Sitno i bitno

Predivo od DNA – čvršće od najlona

Pod mikroskopom kromosom nije ništa drugo nego klupko smotanog ili zapetljanog konca. Bi li se takvo klupko moglo napraviti i umjetno, u laboratoriju?

otpad i energija

Bakterija za sve: čisti vodu i daje vodik, proteine i biopolimere

Svinje uzgajaju svi jer svinja jede sve i daje sve – i to u svim i svakim uvjetima. No jedna skupina mikroba, purpurne fototrofne bakterije nadaleko nadmašuju svinje.

aminokiseline za zdravlje

Kako se kuha najbolja kokošja juha

Recept za kokošju juhu je jednostavan: stavi piletinu u hladnu vodu i kuhaj je dok se ne skuha. No nije svejedno koliko se kuha i u čemu se kuha – kažu kineski kemičari

Lijek za neizlječivu ozljedu?

Novo iz laboratorija – ljepilo za leđnu moždinu

Može li leđna moždina zacijeliti? Može – ako se na mjesto puknuća unese gel priređen od proteina svile i dvojnog hidroksida mangana i magnezija. Tako kažu kineski znanstvenici

Amonijak i tekuća voda

Asteroid Bennu: Što je (zaista) novo u svemiru?

U uzorcima asteroida Bennu, što su nedavno stigli na Zemlju, pronađene su aminokiseline i baze nukleinskih kiselina. No otkriće tih kemijskih spojeva zapravo je najmanje važno.

Za zdrav i dug život

Je li crno vino dobro za krv?

O tome govori kemijska analiza više vrsta bijelih i crnih vina koja se u nas piju. Koliko u njima ima željeza? Odgovor će vas začuditi

Kinezi smislili kako praviti ugljen od morskog korova

Alge hvataju CO2 – i kad su žive i kad su mrtve

Morska trava, koja onečišćuje plaže i čini mnoge druge štete ljudima, može se, nakon malo "kemijanja", pretvoriti u izvanredno sredstvo za hvatanje ugljikova dioksida iz zraka

solarna destilacija

Do pitke vode iz mora – bojom crnjom od crnoga

Kemijskom modifikacijom miješanog oksida kobalta i kroma znanstvenici su dobili boju koja apsorbira praktički u cijelom području Sunčeva spektra – idealan materijal za hvatanje Sunčeve energije.

mesojedna dijeta

Mane isključivo mesne prehrane

Mnogi ljudi ne mogu zamisliti ručak bez mesa te bježe od povrća kao vrag od tamjana. Može li se hraniti samo mesom, samo namirnicama životinjskog porijekla? I na to pitanje znanost daje odgovor

Od otrova do baterije

Industrijski otpad – spremište energije

Umjesto u obliku vodika, amonijaka ili metanola višak energije iz obnovljivih izvora mogao bi se skladištiti u otopini CPO, u kemijskom spoju koji se dobiva iz industrijskog otpada.

drveni aerogel

Novi materijal: suho drvo – porozno i elastično

Iz drva se najprije ukloni lignin, a zatim voda – i dobiva se porozan i elastičan materijal, aerogel, odličan izolator i adsorbens. I najvažnije: potpuno je obnovljiv

pročišćavanje ispušnih plinova

Otrovni plin čisti zrak - amonijak protiv dušikovih oksida

Dodatkom malo amonijaka zraku može ga se potpuno očistiti od otrovnih dušikovih oksida. Uvjet? Treba imati dobar katalizator – onakav kakav su nedavno napravili kineski znanstvenici.

