Srebro je uz zlato, i mnogo manje vrijedan bakar, metal od kojeg se kovao novac, srebrnjaci. Toga više nema, ali se na srebro gleda kao na lijek – koga je međutim i prije bilo.
Da bi svjetlost razložila vodu potreban je fotokatalizator, ali on nije dovoljan jer ga treba zaštititi od djelovanja vode – i dobiti trajnu i efikasnu fotonaponsku ploču za proizvodnju vodika.
Sumpor poznaje svatko, pa opet taj žuti prah krije mnoge tajne, pokazuje mnoga lica – jer se može sa svime spajati, a isto se tako u svašta pretvoriti
Stavljanje matičnih stanica na mjesto oštećenog živca može dovesti do njegova zacjeljivanja. Samo kako to izvesti? Odgovor je: mikrorobotom i magnetom.
Kositar je metal s mnogo imena koja ukazuju na njegovu upotrebu, jer posuđe se kalaiše, a cinom se lemi. Čudan je to kemijski element, koji može biti i bijel i siv, a može se i prehladiti
Gelovi su koloidi koji se ne sastoje od (nano)čestica nego od (nano)niti. Niti mogu biti i metalne, takve kakve vode električnu struju – i kataliziraju oksidaciju alkohola.
Danas slušamo o živi sve najgore, slušamo kako nam truje zrak, hranu i vodu. No živa ima dugu povijest, povijest koja je povezana sa znanstvenim istraživanjima, kako u kemiji tako i u fizici
Može li dron letjeti po ružnom vremenu, onda kada je zrak pun magle koja se zaleđuje? Ne može, ali ipak može – zahvaljujući tehničkom rješenju američkih znanstvenika.
Antimon je metal kojeg malo tko poznaje: taj kemijski element kao da se izgubio u bespućima periodnog sustava. No njegovi su spojevi poznati od antike, a suvremena metalurgija bez njega ne može
Heljdin kruh se ne mora peći od heljdinog brašna, nego i od onog što se od heljde baca, od ljusaka. Takav kruh je izuzetno zdrav zbog visokog sadržaja polifenola i drugih antioksidativnih spojeva
Teško da ima metala koji je pronašao tako široku primjenu u tehnici kao olovo, pa opet bi svi htjeli da se ono zamijeni nečim drugim. Olovo je naime otrov, i to vrlo podmukao otrov.
Umjesto u atmosferu ugljik se može „ispuštati“ u cement – i to ne samo zbog smanjenja ugljične emisije
Što je zlato, kemijski element, metal ili samo nešto što sija osebujnom, zlatnom sjajem?
Nakon kuhanja kave zaostaje talog, zoc. Za što bi se on mogao upotrijebiti – osim za gatanje – pokazuje istraživanje brazilskih znanstvenika
U antici i srednjem vijeku alkemičari (i ne samo oni) su povezivali metale s planetima: svaki je metal imao svoj planet, a svaki planet svoj metal. Zašto baš tako – i što se od toga do danas očuvalo?
Plastična masa koju razgrađuje kvasac čudo je biotehnologije, no još je veće čudo kada se plastika sama kvascem razgrađuje. Iza tog „čuda“ krije se međutim sasvim jednostavan mehanizam djelovanja.
Prvi metal bio je bakar jer je prvo doba nakon kamenog bilo brončano doba. No, je li baš tako bilo i koja je razlika između mlađeg i starijeg brončanog doba?
Na red je došla i analiza polimerne tvari u česticama što su na Zemlju stigle s asteroida Bennu. Što nam ona kazuje i pokazuje?
Element može biti sve i sva, od geometrijskog poučka do funkcionalnog dijela svemirskog broda, no što je element u kemiji? Štoviše, koja je razlika između elementa u kemiji i kemijskog elementa?
Što se događa s korijenom i listom zelene salate ako se uzgaja na tlu onečišćenom mikroplastikom? Odgovor na to pitanje daje istraživanje poljskih znanstvenika.
