Osim što nas je u rujnu tradicionalno upoznao s novom linijom Apple uređaja (iPhone 15, Apple Watch Series 9, Apple Watch Ultra 2), izvršni direktor Applea Tim Cook posvetio je značajan dio prezentacije promociji Appleove zelene politike i nastojanja da svi njihovi proizvodi do kraja desetljeća postanu ugljično neutralni.

Apple je čak snimio skeč u kojem su Cook i njegov tim na sastanku s Majkom prirodom (oskarovka Octavia Spencer), gdje je nastoje osvojiti impresivnim primjerima uspješnog zelenog poslovanja kojima čuvaju prirodu i okoliš.

U skeču saznajemo da će do kraja iduće godine Apple potpuno izbaciti plastiku iz pakiranja svojih proizvoda, a već sada u proizvodnji kućišta uređaja koriste reciklirani aluminij. Njihovi uredi, trgovine i podatkovni centri u potpunosti se oslanjaju na čistu energiju, dok su emisije u transportu smanjili za čak 95%.

Tu je i nova linija pametnih satova za koju Apple tvrdi da je ugljično neutralna. U proizvodnji je korištena 100% čista energija, trećina materijala korištenih u izradi satova je reciklirana, a 50% isporuke proizvoda obavljeno je bez korištenja zračnog prijevoza.

Na iPhoneu je također napravljen zeleni korak naprijed: 20% materijala korištenih u izradi modela Phone 15 Pro i iPhone 15 Pro Max je reciklirano (npr. bakar u punjaču, zlato u USB-C konektoru, kobalt u bateriji), 99% pakiranja uređaja izrađeno je od prirodnih vlakana umjesto plastike, a 38% energije u proizvodnji uređaja dolazi iz čistih izvora.

To je drastičan napredak u usporedbi s najvećim Appleovim konkurentom – Samsung ugljičnu neutralnosti i potpuno oslanjanje na energiju iz obnovljivih izvora najavljuje za 2050. godinu, a njihovu proizvodnju pametnih telefona još uvijek velikim dijelom pokreću fosilna goriva, uključujući ugljen.

Samsung se u SAD-u, Kini i Europi u potpunosti oslanja na obnovljivu energiju, ali većina proizvodnje tvrtke je u Južnoj Koreji gdje je ovaj tehnološki div napravio razočaravajuće mali napredak u prijelazu na čistu energiju.

Ipak, veliki dio Appleove zelene politike oslanja se na ulaganje u ekosustave poput sadnje drveća u zemljama diljem svijeta kako bi nadoknadili emisije koje najvećim dijelom nastaju u proizvodnom procesu iPhonea, Apple Watcha i ostalih proizvoda – praksa koju kritičari nazivaju "greenwashing".

Većina emisija nastaje tijekom proizvodnje

Pametni telefon većinu emisije ugljika stvara na početku životnog ciklusa. Primjerice, iPhone 15 Pro i Pro Max emitiraju 66 kg ugljičnog dioksida tijekom cijelog svojeg životnog ciklusa, ali čak 80 % toga opada na proizvodni proces – vađenje, proizvodnju i transport sirovina te proizvodnju, transport i montažu svih dijelova i pakiranja proizvoda.

To znači da je proizvodni proces najintenzivnija faza životnog ciklusa iPhonea. Iako je smanjenje emisije ugljičnog dioksida važno i u preostalim fazama (prijevoz do izloga, svakodnevna uporaba od strane vlasnika, pravilno zbrinjavanje na kraju životnog ciklusa), njihov je utjecaj na okoliš drastično manji.

Ovo je karakteristično za čitavu industriju pametnih telefona. Na primjer, Samsung Galaxy S23 Plus proizvede 58,8 kg CO2 tijekom svog životnog vijeka, od čega 83% tijekom proizvodnje. Isto vrijedi i za Google Pixel 8 Pro kod kojeg od ukupno 79 kg emisije CO2, 81% nastane tijekom proizvodnje.

Sve to znači kako proizvođači pametnih telefona, uključujući Apple, ovise o tome da svi dobavljači u njihovim ogromnim lancima opskrbe prijeđu na zelenu energiju kod izrade i isporuke dijelova kako bi krajnji proizvodi zaista bili ugljično neutralni.

Ovaj izazov postaje još složeniji s obzirom na globalnu raznolikost i kompleksnost lanaca opskrbe, gdje svaka promjena zahtijeva koordinaciju i suradnju između brojnih dobavljača, distributera i regulatornih tijela diljem svijeta.

Samo marketinška strategija?

Apple ulaže impresivno velik napor u održivost, ali upitna je iskrenost tih nastojanja dokle god inzistiraju na agresivnom ciklusu lansiranja novih proizvoda.

Svake godine izađu čak četiri nova iPhonea čiji je cilj milijune korisnika motivirati na nadogradnju koja u velikoj većini slučajeva uopće nije potrebna – razlike između modela starih jednu ili dvije godine često su zanemarive. Jedina prava prepreka za redovite nadogradnje je pozamašna cijena – npr. za iPhone 15 Pro Max cijena prelazi 1500 eura.

Uzmemo li u obzir da je Apple namjerno usporavao stare uređaje bez da su o tome obavijestili korisnike, zbog čega su na američkim sudovima izgubili multimilijunske tužbe, priča o ekološkoj osviještenosti više nalikuje na marketinšku strategiju kojom se privlači ekološki osvještena baza potrošača, a manje na istinsku predanost brizi o okolišu.

Misao za kraj

Iako Apple ističe svoje napore u recikliranju te korištenju recikliranih materijala i čiste energije u proizvodnji, postavlja se pitanje jesu li te mjere dovoljne da se nadoknadi utjecaj koji stalna zamjena uređaja ima na okoliš i klimatske promjene.

Praksa brzog izbacivanja novih modela i ograničene mogućnosti popravka ili nadogradnje starijih uređaja potiče kulturu brze zamjene, što dovodi do veće potrošnje resursa i povećanja elektroničkog otpada.

Rjeđe izdavanje novih modela mobitela smanjilo bi negativan utjecaj na okoliš, a ujedno bi pametne telefone ponovno učinilo uzbudljivim. Umjesto minimalnih nadogradnji svake godine, više bismo voljeli vidjeti veće inovacije koje korisnicima s novim izdanjem pružaju i bitno unapređenje – čak i kada to znači čekanje od koju godinu više.