Koraljni grebeni i pustinjski pijesak

Pustinje spašavaju oceane

Prašina iz pustinjskih oluja raznosi se diljem svijeta i na kraju najvećim dijelom završava u morima i oceanima. To nije bez posljedica: pustinjski pijesak gnoji more

bez klinkera i CO2 emisija

Cement iz mora inspiriran morem, koji se može reciklirati unedogled

Umjesto cementa koji se peče od gline i vapnenca evo novog veziva (cementa) za pravljenje betona koje se dobiva od rakova i algi. No tu nije kraj njegova prijateljevanja s okolišem

Protiv raka i infekcija

Dragoljub – panaceja iz našeg vrta

Ukrasna južnoamerička puzavica dragoljub iz naših vrtova i tegli za cvijeće izuzetno je ljekovita. Ljekovitošću njezina sjemena odnedavna se bave i naši znanstvenici iz Splita, Rijeke i Zagreba.

suncem do metanola

Novi (super)fotokatalizator pretvara zrak u gorivo i električnu energiju

Mogu li fotokatalizatori činiti isto što i biljke – od CO2, H2O i svjetlosti Sunca proizvoditi organske spojeve? I više od toga: mogu proizvoditi čisti metanol, a usto davati električnu struju.

neobični hobiji

Ima li klora u vodi? Ne pitaj svoj nos nego svoj mobitel!

Oni koji se boje klora u vodi ili vodu sami kloriraju sada će moći sami vidjeti koliko ga ima. Za to će im trebati UV-lampa, smartfon i kemijski reagens priređen od rakova oklopa.

Kaliksaren rješenje problema?

Molekulska čaša hvata CO2 iz zraka

Kaliksareni su organski spojevi čija molekula sliči na kalež, na čašu. Evo jednog novog: on lako veže ugljikov dioksid i još ga lakše otpušta.

rješenje za mirise

Jogurtom protiv češnjaka

Kažu da jogurt može uništiti miris češnjaka. Ako kažu, neka kažu jer ne lažu – to su pučko vjerovanje nedavno potvrdila i egzaktna znanstvena istraživanja. I odgovorila na pitanje zašto je tako.

neprobojni protein

Umjetna koža zaustavlja metke – i meteorite

Udarac se najbolje ublažava spiralnom oprugom, federom. Tako je i s novim neprobojnim materijalom – njegovi su „federi“ molekule proteina talina

mikrobaterija svoje klase

Kakva baterija za mikrorobote? Amonij-ionska!

Uskoro nećemo trebati ni u čemu, ma kako sitno bilo, mijenjati baterije. Riječ je o novoj, sićušnoj bateriji za punjenje – koja nije litijeva, nego amonijeva.

zdrava prehrana

Ribljim kostima i crvenom plijesni protiv raka

Riblje kosti sprječavaju dijeljenje stanica raka debelog crijeva, kažu tajvanski znanstvenici – no samo ako se pripreme na istočnjački način

Za polarne uvjete

Vječna litijeva baterija

Baterija koja ne može raditi cijelu vječnost (ništa nije vječno!), ali sigurno može nadživjeti svoga vlasnika – novi je izum kineskih znanstvenika. Uvjet? Da radi na -20 stupnjeva i da se malo puni.

Bogatstvo mora

Hvatanje uranija u moru kemijskom mrežom

I najsitnija se riba može uloviti ako se ima gusta mreža i dobar mamac. Isto vrijedi i za uranijeve ione.

inovativne metode liječenja

„Trojanskim konjem“ protiv raka

Može li se stanicu raka toliko prevariti da se umjesto za zaštitnika veže za svog ubojicu? Može: ako se trombocit preruši u limfocit.

neotrovni retardant

Škrobom protiv požara

Škrob gori, vrlo lako gori – brašno raspršeno u zraku čini s njime eksplozivnu smjesu! No znanstvenici su pronašli način da od škroba naprave (obnovljiv, jeftin i neotrovan) usporivač vatre.

elastični građevni materijal

(Super)beton nalik na sedef

Novo čudo iz laboratorija: beton koji se ne lijeva nego se slaže – poput zida od cigle – no opet se ne slaže nego reže laserom. Uzor? Sedef, tvar od koje su napravljene školjke

kemijska analiza

Kuhati u maslinovom ulju – da ili ne?

