proteinsko brašno
Kruh od šturaka – za dobro zdravlje
Kruh se može peći i od šturkova („cvrčkova“) brašna, a dobar je jer je bogat proteinima. Sve za dobro zdravlje. Nazdravlje!
Kruh se može peći i od šturkova („cvrčkova“) brašna, a dobar je jer je bogat proteinima. Sve za dobro zdravlje. Nazdravlje!
U živom svijetu ništa ne ide bez enzima – pa tako ni otapanje ugljikova dioksida. I evo rješenja za pregrijanu Zemlju: otapati taj najvažniji staklenički plin upotrebom enzima, ali umjetnog.
Voda puna aminokiselina cirkulirala je kroz pukotine u vrućim stijenama. I dogodilo se: aminokiseline ne samo da su se odvojile i koncentrirale, nego su se i polimerizirale.
Umjesto u stlačenom ili tekućem stanju vodik bi se mogao čuvati i u vezanom stanju – vezan za grafen. Kako to postići kad ni grafen ni njegov pandan grafit ne apsorbiraju H2?
Dodatkom malo amonijaka zraku može ga se potpuno očistiti od otrovnih dušikovih oksida. Uvjet? Treba imati dobar katalizator – onakav kakav su nedavno napravili kineski znanstvenici.
Prašina iz pustinjskih oluja raznosi se diljem svijeta i na kraju najvećim dijelom završava u morima i oceanima. To nije bez posljedica: pustinjski pijesak gnoji more
Umjesto cementa koji se peče od gline i vapnenca evo novog veziva (cementa) za pravljenje betona koje se dobiva od rakova i algi. No tu nije kraj njegova prijateljevanja s okolišem
Ukrasna južnoamerička puzavica dragoljub iz naših vrtova i tegli za cvijeće izuzetno je ljekovita. Ljekovitošću njezina sjemena odnedavna se bave i naši znanstvenici iz Splita, Rijeke i Zagreba.
Mogu li fotokatalizatori činiti isto što i biljke – od CO2, H2O i svjetlosti Sunca proizvoditi organske spojeve? I više od toga: mogu proizvoditi čisti metanol, a usto davati električnu struju.
Oni koji se boje klora u vodi ili vodu sami kloriraju sada će moći sami vidjeti koliko ga ima. Za to će im trebati UV-lampa, smartfon i kemijski reagens priređen od rakova oklopa.
Kaliksareni su organski spojevi čija molekula sliči na kalež, na čašu. Evo jednog novog: on lako veže ugljikov dioksid i još ga lakše otpušta.
Čega sve ima u jestivom ulju, po čemu se ulja razlikuju i koliko su međusobno slična otkriva statistička analiza rezultata dobivenih kemijskom analizom – ali i jezikom profesionalnih kušača
Sve solarne ploče koje vidimo po krovovima (i drugim mjestima) sadrže kristalni silicij. No ne mora biti tako: umjesto silicija mogu sadržavati umjetne polimere i titanijeve okside
„Ležište litija u Srbiji nije vrijedno eksploatacije zbog ekoloških rizika” kažu srpski znanstvenici – a tehnologija ih u tome podržava nudeći mnogo bolja rješenja za dolazak do litija, na ekološki prihvatljiviji način
Stara mudrost da ništa na ovom svijetu ne može biti apsolutno dobro ni apsolutno zlo vrijedi i za tamnu čokoladu: neke vrste „najzdravije čokolade“ sadrže posve nezdrave količine olova i kadmija
Baterija koja ne može raditi cijelu vječnost (ništa nije vječno!), ali sigurno može nadživjeti svoga vlasnika – novi je izum kineskih znanstvenika. Uvjet? Da radi na -20 stupnjeva i da se malo puni.
I najsitnija se riba može uloviti ako se ima gusta mreža i dobar mamac. Isto vrijedi i za uranijeve ione.
Može li se stanicu raka toliko prevariti da se umjesto za zaštitnika veže za svog ubojicu? Može: ako se trombocit preruši u limfocit.
Škrob gori, vrlo lako gori – brašno raspršeno u zraku čini s njime eksplozivnu smjesu! No znanstvenici su pronašli način da od škroba naprave (obnovljiv, jeftin i neotrovan) usporivač vatre.
Novo čudo iz laboratorija: beton koji se ne lijeva nego se slaže – poput zida od cigle – no opet se ne slaže nego reže laserom. Uzor? Sedef, tvar od koje su napravljene školjke
Da maslinovo ulje nije dobro zagrijavati poznato je više-manje svima. No što se pri zagrijavanju događa i koliko ono šteti tom plemenitom ulju – pitanje je na koje samo znanost može dati odgovor
Analiza istočnjačkog začina kardamoma otkrila je u njemu mnoge ljekovite tvari, između ostalog i osam organskih spojeva koji potiru djelovanje alkohola
Ulazeći u tramvaj umjesto za maskom posegnut ćemo za sprejem. Jedan udah zaštitit će nas od zaraze, od virusa. Tajna je u dlačicama koje glume površinu stanične membrane
Olovni akumulator je napuštena tehnologija: uskoro ćemo ga moći vidjeti samo u muzeju. No nije tako. Uskoro bi mogao, u novom ruhu, pogoniti električne automobile.
