biljke treba pretvarati u ugljen, a ugljen potom zaoravati, miješati sa zemljom. No, je li to pravo rješenje?
U budućnosti će biti, govorilo se, robota koji će kružiti ljudskim tijelom i uništavati sve što je bolesno. Budućnost je već počela – ali ti i takvi roboti nisu onakvi kakvima su ih nekoć zamišljali
Kako tehnologija napreduje, u kuću nam stiže sve više kemikalija, za koje i ne znamo jer nam se ne da čitati sitna slova. Nije stoga čudo da se mnogo ljudi u svojoj kući otruje.
Kemijska tehnologija rješava probleme tako da otpad pretvara u sirovinu. Što činiti s otpadnim vodama? Treba od njih napraviti energent.
Na dimu što izlazi iz rotacijskih peći u kojima se peče klinker za budući cement mogu se uzgajati alge, a od njih dobivati vrijedni proizvodi – pokazuje istraživanje kanadskih znanstvenika
Dovoljno je jagodu umočiti u mutnu plavu otopinu, priređenu od rakova oklopa, pa da se i nakon pet dana čini kao da je netom ubrana. Čudo? Da, ali čudo nanotehnologije.
Poljski su kemičari priredili otapalo za potpuno izdvajanje metala iz otpadnih litij-ionskih baterija koje možete doslovce popiti – ništa vam se neće dogoditi.
DNA poznajemo kao nositeljicu gena, no pritom zaboravljamo da je ona i lančani polimer, poput polietilena ili svile. Kad je tako, zašto od DNA ne napraviti „betonsko željezo“?
Alge koje uzrokuju „cvjetanje mora“ uz dodatak polifenola iz vina sa ili bez bizmut-pektina štite želudac od štetnog djelovanja alkohola – pokazuje istraživanje kineskih znanstvenika
Svi piju kavu, ali svi ne piju jednaku kavu – jer kava se može prirediti na mnogo načina. Koji je način najbolji? Na to su pitanje odgovorile četiri poljske znanstvenice.
Uz mnogo željenog i neželjenog, otpadne vode iz gradova i tvornica sadrže i zlato. Kako ga izvaditi? Bijelim prahom, polimerom TE – kažu kineski znanstvenici.
U medijima se može pročitati kako su na planetu koji kruži oko druge zvijezde otkriveni tragovi života. Što se krije iza te vijesti?
Nedavno je, nakon bezbrojnih antologija koje se bave uradcima hrvatskih književnika, izašla i prva antologija koja se bavi uradcima hrvatskih popularizatora znanosti. U suradnji s autorom prenosimo vam dio jednog poglavlja iz Antologije hrvatske popularizacije prirodnih znanosti
Sloj smjese polimera nanešen uz oštećenu hrskavicu može dovesti do toga da ona nakon tri mjeseca potpuno zacijeli. Čudo? Ne, nego posljedica piezoelektričnog efekta.
Nodule, kvrgasto kamenje razbacano po dnu oceana, mogle bi se, kažu, iskoristiti za dobivanje rijetkih metala – no one su, pokazuju najnovija istraživanja, i prirodne električne baterije
U trgovinama zdrave hrane i hrane za sportaše može se kupiti i „konopljin protein“ (hemp protein). U tom „proteinu“ kemijska analiza otkriva međutim nešto mnogo vrjednije od proteina.
Kemijska industrija budućnosti mogla bi se posve temeljiti na ugljikovom dioksidu. Kako? Od dioksida treba napraviti monoksid
Pod mikroskopom kromosom nije ništa drugo nego klupko smotanog ili zapetljanog konca. Bi li se takvo klupko moglo napraviti i umjetno, u laboratoriju?
Svinje uzgajaju svi jer svinja jede sve i daje sve – i to u svim i svakim uvjetima. No jedna skupina mikroba, purpurne fototrofne bakterije nadaleko nadmašuju svinje.
Mnogi ljudi ne mogu zamisliti ručak bez mesa te bježe od povrća kao vrag od tamjana. Može li se hraniti samo mesom, samo namirnicama životinjskog porijekla? I na to pitanje znanost daje odgovor
Umjesto u obliku vodika, amonijaka ili metanola višak energije iz obnovljivih izvora mogao bi se skladištiti u otopini CPO, u kemijskom spoju koji se dobiva iz industrijskog otpada.
Iz drva se najprije ukloni lignin, a zatim voda – i dobiva se porozan i elastičan materijal, aerogel, odličan izolator i adsorbens. I najvažnije: potpuno je obnovljiv
Novo je doba – lantanoidno doba ili, bolje rečeno, doba rijetkih zemalja. Mnogo se priča o rijetkim zemljama. - kakvi su to metali i gdje se nalaze?