Da maslinovo ulje nije dobro zagrijavati poznato je više-manje svima. No što se pri zagrijavanju događa i koliko ono šteti tom plemenitom ulju – pitanje je na koje samo znanost može dati odgovor

Začin za alkoholni način

Lijek protiv opijanja iz istočnjačkog začina

Analiza istočnjačkog začina kardamoma otkrila je u njemu mnoge ljekovite tvari, između ostalog i osam organskih spojeva koji potiru djelovanje alkohola

Trljanjem do energije

Električna energija iz teflona i naftalina

Kada se tvari trljaju, u njima se stvara elektricitet – no koje i kakve tvari? Evo jedne posve nove, koja daleko nadmašuje sve ostale. Riječ je, ukratko, o teflonu s dodatkom naftalina (naftalena).

Nezapaljiva i bezopasna

Električna struja iz aluminija – uz pomoć aminokiseline

Reakcijom aluminija s kisikom iz zraka mogla bi se izravno dobivati električna energija. No kako zaštiti aluminijsku anodu od pogubnog djelovanja lužnatog elektrolita? Odgovor je: aminokiselinom.

polistirenski poučak

Može li se plastika potpuno reciklirati?

Kako i koliko se može plastika reciklirati pokazuje najnovije istraživanje na primjeru polistirena. Isplati li se to? I na to pitanje daje odgovor.

Ispis živog tkiva

Organi iz 3D-pisača: rješenje je u glicerolu

Iz 3D-pisača izlaze svakojake stvarčice, a od nedavno i čitave kuće. Može li se njime napraviti i pravo (no umjetno) srce? Ovisi o tinti za njega.

ljekovite čestice

Otrov za pluća – lijek za rak

O lebdećim česticama čitamo svaki dan nadajući se da će ih u zraku biti što manje – radi zdravlja naših pluća (i cijelog organizma). No od lebdećih se čestica može napraviti lijek protiv raka!

Razlog za brigu

Koliko je opasna mikroplastika, koja se nalazi svuda oko nas?

Mnogo se piše i priča o otrovnosti mikroplastike, s kojom sve više zagađujemo naš planet. Koliko u tim pričama ima istine pokazuje istraživanje kineskih znanstvenika na jednostaničnoj algi kloreli

Laserom po krutini

Keramika za stezanje – i rastezanje

Komadić keramike, staljenog olovnog ortovanadata, ponaša se neobično: obasjan zrakom svjetlosti (iz lasera) steže se i rasteže – ovisno o njezinom intenzitetu

PET kao obnovljivi proizvod

Kremenim pijeskom i mikrovalnom pećnicom protiv otpadne plastike

Može li se od plastične boce napraviti sirovina za proizvodnju te iste boce? Može, ako se PET pretvori u BHET. No za to treba imati pogodan katalizator – i mikrovalnu pećnicu.

mjerenje teških metala

Je li Jadran čisto more?

U moru svačeg ima – ali koliko od toga „svačeg“ potječe od čovjeka? Na to su pitanje odgovorili naši znanstvenici iz Zagreba i Pule mjereći koncentracije teških metala u Pulskom zaljevu.

Žive legure

Metal koji zacjeljuje poput živog tkiva

Legura čvrsta poput čelika koja podnosi svaki lom – jer joj svaka pukotina sama zacjeljuje. To je novo dostignuće tehnologije, koja se ovaj put igra agregatnim stanjima i faznim prijelazima.

Otpad čisti otpad

Čišćenje otpadne vode od fosfora aktivnim ugljenom iz otpadne vode

Ugljen priređen od kanalizacijskog mulja s dodatkom cinka novo je sredstvo za pročišćavanje otpadnih voda – čisti ih od onoga što ponajviše škodi okolišu, od fosfata.