Ugljikova dioksida ima puno (u zraku i dimu), no nije za drugo nego za gaziranje pića. Nije baš tako. Od njega se može proizvesti sve – zahvaljujući novom tehnološkom postupku japanskih znanstvenika.
Prizor iz znanstveno-fantastičnog filma: zraka svjetlosti prelazi preko tijela i ono ozdravljuje. Možda će se baš tako liječiti tumori – uz pomoć lijeka koji pretvara vodu u slobodne radikale.
O lebdećim česticama čitamo svaki dan nadajući se da će ih u zraku biti što manje – radi zdravlja naših pluća (i cijelog organizma). No od lebdećih se čestica može napraviti lijek protiv raka!
Mnogo se piše i priča o otrovnosti mikroplastike, s kojom sve više zagađujemo naš planet. Koliko u tim pričama ima istine pokazuje istraživanje kineskih znanstvenika na jednostaničnoj algi kloreli
Komadić keramike, staljenog olovnog ortovanadata, ponaša se neobično: obasjan zrakom svjetlosti (iz lasera) steže se i rasteže – ovisno o njezinom intenzitetu
Može li se od plastične boce napraviti sirovina za proizvodnju te iste boce? Može, ako se PET pretvori u BHET. No za to treba imati pogodan katalizator – i mikrovalnu pećnicu.
U moru svačeg ima – ali koliko od toga „svačeg“ potječe od čovjeka? Na to su pitanje odgovorili naši znanstvenici iz Zagreba i Pule mjereći koncentracije teških metala u Pulskom zaljevu.
Legura čvrsta poput čelika koja podnosi svaki lom – jer joj svaka pukotina sama zacjeljuje. To je novo dostignuće tehnologije, koja se ovaj put igra agregatnim stanjima i faznim prijelazima.
Ugljen priređen od kanalizacijskog mulja s dodatkom cinka novo je sredstvo za pročišćavanje otpadnih voda – čisti ih od onoga što ponajviše škodi okolišu, od fosfata.
Godišnja pretplata
11 brojevaU vašim rukama prije nego na kioscima!
Godišnja pretplata
11 brojevaNajkvalitetniji sadržaj za IT profesionalce
Dvogodišnja pretplata
22 brojaNajveća ušteda! Samo 2,70 € po svakom broju
Dvogodišnja pretplata
22 brojaNajveća ušteda! Samo 2,40 € po svakom broju
Život na Veneri? Nemoguće! No ipak je (možda) moguće, kažu američki znanstvenici – i predočuju rezultate svojih pokusa.
Od čega je napravljen bakrenjak, ili – engleski – bronze coin? Od bakra ili od bronce? Odgovor daje kemijska analiza. No, što je bakar, a što bronca?
Stol, stolica, ormar i ormarić napravljeni tako da na njima ne može preživjeti nijedna bakterija, nijedan virus. Tajna je u polimerima i terpenima, dezinfekcijskim sredstvima iz prirode.
Nečista voda kao izvor električne struje, kao energent? Zvuči neobično, ali i na tome se radi. Problem je kao uvijek: treba pronaći djelotvoran, a prije svega jeftin katalizator.
Uz celulozu tvornice celuloze proizvode i lignin. Što od njega napraviti? Mnogo toga, samo ga prethodno treba prevesti u nešto drugo – u ester.
Je li na Marsu bilo tekuće vode? Evo još jednog dokaza. On nam dolazi iz analize magnezijevih minerala – i pokazuje kakva je to voda bila.
Ima mnogo načina za pretvaranje Sunčeve u električnu energiju. Evo još jednog – sa stupnjem pretvorbe 86 %!
Može li se otkriti je li med pravi ili je patvoren? Može, no nalaz umnogome ovisi čime je patvoren.
Gel od kitozana, tvari koja se dobiva od hitina, je kruti elektrolit izvrsnih električnih i mehaničkih svojstava, a usto je posve biorazgradiv. Je li to elektrolit za buduće cink-ionske baterije?
Već smo čitali na ovim stranicama (21. 10.) o recikliranju litija iz baterija oksalnom kiselinom. Kakav se tehnološki postupak iza toga krije – i zašto je on toliko važan?
Može li se alkohol (metanol) oksidirati zrakom na vodu i ugljikov dioksid tako da pri njegovom „tihom gorenju“ nastaje električna struja? Može, može – ako se ima katalizator.
