Islandski znanstvenici i inženjeri pokrenuli su misiju koja će, uspiju li u naumu, transformirati način iskorištavanja obnovljivih izvora energije. Oni naime zaranjanju u samo srce vulkana, u komoru magme, podzemni rezervoar u kojem se rastaljeno kamenje skuplja prije nego što eksplodira kao lava. Ambiciozni projekt Krafla Magma Testbed (KMT) ima za cilj doći do magmatske komore Krafla na sjevernom Islandu do 2026. Trenutna traže financijera koji će im sa 100 milijuna dolara pomoći da započnu s bušenjem.

Kolijevka geotermalne energije

Krafla je vulkanska kaldera promjera desetak kilometara s 90 kilometara dugom pukotinskom zonom i jedan od najopsežnije proučavanih geotermalnih sustava u svijetu.

"Krafla se naziva kolijevkom geotermalne energije na Islandu i mjesto je prve geotermalne elektrane u zemlji", spominje KMT-ova stranica. Kraflina komora magme nalazi se na relativno maloj dubini od samo dva-tri kilometra ispod površine, s temperaturama koje dosežu 1300 Celzijevih stupnjeva. Visoke temperature u komori magme mogu značajno povećati opskrbu Islanda energijom.

Komora magme

Mala dubina magmatske komore Krafla neočekivano je privukla pozornost još 2009. godine kad su djelatnici islandske energetske tvrtke Landsvirkjun neočekivano naišli na komoru magme u blizini vulkana Krafla. Činjenica da bušenje nije odmah izazvalo vulkansku erupciju pružila je ohrabrujući dokaz da bušenje magme može biti sigurno.

Financijska injekcija mogla bi pomoći nositeljima projekta da nabave naprednu opremu za bušenje koja može izdržati više temperature. KMT također namjerava postaviti skup visokotehnoloških senzora za kontinuirano praćenje različitih parametara magme, uključujući temperaturu.

Ambiciozan plan

U KMT-u su si zacrtali da će do 2026. godine ući u Kraflinu komoru magme. Prva bušotina, KMT-I, trebala bi prema tome planu biti dovršena do 2026. ili 2027. Nakon toga namjeravaju izbušiti i drugu, KMT-II, kojom bi ispitali izvedivost iskorištavanja geotermalne energije.

KMT-I služit će kao bušotina za praćenje duboka 2100 metara, gdje će bušiti, uzorkovati i instrumentirati granicu stijena-magma u Krafli. Dizajnirana da bude održiva i dovoljno robusna za kontinuirano praćenje i dugoročno mjerenje senzora, bit će to ujedno i prvi stalni opservatorij magme na svijetu. KMT-II bi pak, kažu, trebao osigurati testnu podlogu za dugoročne eksperimente s magmom i tekućinom visoke entalpije kao što su hlađenje, pritisak i testiranje protoka, uz korištenje novih ekstremnih senzora.

"Eksperimenti na granici stijene i magme uvelike će poboljšati naše znanje o korijenima geotermalnih sustava, što će dovesti do novih otkrića o potencijalnoj ekstrakciji energije izravno iz magme. U kombinaciji s vrhunskom tehnologijom bušenja, ovo će dramatično promijeniti ekonomiju geotermalne energije i poboljšati energetsku sigurnost", najavljuju u kompaniji.

Učinkovita strategija

Geotermalna energija se na Islandu koristi već nekoliko godina kroz proces koji uključuje bušenje u vruća podzemna područja kako bi se iskoristila prirodna toplina Zemlje. Ovaj pristup uključuje bušenje na mjestima s povišenim podzemnim temperaturama. Toplina iz Zemljine unutrašnjosti uzrokuje da se voda u tim podzemnim rezervoarima zagrije i pretvori u paru. Ta se para zatim kanalizira za pogon turbina povezanih s generatorima i pretvara u električnu energiju.

Na Islandu se ova strategija pokazala učinkovitom u proizvodnji električne energije i zadovoljavanju velike količine energetskih potreba zemlje. Razvojem projekta Island bi, nadaju se, iskoristio snagu tamošnjih vulkana kao obnovljivog i održivog izvora električne energije za domove i industriju, što bi potpuno revolucionariziralo način dobivanja nasušno potrebne energije koje bi bilo i za izvoz.