Pojava kisika u atmosferi dovela je do boljeg iskorištavanja energije, a ono pak do postanka višestaničnih organizama. Čini se da će i roboti slijediti taj put, da će i oni biti aerobni.
Otkada zna za vatru čovjek za gorivo upotrebljava ugljikove spojeve, ugljikohidrate (drvo) i ugljikovodike (fosilna goriva). No, gorivo mogu biti i metali.
Prije jela ili kuhanja treba voće i povrće dobro oprati – samo kako oprati ili samo oprati? I na to znanost ima odgovor, a on nije jednostavan.
Alkohol se dobiva iz šećera (vino, rakija, rum) ili iz škroba (pivo), ali ne i iz celuloze, iako je to kemijski moguće. Moguće je – ali se ne isplati.
Maslina se u nas uzgaja od pamtivijeka: nema čovjeka koji ne zna za njezin plod i njezino ulje. No, teško je naći nekog tko zna da se od lista masline može skuhati čaj – i to vrlo ljekovit čaj.
Zašto je ljeti ugodno hodati u vlažnoj odjeći? Zato što voda dobro hladi, jer drži toplinu. Upravo su se tim trikom poslužili američki znanstvenici – samo su tkaninu zamijenili česticama zeolita
Od čega potječe miris kave? Od prženja. Odgovor je točan, ali nedovoljno precizan: miris kave potječe od kemijskih spojeva koji nastaju prženjem. A nema ih mnogo – samo dvadeset i pet
U morskoj se vodi može otopiti mnogo više ugljikova dioksida nego što je već otopljeno. Za to joj treba dodati gašeno vapno – i tako, kažu, spasiti naš planet od pregrijavanja
Suhi celofan možete presavijati kako god hoćete, no kada ga stavite u vodu on će poprimiti novi, prije zadani oblik. No nije riječ o običnom celofanu nego o naročitom derivatu celuloze, TCel-Cu.
Ekolozi zvone na uzbunu: zbog smanjenja površine pod šumama, one mogu vezati sve manje CO2 iz zraka. Kako bi se tome moglo stati na kraj?
Amonijak je, kažu, gorivo budućnosti, jer gori poput prirodnog plina no pritom nastaje samo dušik i vodena para. No, evo novine: mogao bi se proizvoditi iz nitrata koje nalazimo u onečišćenoj vodi
Treba li legalizirati marihuanu? Pa sad... Konoplja je mnogo više od njezina lista, a i u listu ima mnogo više od onoga što se može nazvati opojnom drogom.
Materijal koji skuplja Sunčevu toplinu, a onda je izvanjskom stimulacijom otpušta, novo je čudo iz kemijskog laboratorija. Riječ je o smjesi dvaju polimera i jednog alkohola
Poljski su kemičari priredili otapalo za potpuno izdvajanje metala iz otpadnih litij-ionskih baterija koje možete doslovce popiti – ništa vam se neće dogoditi.
DNA poznajemo kao nositeljicu gena, no pritom zaboravljamo da je ona i lančani polimer, poput polietilena ili svile. Kad je tako, zašto od DNA ne napraviti „betonsko željezo“?
Jesti tek proklijale biljke je, kažu, zdravo. To pokazuje i analiza klica graha koja je napravljena ne zato da ih češće viđamo na tanjuru nego da se od njih pripravi krema za pomlađivanje kože.
Što se krije iza ovog čudnog naslova? Krije se nova metoda za iskorištavanje ugljikova dioksida temeljena na usklađenom radu dvije katalizirane reakcije.