Zeleni čaj je zdrav jer sadrži polifenole. To je točno, no kako oni točno djeluju? Odgovor na to pitanje nudi istraživanje četvorice indijskih i korejskih znanstvenika.
Može li se napraviti tvar koja će voditi električnu struju kada se nanese postupkom 3D ispisa? Može – čak i takva koja će od 3D ispisa napraviti 4D ispis - onaj koji se mijenja s vremenom
Razvoj baterija: tekući, kruti – i na kraju elastični elektrolit, elektrolit od umjetne gume. No nije riječ samo o rastezljivosti.
Mogu li se stanice raka jednostavno isprati i to onda kada se nalaze u tkivu, u tijelu? Mogu – ako se za njih napravi poseban deterdžent.
Hrđa, ali ne ona na čavlu ili autu nego ona koja nastaje geološkim procesima, utjecala je i još utječe na sudbinu metana, a s njime na klimu našeg planeta i život na njemu – kažu znanstvenici
O baterijama na bazi sumpora i litija (ili, još bolje, natrija) mnogo se priča, no na njima se i mnogo radi. Koliko smo blizu konačnom, komercijalnom rješenju?
Bez fosfora nema fosfata, pa ni onih za život najvažnijih – DNA i RNA. Stoga pronalazak soli fosforne kiseline u oceanu Saturnova mjeseca budi nadu da u njemu ima nečeg živog.
Koliko su opravdano „nećemo spalionice“ i „ne u mome dvorištu“ pokazuju istraživanja utjecaja spalionice otpada na kvalitetu zraka u talijanskom gradu Desiju.
Nafta je nastala fosilizacijom biljnih i životinjskih ostataka u pradavnim morima i jezerima. Je li baš tako? Možda je nastala (i) od anorganske tvari, geokemijskim procesima
Može li se vidjeti da se jedan virus, jedna virusna čestica vezala za antitijelo? Može – i to mobitelom.
Svemirske sonde nalaze i nalazit će organske spojeve. Kako znati potječu li oni iz nečega živog? Sve piše u kemijskoj formuli, kažu američki znanstvenici.
Napraviti uređaj sa što manje pokretnih dijelova – san je svakog strojara. Evo jednog takvog: on proizvodi električnu struju gibanjem vode u zatvorenoj cijevi.
Danas se već na svakom uglu može kupiti svjetiljka od himalajske soli. Kakva je to sol, i po čemu je posebna – osim što potječe s najvećeg i najvišeg planinskog masiva na Zemlji.
Sićušni robot koji putuje crijevima i popravlja sve što treba popraviti. Znanstvena fantastika? Ma ne – i mnogo jednostavnija naprava nego što mislite.
Plastična ambalaža se razmrvi u prah, pomiješa s tamnom tekućinom i stavi u Sunčevu peć. To bi bio najkraći opis metode za recikliranje poliestera što su je iznašli kineski kemičari.
Atom do atoma – i evo najtanje žice koja se uopće zamisliti može. Takvim se žicama već dugo bave znanstvenici, a sada – zahvaljujući metodama računalne kemije – znamo i njihova mehanička svojstva.
Što učiniti sa zocom, popularnim talogom od kave? Evo rješenja: treba ga pomiješati s biorazgradivim polimerom da bi se dobio jeftin i vrlo biorazgradiv kompozitni materijal.
U uzorcima asteroida Ryugu pronađen je uracil, dušikova baza iz ribonukleinskih kiselina, a uz nju i nikotinska kiselina – vitamin B3. No kako su nastali (još) se ne zna.
Može li vapno vezati kalcijevim kloridom umjesto kalcijevim hidroksidom? Može, ako se doda enzim – i dobije građevni materijal kojem pukotine ne smetaju.
Fosfora ima svugdje – u svakoj živoj stanici, pa i u mrskom nam virusu. No njegove su rudne rezerve ograničene, dok potrošnja raste – za tridesetak godina prijeti nam slom.
Aminokiseline ne potječu sa Zemlje nego iz svemira. To je stara hipoteza. No kako su nastale i koliko ih je nekoć, u početku bilo?
Po opožarenoj površini teče umjetna, staklena lava koja ne da vatri da zahvati podlogu – to je novo rješenje starog problema: kako spriječiti širenje vatre
Šest električnih otpornika, s rasponom otpora 1:600, uspjeli su napraviti znanstvenici variranjem strukture makrocikličke molekule. Otpornici nisu veći od 2 nm – koliko iznosi dužina molekule.
Napraviti nanocjevčicu je jedno, a od nje isplesti vlakno drugo. No isplati se: dobiva se uže šezdeset puta čvršće od najlonskog
Čega ima na Marsu, u krateru Jezero? Rover Persceverance pustio je, nakon 208 Marsova dana istraživanja, da stijene ispričaju svoju priču