Preminuo je John B. Goodenough, izumitelj litij-ionske baterije

Čovjek koji je svojim otkrićem pomogao oblikovati svijet tehnologije kakav danas poznajemo i dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 2019. godine, preminuo je protekle nedjelje u dobi od 100 godina

Sandro Vrbanus utorak, 27. lipnja 2023. u 10:37
📷 University of Texas at Austin
University of Texas at Austin

Protekle nedjelje, 25. lipnja, u dobi od 100 godina, samo mjesec dana prije 101. rođendana, preminuo je jedan od najvažnijih znanstvenika zaslužnih za razvoj tehnologije – John B. Goodenough, poznat kao izumitelj litij-ionske baterije, potvrdilo je njegovo matično sveučilište University of Texas u Austinu.

Goodenough je rođen u srpnju 1922. godine u Njemačkoj, no roditelji su mu bili Amerikanci. Diplomirao je na Yaleu, doktorat iz fizike stekao je na sveučilištu u Chicagu, a na UT Austin je kao profesor radio od 1986. godine, pa sve do svojih kasnih devedesetih godina.

Revolucionarni izum

Njegovo najznačajnije otkriće, činjenica da katoda presvučena slojevima litija i kobalta može proizvoditi viši napon od tada poznatih baterija, dogodilo se 1979. godine. Zbog činjenice da je na temelju tog otkrića nastala cijela svjetska industrija litij-ionskh baterija, koje danas pogone svijet elektronike i električnih vozila, Goodenough je 2019. godine bio jedan od dobitnika Nobelove nagrade za kemiju, ujedno i najstariji dobitnik te nagrade u povijesti.

📷 University of Texas at Austin
University of Texas at Austin

Komercijalizacija njegovog izuma započela je 1991. godine, kada je Sony iskoristio litijsku katodu i na nju dodao ugljičnu anodu te tako izradio prvu sigurnu i punjivu litij-ionsku bateriju. Od tada, ovaj oblik baterija nalazi se u gotovo svakom mobilnom elektroničkom uređaju ili električnom vozilu.

Kao voditelj tima koji je doveo do revolucije u svijetu baterija, Goodenough ipak nije značajno profitirao od toga. Nije mnogo mario za novac, već je i nakon popularizacije liti-ionske tehnologije nastavio živjeti od svoje profesorske plaće, radeći na MIT-u, Oxfordu i UT Austinu. Većinu autorskih prava na svoje izume dao je na slobodno korištenje, patente dijelio sa studentima i kolegama, dok je dobivene novčane nagrade donirao za istraživanja i stipendije studenata.