Ugljik (grafit) je dva puta teži od vode, no postaje lagan poput stiropora ako se u njemu naprave nanometarske šupljine koje ga, zahvaljujući osebujnom obliku, čine izuzetno čvrstim
Dodatak ulja u kojem se pekao pomfrit ili piletina asfaltu skinutom sa ceste čini ga da bude kao nov. Zašto? Odgovor na to pitanje daje kompjutor molekulskim modeliranjem
Zašto rakija pali grlo i što se događa s rakijom ako se grije ili hladi, pitanja su na koja se ne može odgovoriti bez poznavanja strukture vode i upotrebe spektroskopskih metoda
Rješenje: bakterije treba hraniti plinom koji se dobiva elektrolizom ugljične kiseline – ali s jednim malim dodatkom koji se također dobiva elektrolizom
Alge koje uzrokuju „cvjetanje mora“ uz dodatak polifenola iz vina sa ili bez bizmut-pektina štite želudac od štetnog djelovanja alkohola – pokazuje istraživanje kineskih znanstvenika
Svi piju kavu, ali svi ne piju jednaku kavu – jer kava se može prirediti na mnogo načina. Koji je način najbolji? Na to su pitanje odgovorile četiri poljske znanstvenice.
Uz mnogo željenog i neželjenog, otpadne vode iz gradova i tvornica sadrže i zlato. Kako ga izvaditi? Bijelim prahom, polimerom TE – kažu kineski znanstvenici.
Svinje uzgajaju svi jer svinja jede sve i daje sve – i to u svim i svakim uvjetima. No jedna skupina mikroba, purpurne fototrofne bakterije nadaleko nadmašuju svinje.
Recept za kokošju juhu je jednostavan: stavi piletinu u hladnu vodu i kuhaj je dok se ne skuha. No nije svejedno koliko se kuha i u čemu se kuha – kažu kineski kemičari
Može li leđna moždina zacijeliti? Može – ako se na mjesto puknuća unese gel priređen od proteina svile i dvojnog hidroksida mangana i magnezija. Tako kažu kineski znanstvenici
U uzorcima asteroida Bennu, što su nedavno stigli na Zemlju, pronađene su aminokiseline i baze nukleinskih kiselina. No otkriće tih kemijskih spojeva zapravo je najmanje važno.
O tome govori kemijska analiza više vrsta bijelih i crnih vina koja se u nas piju. Koliko u njima ima željeza? Odgovor će vas začuditi
Morska trava, koja onečišćuje plaže i čini mnoge druge štete ljudima, može se, nakon malo "kemijanja", pretvoriti u izvanredno sredstvo za hvatanje ugljikova dioksida iz zraka
Kemijskom modifikacijom miješanog oksida kobalta i kroma znanstvenici su dobili boju koja apsorbira praktički u cijelom području Sunčeva spektra – idealan materijal za hvatanje Sunčeve energije.
Mnogi ljudi ne mogu zamisliti ručak bez mesa te bježe od povrća kao vrag od tamjana. Može li se hraniti samo mesom, samo namirnicama životinjskog porijekla? I na to pitanje znanost daje odgovor
Umjesto u obliku vodika, amonijaka ili metanola višak energije iz obnovljivih izvora mogao bi se skladištiti u otopini CPO, u kemijskom spoju koji se dobiva iz industrijskog otpada.
Iz drva se najprije ukloni lignin, a zatim voda – i dobiva se porozan i elastičan materijal, aerogel, odličan izolator i adsorbens. I najvažnije: potpuno je obnovljiv
Novo je doba – lantanoidno doba ili, bolje rečeno, doba rijetkih zemalja. Mnogo se priča o rijetkim zemljama. - kakvi su to metali i gdje se nalaze?
Umjesto cementa koji se peče od gline i vapnenca evo novog veziva (cementa) za pravljenje betona koje se dobiva od rakova i algi. No tu nije kraj njegova prijateljevanja s okolišem
Ukrasna južnoamerička puzavica dragoljub iz naših vrtova i tegli za cvijeće izuzetno je ljekovita. Ljekovitošću njezina sjemena odnedavna se bave i naši znanstvenici iz Splita, Rijeke i Zagreba.
Mogu li fotokatalizatori činiti isto što i biljke – od CO2, H2O i svjetlosti Sunca proizvoditi organske spojeve? I više od toga: mogu proizvoditi čisti metanol, a usto davati električnu struju.
