Jučer je u Europskom parlamentu prihvaćen paket nazvan Akt o digitalnim uslugama (Digital services Act), kojim se želi detaljnije regulirati poslovanje internetskih divova te zaštititi europske građane od nepoštenih praksi i neovlaštenog korištenja njihovih podataka. Tekst koji je usvojen u Parlamentu bit će osnova za pregovore s francuskim predsjedništvom Vijeća, koje zastupa države članice.

"Internet je postao Divlji Zapad. Svi se tamo mogu lažno predstavljati, svatko svakoga može pratiti, uzimati mu podatke, prevariti i novčano oštetiti te svatko o svakome može nešto loše i lažno reći i napisati bez ikakvih posljedica. Zato je krajnje vrijeme da se 22 godine star zakon o digitalnim uslugama promijeni, a korisnici Interneta zaštite od samovolje velikih platformi poput Facebooka, Googlea ili Youtubea", kazala je hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan, koja je s kolegama socijalistima i pokrenula ovu inicijativu.

Uklanjanje nezakonitog sadržaja

Prijedlogom Akta o digitalnim uslugama utvrđuje se jasna odgovornost pružatelja posredničkih usluga, a posebno internetskih platformi poput društvenih mreža i internetskih tržišta.

Uspostavljen je mehanizam "prijavljivanja i djelovanja" te zaštitne mjere za uklanjanje nezakonitih proizvoda, usluga i sadržaja. Pružatelji usluga hostinga trebali bi nakon primanja prijave "postupati bez nepotrebnog odgađanja, uzimajući u obzir vrstu nezakonitog sadržaja koji se prijavljuje i hitnost poduzimanja radnji".

Protiv dezinformacija

Vrlo velike internetske platforme imat će specifične obveze zbog posebne opasnosti koju predstavljaju u smislu širenja nezakonitih i štetnih sadržaja. U suzbijanju štetnog sadržaja (koji možda nije nezakonit) i širenja dezinformacija pomoći će odredbe Akta koje obuhvaćaju obvezne procjene rizika, mjere za smanjenje rizika, neovisne revizije i transparentnost algoritama koji određuju što se korisnicima prikazuje. Ono što je bitno jest da su mikropoduzeća i mala poduzeća izuzeta od određenih obveza propisanih Aktom.

Transparentnost ciljanog oglašavanja

Primatelj digitalnih usluga imat će mogućnost transparentnijeg i informiranijeg odabira, uključujući informacije o tome kako će se njihovi podaci monetizirati. Odbijanje privole za primatelje usluge neće više trajati duže od davanja privole. U slučaju da odbiju dati privolu ili je povuku, primateljima će se dati druge poštene i razumne mogućnosti za pristup internetskoj platformi, uključujući "opcije koje se temelje na oglašavanju bez praćenja".

Zabranjene su tehnike ciljanog prikazivanja oglasa ako se obrađuju podaci maloljetnika. Nije dopušten niti ciljani odabir pojedinaca na temelju posebnih kategorija podataka kojima se omogućuje ciljani odabir ranjivih skupina. K tome, svi ciljani oglasi i praćenje će se ubuduće morati moći jednostavno isključiti.

"Čak 98,5% prihoda Facebooka/Mete i 83,3% prihoda Googlea se ostvaruje oglašavanjem. Korisnici vrlo često nisu svjesni da gledaju u oglas, a ne u obični sadržaj, niti kako su web stranice došle do njihovih podataka na osnovi kojih im se pojavljuje oglas. Tijesnom većinom smo proširili zabranu takvog oglašavanja s maloljetnika na sve građane, unatoč snažnom lobiranju internetskih divova. Da nas neko tako prati na ulici bilo bi ilegalno, pa samim time treba biti ilegalno i na Internetu“, zaključuje Borzan.