Karim Khan, glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda u Den Haagu, napisao je nedavno u časopisu Foreign Policy Analytics kako će ta institucija ubuduće pravno procesuirati i zločine iz digitalne domene. Međunarodni kazneni sud osnovan je 1998., donošenjem Rimskog statuta, koji je stupio na snagu 1. srpnja 2002. godine. Od tada se Sud bavi najtežim kaznenim djelima, kao što su genocidi, zločini protiv čovječnosti, agresije i ratni zločini. Iako Rimski statut ne spominje izrijekom kibernetički kriminal, on danas poprima oblike koji ispunjavaju uvjete teških zločina kojima se ova institucija bavi, smatra Khan.

Zločini u kibernetičkom prostoru

Primjerice, već ranije je Međunarodni odbor Crvenog križa naglasio kako kibernetički napadi u ratu moraju poštivati načela razlikovanja i razmjernosti, tj. morali bi biti usmjereni isključivo na uske vojne ciljeve, jednako kao i ostale vrste napada. Kibernetički se prostor, smatraju u Den Haagu, može smatrati domenom, ni po čemu drugačijom od ostalih područja u kojima se primjenjuje međunarodno pravo.

Tužiteljstvo ističe da im je cilj pokazati da se pravo može primijeniti na sve koji su na "prvim linijama obrane", a te linije više nisu isključivo fizičke, već i digitalne – a napadi u toj sferi također mogu nanijeti štetu i prouzročiti patnju, upravo događaje zbog kakvih je ovaj Sud i osnovan.

"Kibernetičko ratovanje se ne odvija u apstraktnom svijetu. Naprotiv, ono može imati dubok utjecaj na ljudske živote. Pokušaji udara na kritičnu infrastrukturu, kao što su medicinske ustanove ili kontrolni sustavi za proizvodnju električne energije, mogu rezultirati neposrednim posljedicama za mnoge, osobito za one najranjivije. Slijedom toga, u sklopu svojih istraga, moj će ured prikupljati i pregledavati dokaze o takvom ponašanju. Isto tako, vodimo računa o zlouporabi Interneta za pojačavanje govora mržnje i dezinformacija, što može olakšati ili čak izravno dovesti do zvjerstava", ističe Khan.

Partnerstvo s Microsoftom

Kibernetičke se operacije danas provode kao dio "hibridnog ratovanja" i u pravnoj su sivoj zoni – iskorištavaju prostore između rata i mira, legalnog i ilegalnog, a pravi se počinitelji često kriju iz raznih posrednika. Stoga se Sud planira protiv takvog kriminala boriti novim alatima i na koordiniran način. Svojim djelovanjem planira nametnuti pravnu odgovornost krivcima, ali i odvratiti sve buduće slične počinitelje. Cilj je i obeshrabriti one koji bi se u budućnosti htjeli služiti hibridnim strategijama napada. Sud će stoga surađivati i s privatnim kompanijama, kako bi zaštitio sebe od kibernetičkih napada ili curenja podataka.

Već je objavljeno kako će im glavni partner biti Microsoft, čiji će stručnjaci za sigurnost pomagati tužiteljima. Ove jeseni njihova će suradnja i službeno biti objavljena na posebnom događaju, koji će za temu imati kibernetičku sigurnost, kriminal i suradnju javnog i privatnog sektora.