Metamaterijali

Umjetno vlakno (čvrsto, čvrsto) nalik na zid

Grafitni prah i cirkonijeva sol osnovne su sirovine za izuzetno čvrsto vlakno koje je usto otporno na vatru i kemikalije. A prije svega, izrađuje se lako i bez velikog utroška energije.

rado radon ide u rezidencije

Radon u kući: nema mjesta za paniku, ali...

Trebamo li se bojati radioaktivnog plina radona u svojoj kući? Sve ovisi o tome gdje (u Hrvatskoj) živite, kaže profesor Vanja Radolić sa Sveučilišta u Osijeku.

Zamjena za staklo i kovine

Solarni paneli – od plastike

Solarnim ćelijama načinjenim od umjetnih polimera, umjesto od silicija, stoje na putuju mnoge prepreke. Jedna je: kako napraviti prozirni materijal koji vodi električnu struju.

Nit bez premca

Iz kineskog laboratorija: svila čvršća od svile

Kako otopiti pamuk, a zatim iz otopine izvući čvršću celuloznu nit znali su kemičari još u 19. stoljeću. Može li se to napravi i sa svilom, s proteinskim vlaknom? Može – ali tek u 21. stoljeću.

geološka i klimatska povijest

Magnezijevi minerali otkrivaju tekuću vodu na Marsu

Je li na Marsu bilo tekuće vode? Evo još jednog dokaza. On nam dolazi iz analize magnezijevih minerala – i pokazuje kakva je to voda bila.

nanoelektromehanički solarni generatori

Polimerna sol pretvara Sunčevo zračenje u električnu struju

Ima mnogo načina za pretvaranje Sunčeve u električnu energiju. Evo još jednog – sa stupnjem pretvorbe 86 %!

Slatki problemi

Kako prepoznati pravi med

Može li se otkriti je li med pravi ili je patvoren? Može, no nalaz umnogome ovisi čime je patvoren.

polisaharid kao elektrolit

Rakovi, žohari i drugi njima slični – sirovina za bolje baterije

Gel od kitozana, tvari koja se dobiva od hitina, je kruti elektrolit izvrsnih električnih i mehaničkih svojstava, a usto je posve biorazgradiv. Je li to elektrolit za buduće cink-ionske baterije?

potpuno i selektivno obnavljanje

Recikliranje baterija – jednostavnom organskom kiselinom

Već smo čitali na ovim stranicama (21. 10.) o recikliranju litija iz baterija oksalnom kiselinom. Kakav se tehnološki postupak iza toga krije – i zašto je on toliko važan?

gorivne ćelije

Električna energija iz metanola: indij pomaže platini

Može li se alkohol (metanol) oksidirati zrakom na vodu i ugljikov dioksid tako da pri njegovom „tihom gorenju“ nastaje električna struja? Može, može – ako se ima katalizator.

fototermalna plastika

Ugljične točke hvataju energiju Sunca

Jedan stari vic kaže da je moguće spojiti željezo sa celulozom jedino tako da se napravi čekić. No odnedavno je nešto takvo kemijski moguće – napraviti spoj grafita i celuloze.

egzaktni izračun

Zemlja u opasnosti: koliko smo blizu propasti?

Sve se mijenja, klima, biljni pokrov, mora, rijeke, sve. No može li se „sve“ mjeriti? Može: međunarodni tim znanstvenika izveo je devet varijabli koje dijagnosticiraju stanje našeg planeta.

Suncem do vode

Voda i energija iz zraka – pomoću umjetnog lista

Vode i energije ima svuda oko nas: voda je u zraku, a energija u Sunčevoj svjetlosti. Dobivanje i jednog i drugog omogućuje nova nanotehnoška naprava koja nije ništa drugo nego imitacija lista.

Veličina ispred materijala

Nobel za kemiju 2023: kemija (i fizika) kvantnih točaka

Najviše znanstveno priznanje u području kemije dobila su trojica američkih znanstvenika (Moungi G. Bawendi, Louis E. Brus i Alexei I. Ekimov) za istraživanje kvantnih točaka – za što točno?

