Tri godine intenzivnog rada potrošili su međunarodni istraživači kako bi sastavili prvi Globaln indeks kibernetičkog kriminala. Ovaj indeks identificira ključna svjetska žarišta rangiranjem najznačajnijih izvora kibernetičkog kriminala na nacionalnoj razini. Prikupljeni podaci pokazuju kako najveća prijetnja dolazi iz relativno malog broja zemalja: na vrhu je Rusija, a slijede je Ukrajina, Kina, SAD, Nigerija i Rumunjska. 

Gdje je tko na popisu

Na popisu zemalja s uočenim stopama kibernetičkog kriminala nalazi se 97 država svijeta i na njemu nema Hrvatske. Hrvatska je među zemljama u kojima nije uočena imalo bitnija kriminalna aktivnost, baš kao niti u, na primjer, Albaniji, Austriji, Bahreinu, Boliviji, Crnoj Gori, Finskoj, Libiji, Mauretaniji, Novom Zelandu, Urugvaju, Uzbekistanu ili Vatikanu.

S druge strane, među zemljama u kojima su aktivni kibernetički kriminalci nalaze se Srbija, Bosna i Hercegovina, Mađarska i Grčka.   

Rangiranje zemalja

Svjetski indeks kibernetičkog kriminala razvili su stručnjaci Sveučilišta u Oxfordu i Sveučilišta Novog Južnog Walesa u Sydneyju, a financirao ga je CRIMGOV, projekt koji podržava Europska unija. Podaci iz Indeksa prikupljeni su istraživanjem 92 vodeća stručnjaka za kibernetički kriminal iz cijelog svijeta, uključenih u prikupljanje obavještajnih podataka i istrage o kibernetičkom kriminalu.

Oni su razmotrili pet glavnih kategorija kibernetičkog kriminala, imenovali zemlje za koje smatraju da su najznačajniji izvori svake od ovih vrsta kriminala, da bi na kraju rangirali svaku zemlju prema utjecaju, profesionalizmu i tehničkoj vještini kibernetičkih kriminalaca.

Praćenje žarišta

Ova studija trebala bi, kažu njeni autori, omogućiti javnom i privatnom sektoru da svoje resurse usmjere na ključna središta kibernetičkog kriminala te tako potroše manje vremena i sredstava na protumjere u zemljama u kojima ovaj problem nije toliko izražen.

“Nastavljajući prikupljati ove podatke, moći ćemo pratiti pojavu novih žarišta i tako omogućiti pravovremene intervencije u rizičnim zemljama, prij no što se u njima uopće razvije ozbiljan problem kibernetičkog kriminala", kažu istraživači koji sad prvi put u rukama imaju pouzdane podatke o lokaciji kibernetičkih kriminalaca, ali i način da izmjere njihov utjecaj. 

Jasnija slika

"Dosad ste morali biti iskusan istražitelj da biste znali gdje kibernetički kriminalci zapravo žive, ali sada te informacije možemo podijeliti s javnošću, vladama i tvrtkama. To znači da sad imamo puno jasniju sliku razmjera problema i možemo bolje usmjeriti svoje djelovanje", kaži istraživači.

"Kibernetičke kriminalce nije lako otkriti niti ih je moguće pouzdano istražiti jer se aktivno skrivaju. Najbolji način da otkrijemo gdje se ti prijestupnici zapravo nalaze je da ispitamo one čiji je posao pratiti te ljude", objašnjavaju istraživači koji sad žele proširiti studiju kako bismo provjerili koliko su razne nacionalne karakteristike poput obrazovanja, internetske penetracije, BDP-a ili razine korupcije povezane s kibernetičkim kriminalom.