Molekule treba poslagati kao listove u glavi kupusa, a zatim ih povezati elastičnim sponama (također molekulama) – i dobiti materijal elastičan poput gume, a vatrootporan poput kovine
Kruh se može peći i od šturkova („cvrčkova“) brašna, a dobar je jer je bogat proteinima. Sve za dobro zdravlje. Nazdravlje!
U živom svijetu ništa ne ide bez enzima – pa tako ni otapanje ugljikova dioksida. I evo rješenja za pregrijanu Zemlju: otapati taj najvažniji staklenički plin upotrebom enzima, ali umjetnog.
Voda puna aminokiselina cirkulirala je kroz pukotine u vrućim stijenama. I dogodilo se: aminokiseline ne samo da su se odvojile i koncentrirale, nego su se i polimerizirale.
Umjesto u stlačenom ili tekućem stanju vodik bi se mogao čuvati i u vezanom stanju – vezan za grafen. Kako to postići kad ni grafen ni njegov pandan grafit ne apsorbiraju H2?
Dodatkom malo amonijaka zraku može ga se potpuno očistiti od otrovnih dušikovih oksida. Uvjet? Treba imati dobar katalizator – onakav kakav su nedavno napravili kineski znanstvenici.
Prašina iz pustinjskih oluja raznosi se diljem svijeta i na kraju najvećim dijelom završava u morima i oceanima. To nije bez posljedica: pustinjski pijesak gnoji more
Godišnja pretplata
11 brojeva
U vašim rukama prije nego na kioscima!
Godišnja pretplata
11 brojeva
Najkvalitetniji sadržaj za IT profesionalce
Dvogodišnja pretplata
22 broja
Najveća ušteda! Samo 2,70 € po svakom broju
Dvogodišnja pretplata
22 broja
Najveća ušteda! Samo 2,40 € po svakom broju
Udarac se najbolje ublažava spiralnom oprugom, federom. Tako je i s novim neprobojnim materijalom – njegovi su „federi“ molekule proteina talina
Uskoro nećemo trebati ni u čemu, ma kako sitno bilo, mijenjati baterije. Riječ je o novoj, sićušnoj bateriji za punjenje – koja nije litijeva, nego amonijeva.
Riblje kosti sprječavaju dijeljenje stanica raka debelog crijeva, kažu tajvanski znanstvenici – no samo ako se pripreme na istočnjački način
Zašto neku hranu psi vole (a ljudi baš i ne) otkriva kemijska analiza potpomognuta osjetilnim senzorima, e-jezikom i e-nosom
Tako složenu molekulu kao što je molekula acetaldehida kemičari su uspjeli sintetizirati u jednom koraku iz ugljikova dioksida i vode, povezujući dvije reakcije na umjetnom listu - fotokatalizatoru
Čega sve ima u jestivom ulju, po čemu se ulja razlikuju i koliko su međusobno slična otkriva statistička analiza rezultata dobivenih kemijskom analizom – ali i jezikom profesionalnih kušača
Sve solarne ploče koje vidimo po krovovima (i drugim mjestima) sadrže kristalni silicij. No ne mora biti tako: umjesto silicija mogu sadržavati umjetne polimere i titanijeve okside
„Ležište litija u Srbiji nije vrijedno eksploatacije zbog ekoloških rizika” kažu srpski znanstvenici – a tehnologija ih u tome podržava nudeći mnogo bolja rješenja za dolazak do litija, na ekološki prihvatljiviji način
Stara mudrost da ništa na ovom svijetu ne može biti apsolutno dobro ni apsolutno zlo vrijedi i za tamnu čokoladu: neke vrste „najzdravije čokolade“ sadrže posve nezdrave količine olova i kadmija
Baterija koja ne može raditi cijelu vječnost (ništa nije vječno!), ali sigurno može nadživjeti svoga vlasnika – novi je izum kineskih znanstvenika. Uvjet? Da radi na -20 stupnjeva i da se malo puni.
I najsitnija se riba može uloviti ako se ima gusta mreža i dobar mamac. Isto vrijedi i za uranijeve ione.
Kako i koliko se može plastika reciklirati pokazuje najnovije istraživanje na primjeru polistirena. Isplati li se to? I na to pitanje daje odgovor.
Iz 3D-pisača izlaze svakojake stvarčice, a od nedavno i čitave kuće. Može li se njime napraviti i pravo (no umjetno) srce? Ovisi o tinti za njega.