Boje u kemiji

Jeste li što popili? Puhnite na celofan!

Posebna vrsta celofana, prozirne folije načinjene od celuloznih nanovlakana, može, promjenom boje, detektirati koji se plinovi nalaze u zraku. Ništa novog – osim tehnologije.

Blizu cilja

Polimerni gel spašava litij-sumpornu bateriju

O baterijama na bazi sumpora i litija (ili, još bolje, natrija) mnogo se priča, no na njima se i mnogo radi. Koliko smo blizu konačnom, komercijalnom rješenju?

trag života?

Enkeladov ocean? Mineralna voda bogata fosfatima

Bez fosfora nema fosfata, pa ni onih za život najvažnijih – DNA i RNA. Stoga pronalazak soli fosforne kiseline u oceanu Saturnova mjeseca budi nadu da u njemu ima nečeg živog.

mnogo vike nizašto

Onečišćuju li spalionice otpada zrak?

Koliko su opravdano „nećemo spalionice“ i „ne u mome dvorištu“ pokazuju istraživanja utjecaja spalionice otpada na kvalitetu zraka u talijanskom gradu Desiju.

Dvije teorije

Je li nafta fosilno gorivo?

Nafta je nastala fosilizacijom biljnih i životinjskih ostataka u pradavnim morima i jezerima. Je li baš tako? Možda je nastala (i) od anorganske tvari, geokemijskim procesima

Dijagnostička metoda

Niska od nanokuglica otkriva virus

Može li se vidjeti da se jedan virus, jedna virusna čestica vezala za antitijelo? Može – i to mobitelom.

Složenost molekula

Kako znati jesu li molekule iz živog ili neživog?

Svemirske sonde nalaze i nalazit će organske spojeve. Kako znati potječu li oni iz nečega živog? Sve piše u kemijskoj formuli, kažu američki znanstvenici.

Uranij u pepelu iz ugljena – što kaže znanost?

Termoelektrane odlažu tisuće tona šljake i pepela iz stotina tisuća tona sagorjelog ugljena. Je li to štetno za okoliš? Je li opasno za ljudsko zdravlje? Evo odgovora naših znanstvenika.

Sunčeva energija

Korak bliže rastezljivim solarnim ćelijama

Kako napraviti solarnu ploču koja se može saviti? Odgovor je jednostavan: treba je napraviti od polimera – i to čitavu.

Kaži mi kako je

Umjetna inteligencija otkriva okuse

Je li nešto slatko ili gorko znat ćemo ako to stavimo na jezik. No ne može se sve probati, jer može biti otrovno ili nedostupno, pa okus onoga što se ne može kušati treba predvidjeti. Može li se to?

Zaboravljene graditeljske tajne

Rimski cement – tajna je u živom vapnu

Rimski beton, opus coementicium, zahvaljuje svoju trajnost činjenici da je mogao sam zatvarati pukotine koje su se pojavile u njemu – otkriva istraživanje američkih znanstvenika

Fotodinamsko liječenje tumora

Pametni lijek protiv raka – dvaput pametan

Molekula može sve – ako je osmisli i domisli, i dakako sintetizira, vješt kemičar. Pa i djelovati na dva sasvim različita načina protiv raka.

Kompostiranje plastike

Talog od kave spašava okoliš

Što učiniti sa zocom, popularnim talogom od kave? Evo rješenja: treba ga pomiješati s biorazgradivim polimerom da bi se dobio jeftin i vrlo biorazgradiv kompozitni materijal.

Život iz svemira

U asteroidu – baza nukleinskih kiselina i vitamin B

U uzorcima asteroida Ryugu pronađen je uracil, dušikova baza iz ribonukleinskih kiselina, a uz nju i nikotinska kiselina – vitamin B3. No kako su nastali (još) se ne zna.