"Gospodine Zuckerberg, i vi i tvrtke ovdje prisutne  - znam da tako niste planirali ali imate krv na rukama", rekao je senator Lindsey Graham, u svojim uvodnim napomenama na nedavnom saslušanju na američkom Capitol Hillu na temu seksualne eksploatacije djece na društvenim mrežama. To je izazvalo pljesak odobravanja okupljenih obitelji čija su djeca umrla nakon što su se zaplela u neke od tamnih strana te društvene mreže. " Vi imate platformu koja ubija djecu", nadovezao se Graham. Iako su takva politička događanja mahom show za publiku, senator je postigao efekt koji su prenijeli svi važniji mediji. Ovakav govor koji ledi krv u žilama me samo svakog roditelja, Zuckerberg očito nije ni u snu planirao kad je na današnji dan, prije točno 20 godina pokrenuo „Facebook“.

Kasnije tijekom saslušanja, senator Josh Hawley, pozvao je Marka Zuckerberga da se izravno ispriča obiteljima u sobi. "Oni su ovdje. Vi ste na nacionalnoj televiziji... Želite li se ispričati za ono što ste učinili ovim dobrim ljudima?" inzistirao je Hawley. Zuckerbeg, izvršni gazda Mete, matične tvrtke Facebooka i Instagrama, tada je ustao i okrenuo se prema roditeljima. "Užasno je. Nitko ne bi trebao proći kroz ono što su vaše obitelji pretrpjele", rekao im je Zuckerberg. "I zato ulažemo toliko napora i nastavit ćemo kako bismo osigurali da nitko ne mora proći kroz ono što su vaše obitelji morale pretrpjeti."

Kako je sve krenulo

Četvrte veljače 2004. Mark, student na sveučilištu Harvard, lansirao je web stranice dostupne na adresi thefacebook.com. Nakon nekoliko mjeseci priprema, pokušaja, problema i natezanja oko kopirajta, stranice su trebale biti online verzija sveučilišnog imenika. Inicijalno, Zuckerberg se udružio s kolegom studentom Eduardom Saverinom, i svaki od njih se složio uložiti tisuću dolara. Šest dana nakon lansiranja stranice, harvardski studenti Cameron Winklevoss, Tyler Winklevoss i Divya Narendra optužili su Zuckerberga da ih je namjerno obmanuo, uvjeravajući ih da će im pomoći izgraditi društvenu mrežu nazvanu HarvardConnection.com. Tvrdili su da umjesto toga koristi njihove ideje kako bi izgradio konkurentski proizvod. Trojica su se požalila Crimsonu, a novine su pokrenule istragu. Kasnije su tužili Zuckerberga i dogovorili se za nagodbu 2008. godine u iznosu oko 400 milijuna današnjih dolara.

Kompleksno je analizirati što je Facebook nama, a što smo mi Facebooku. To je simbioza ljubavi i mržnje koja traje već dvadeset godina

To govori da su od samih početaka Zuckerbergove stranice izazivale kontraverze, od obožavanja do optužbi, i svega između. Kompleksno je analizirati što je Facebook nama, a što smo mi Facebooku. To je simbioza ljubavi i mržnje koja traje već dvadeset godina. Gotovo dvije milijarde korisnika pristupa platformi dnevno, doduše sve starijih jer se djeca prebacila na Tik Tok ili Instagram.

Toliko korisnika očito vidi neke vrijednosti i korist od tipkanja poruka, komentara, postavljanja slika, ili jednostavno lurkanja što drugi rade.  Ne bez razloga, jer i samo ime govori radi se o mreži, koja okuplja društvo. To društvo je različitih veličina, od mikro, zatvorenih grupa ili obitelji, lokalnih povezanih tzv. prijatelja do globalnog dostupa mega popularnih korisnika, koji obično u tome vide neku veću svrhu, političku ili poslovnu. Ne priznati Facebooku da je ostvario korisne veze između izgubljenih prijatelja, rodbine, postao de facto komunikacijsko sredstvo razmjene poruka, prije nekoliko godina i platforma koja je pokrenula političke pokrete u nekim zemljama, bilo bi jednostrano. Mnogi vide u Facebooku neku vrijednost inače ne bi pristupala donedavno jedna četvrtina zemaljske populacije.