Kakva može biti veza između željeza, raka i kamilice? Odgovor na to pitanje daje znanstveni rad naših znanstvenika iz Splita i Zagreba – koji se ne bavi fitofarmakologijom nego nanotehnologijom.
Gdje je nastao prvi život, kako na Zemlji tako i na Marsu (možda)? Eksperiment kaže: prve nukleinske kiseline (RNA) i prve stanične membrane mogle su nastati su u jezerima otopljene sode.
Ulazeći u tramvaj umjesto za maskom posegnut ćemo za sprejem. Jedan udah zaštitit će nas od zaraze, od virusa. Tajna je u dlačicama koje glume površinu stanične membrane
Olovni akumulator je napuštena tehnologija: uskoro ćemo ga moći vidjeti samo u muzeju. No nije tako. Uskoro bi mogao, u novom ruhu, pogoniti električne automobile.
Ugljikova dioksida ima puno (u zraku i dimu), no nije za drugo nego za gaziranje pića. Nije baš tako. Od njega se može proizvesti sve – zahvaljujući novom tehnološkom postupku japanskih znanstvenika.
Prizor iz znanstveno-fantastičnog filma: zraka svjetlosti prelazi preko tijela i ono ozdravljuje. Možda će se baš tako liječiti tumori – uz pomoć lijeka koji pretvara vodu u slobodne radikale.
O lebdećim česticama čitamo svaki dan nadajući se da će ih u zraku biti što manje – radi zdravlja naših pluća (i cijelog organizma). No od lebdećih se čestica može napraviti lijek protiv raka!
Mnogo se piše i priča o otrovnosti mikroplastike, s kojom sve više zagađujemo naš planet. Koliko u tim pričama ima istine pokazuje istraživanje kineskih znanstvenika na jednostaničnoj algi kloreli
Komadić keramike, staljenog olovnog ortovanadata, ponaša se neobično: obasjan zrakom svjetlosti (iz lasera) steže se i rasteže – ovisno o njezinom intenzitetu
Kako otopiti pamuk, a zatim iz otopine izvući čvršću celuloznu nit znali su kemičari još u 19. stoljeću. Može li se to napravi i sa svilom, s proteinskim vlaknom? Može – ali tek u 21. stoljeću.
Voda je čudo prirode, ne samo zato što o njoj ovisi život, nego i zbog svoje jedinstvene strukture. I evo još jedne spoznaje – odgovora na pitanje što se događa s vodom kada se u njoj otopi sol?
Od desetak metala i tri nemetala (C, N i B) mogu se napraviti tisuće smjesa, no samo će iz nekih nastati visokoentropijska keramika. Iz kojih? Odgovor daje deskriptor DEED.
Život na Veneri? Nemoguće! No ipak je (možda) moguće, kažu američki znanstvenici – i predočuju rezultate svojih pokusa.
Od čega je napravljen bakrenjak, ili – engleski – bronze coin? Od bakra ili od bronce? Odgovor daje kemijska analiza. No, što je bakar, a što bronca?
Stol, stolica, ormar i ormarić napravljeni tako da na njima ne može preživjeti nijedna bakterija, nijedan virus. Tajna je u polimerima i terpenima, dezinfekcijskim sredstvima iz prirode.
Nečista voda kao izvor električne struje, kao energent? Zvuči neobično, ali i na tome se radi. Problem je kao uvijek: treba pronaći djelotvoran, a prije svega jeftin katalizator.
Uz celulozu tvornice celuloze proizvode i lignin. Što od njega napraviti? Mnogo toga, samo ga prethodno treba prevesti u nešto drugo – u ester.
Je li na Marsu bilo tekuće vode? Evo još jednog dokaza. On nam dolazi iz analize magnezijevih minerala – i pokazuje kakva je to voda bila.
Ima mnogo načina za pretvaranje Sunčeve u električnu energiju. Evo još jednog – sa stupnjem pretvorbe 86 %!
Može li se otkriti je li med pravi ili je patvoren? Može, no nalaz umnogome ovisi čime je patvoren.
Posebna vrsta celofana, prozirne folije načinjene od celuloznih nanovlakana, može, promjenom boje, detektirati koji se plinovi nalaze u zraku. Ništa novog – osim tehnologije.
Prijeti li nam bolest ili, nadajbože, smrt iz plastične boce? Ambalaža do polietilen-tereftalata (PET) nije sasvim bezopasna, ali ni tako opasna kako nas neki pokušavaju uvjeriti
Život u moru mogao bi se oživjeti „soljenjem“ aluminijevim solima. To je još jedna zamisao za obuzdavanje globalnog zatopljenja – iza koje leže zagonetni biokemijski i geokemijski procesi.