Oni koji se boje klora u vodi ili vodu sami kloriraju sada će moći sami vidjeti koliko ga ima. Za to će im trebati UV-lampa, smartfon i kemijski reagens priređen od rakova oklopa.
Kaliksareni su organski spojevi čija molekula sliči na kalež, na čašu. Evo jednog novog: on lako veže ugljikov dioksid i još ga lakše otpušta.
Kažu da jogurt može uništiti miris češnjaka. Ako kažu, neka kažu jer ne lažu – to su pučko vjerovanje nedavno potvrdila i egzaktna znanstvena istraživanja. I odgovorila na pitanje zašto je tako.
Udarac se najbolje ublažava spiralnom oprugom, federom. Tako je i s novim neprobojnim materijalom – njegovi su „federi“ molekule proteina talina
Uskoro nećemo trebati ni u čemu, ma kako sitno bilo, mijenjati baterije. Riječ je o novoj, sićušnoj bateriji za punjenje – koja nije litijeva, nego amonijeva.
Riblje kosti sprječavaju dijeljenje stanica raka debelog crijeva, kažu tajvanski znanstvenici – no samo ako se pripreme na istočnjački način
Zašto neku hranu psi vole (a ljudi baš i ne) otkriva kemijska analiza potpomognuta osjetilnim senzorima, e-jezikom i e-nosom
Tako složenu molekulu kao što je molekula acetaldehida kemičari su uspjeli sintetizirati u jednom koraku iz ugljikova dioksida i vode, povezujući dvije reakcije na umjetnom listu - fotokatalizatoru
Škrob gori, vrlo lako gori – brašno raspršeno u zraku čini s njime eksplozivnu smjesu! No znanstvenici su pronašli način da od škroba naprave (obnovljiv, jeftin i neotrovan) usporivač vatre.
Novo čudo iz laboratorija: beton koji se ne lijeva nego se slaže – poput zida od cigle – no opet se ne slaže nego reže laserom. Uzor? Sedef, tvar od koje su napravljene školjke
Da maslinovo ulje nije dobro zagrijavati poznato je više-manje svima. No što se pri zagrijavanju događa i koliko ono šteti tom plemenitom ulju – pitanje je na koje samo znanost može dati odgovor
Analiza istočnjačkog začina kardamoma otkrila je u njemu mnoge ljekovite tvari, između ostalog i osam organskih spojeva koji potiru djelovanje alkohola
Kada se tvari trljaju, u njima se stvara elektricitet – no koje i kakve tvari? Evo jedne posve nove, koja daleko nadmašuje sve ostale. Riječ je, ukratko, o teflonu s dodatkom naftalina (naftalena).
Reakcijom aluminija s kisikom iz zraka mogla bi se izravno dobivati električna energija. No kako zaštiti aluminijsku anodu od pogubnog djelovanja lužnatog elektrolita? Odgovor je: aminokiselinom.
Kako i koliko se može plastika reciklirati pokazuje najnovije istraživanje na primjeru polistirena. Isplati li se to? I na to pitanje daje odgovor.
Iz 3D-pisača izlaze svakojake stvarčice, a od nedavno i čitave kuće. Može li se njime napraviti i pravo (no umjetno) srce? Ovisi o tinti za njega.
Kakva može biti veza između željeza, raka i kamilice? Odgovor na to pitanje daje znanstveni rad naših znanstvenika iz Splita i Zagreba – koji se ne bavi fitofarmakologijom nego nanotehnologijom.
Gdje je nastao prvi život, kako na Zemlji tako i na Marsu (možda)? Eksperiment kaže: prve nukleinske kiseline (RNA) i prve stanične membrane mogle su nastati su u jezerima otopljene sode.
Ulazeći u tramvaj umjesto za maskom posegnut ćemo za sprejem. Jedan udah zaštitit će nas od zaraze, od virusa. Tajna je u dlačicama koje glume površinu stanične membrane