Praiskonsku potrebu komunikacije Facebook obavlja besprijekorno. Sve što poželimo tu je: spomenari, obitelji, grupe koje okupljaju razne entuzijaste, online trgovina, igre, vijesti, najave događanja, mini filmovi, video i audio pozivi, poslovne stranice, obavještavanje u slučaju prirodnih katastrofa, povezanost s drugim platformama u korporaciji Meta i još mnogo toga. Uglavnom, svatko koristi onu frakciju Facebooka kako mu to najviše odgovara. Kad bi nas, a vjerujem i da to čini, netko s druge planete promatrao i pokušao analizirati,  samo bi trebao hakirati Facebook i sve bi znao, kako diše planeta, koliko smo (ne)civilizirani, čime se bavimo, što mislimo i kuda sve to ide.

Kritika i skandali

Od samih početaka Facebook je izvor kritike, skandala, u permanentnoj je krize ali mu nije smetalo da od inicijalnih dvije tisuće dolara uloženih para danas na tržištu bude vrijedan preko pet stotina milijardi dolara. Lista optužbi i skandala je dugačka i ne završava se već spomenutom optužbom da ubija djecu: tu je masovno prikupljanje podataka i kršenje privatnosti od strane Cambridge Analytice; optužbe za rusko miješanje tijekom američkih predsjedničkih izbora 2016. godine; nekontrolirani govor mržnje koji potiče, između ostalog, genocid; viralno širenje dezinformacija o korona virusu i cjepivima.

Dodajte tome i Facebook Marketplace: s milijardama korisnika koji kupuju i prodaju robu, ProPublica je otkrila sve veći broj prevaranata i prijevare na toj platformi, dok Facebook nije uspio zaštititi svoje korisnike.

Izazivanje ovisnosti

Facebook je u isto vrijeme planetarni digitalni narkotik i neurotik. Taj opasni spoj teško je kontrolirati pa i pokušaji američkih zakonodavca su dobrodošli ali ne ulijevaju nadu da će se nešto bitno promijeniti. Zakonodavci američkih država su agilniji po tom pitanju pa već neke predlažu zabranu korištenja mreža za mlađe od 16 godina. Prokleta je srž platforme da je gone zakoni tržišta i njegovi su algoritmi namjerno tako postavljeni da omamljuju korisnike i budu duhovni nikotin, droga i alkohol u jednom digitalnom koktelu. Glad ne samo Facebooka da zna sve o nama, prikupi podatke, slike, predvidi nakane je gorivo koje ih tjera.

Deklarativno, Zuckerbeg objašnjava da kompanija pokušava kontrolirati tone informacija koje im dajemo dobrovoljno, neutralizirati otrov koji ispušta, onemogućiti da se zloupotrebljava platforma i da čine sve što je u njihovoj moći da ih se ne kritizira.

Žalosna je činjenica da je Zuck spržio milijune dolara u metaverzum, imaginarni svijet a nije se posvetio životu i problemima koje njegova platforma izaziva. Posebno jer tehnologija umjetne inteligencije može riješiti većinu problema platforme i moderiranja sadržaja. Nešto se pokušava. Netom prije saslušanja, Facebook je uspostavio neke mehanizme koji filtriraju slanja poruka maloljetnicima kako bi ih zaštitio od seksualnih predatora. Može se donesti još puno propisa ali sve to govori više o nama samima i današnjem društvu nego o uspješnosti društvenih mreža, ne samo Facebooka, u kontroliranju sadržaja, pa i reguliranju ljubavi i mržnje među korisnicima.

Kao što se govori da svaki narod ima vlast koju zaslužuje, mogli bi parafrazirati i reći, svako društvo ima društvene mreže, pa tako i Facebook, koji zaslužuje.