Trenutačno je u javnoj raspravi "Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, s Konačnim prijedlogom zakona" – što može zvučati zbunjujuće i možda nebitno prosječnom stanovniku Hrvatske, no određenu će skupinu ljudi promjene tog Zakona svakako snažnije zahvatiti. Radi se o onima koji su instalirali ili tek planiraju instalirati fotonaponske elektrane za vlastitu opskrbu kućanstava.

Ukidanje povlaštenog položaja

Da priču započnemo od početka – još 2018. godine zakonskim je izmjenama u Hrvatskoj bila pojednostavljena procedura priključenja malih kućnih elektrana na mrežu. Tada je stvoren regulatorni okvir za obračun energije kućanstvima, koja se od tada opisuju kao "korisnici postrojenja za samoopskrbu". Takav je status omogućavao građanima imati povlaštene uvjete, odnosno ne plaćati mrežarinu kao što to čine tvrtke i veliki proizvođači energije.

Obračun se do sada vršio prema principu financijskog neto obračuna. To znači da se na priključku nalaze sustav upravljanja energijom i dvosmjerno brojilo, koji preusmjeravaju energiju iz mreže u kuću kada je to potrebno, a kada se proizvede višak, on se vraća u mrežu. Sve te tijekove energije spomenuto će brojilo izmjeriti, a kupcu će biti naplaćena samo neto razlika, tj. količina kilovata koje je tijekom mjeseca "povukao" iz elektroenergetske mreže. No, takav princip nije u skladu s pravilima EU, a na njemu niti domaći distributer HEP ODS ne zarađuje, pa smo još u našoj temi broja prije tri godine pisali da je izgledno da će kroz koju godinu doći do promjene.

Jednak tretman svima

Republika Hrvatska dobila je u međuvremenu dvogodišnju odgodu primjene odrednica EU zakonodavstva iz propisa kojima se uređuje tržište električne energije. Odgoda važi do 31. prosinca 2025., a nakon toga više neće biti dopušteno da kupci u samoopskrbi imaju prednost neplaćanja mrežnih naknada i ostalih davanja pri preuzimanju električne energije iz mreže – i to je ono što se praktično mijenja od 1.1.2026. godine prema novom prijedlogu Zakona.

Novim sustavom od početka sljedeće godine svim kupcima će za preuzetu energiju od opskrbljivača osigurati jednak tretman u pogledu pristupa distribucijskoj mreži i mrežarina. Novi sustav će redizajnirati način obračuna naknade za vlastitu proizvodnju električne energije u samoopskrbi isporučene u mrežu, sve naknade i pristojbe, uključujući mrežne tarife, moraju odražavati troškove i biti razmjerne i nediskriminirajuće – dakle, i privatne sunčane elektrane naći će se u istoj kategoriji kao i one velike, namijenjene isključivo proizvodnji i prodaji električne energije.

Što to praktično znači?

Novi model obračuna, koji će biti na snazi za sve nove instalacije, čije projektiranje započne nakon 1. siječnja 2026. smanjit će ekonomsku isplativost kućnih solarnih elektrana za (prema procjenama) oko 20% ili više. Građani će ubuduće plaćati mrežarinu na svu preuzetu energiju, bez obzira na to koliko su je sami proizveli, tj. imat će dodatni trošak u procesu proizvodnje i potrošnje enrgije. Cijena otkupa viška energije predane u mrežu smanjuje se novom formulom, što znači da će građani za svoju struju dobivati još manje novca. Što više energije se u mrežu predaje, to će se ona prodavati po nižoj cijeni. Ukratko, oni koji proizvode više nego što troše, bit ćete dodatno penalizirani.

Deset godina za prilagodbu

Zakonodavac kaže da će novi sustav stvoriti poticaje za kupce da se udružuju u zajednice obnovljive energije i razmjenjuju energiju, ali i da će se pravila o novom obračunu odnositi samo na nove instalacije. Vlasnici postojećih solarnih postrojenja za samoopskrbu imat će prijelazno razdoblje od 10 godina, tijekom kojeg će moći ostati na neto mjerenju. Ipak, razvidno je da će promjena obračuna učiniti fotonaponske elektrane za samoopskrbu manje isplativima, a vjerojatno će i smanjiti potražnju za novim instalacijama, unatoč tomu što se trenutačno one u Hrvatskoj subvencioniraju kroz ukidanje PDV-a.

Za komentar novog zakona i njegovih mogućih reperkusija obratili smo se stručnjaku za fotonaponske elektrane Luki Vetmi, koji nam je rekao da potražnja za kućnim solarima možda ipak neće toliko patiti: "Ne vjerujem u pad interesa u Dalmaciji jer povećana produkcija solara prati i povećanje potrošnje u ljetnoj sezoni zbog turizma. U ostatku Hrvatske možda, no treba znati i da je u Sloveniji država pokrenula subvencije na baterije, pa će se na taj način moći premostiti razlika u cijeni".

Kad je riječ o savjetima za potrošače, istaknuo je da je bitno da svi oni, koji možda planiraju ugradnju solarne elektrane, obave proces projektiranja do kraja godine. Suglasnost za izgradnju sada vrijedi 24 mjeseca, a time će se ući u prijelazno razdoblje od još 10 godina "starog" načina obračuna.

Od pozitivnih promjena, ističe se reguliranje energetskih zajednica obnovljivih izvora energije (ZOE), koje će dobiti jasnije definirane pravne okvire. Taj model omogućava građanima udružiti se i zajednički proizvoditi, ali i koristiti električnu energiju, čime se smanjuju troškovi i povećava energetska sigurnost. No, teško da će sustavi HEP-a biti spremni za takve projekte već do 1. siječnja, smatra Vetma, a birokratske bi prepreke mogle biti prevelike da bi to naširoko zaživjelo u praksi.

Izračuni dostupni na stranicama Zelene energetske zadruge (ZEZ) kažu da bi primjerice solarna elektrana od 5 kW, koja u sadašnjem modelu obračuna osigurava godišnju uštedu od 86,1%, u novom modelu donosila uštedu od 55,5%. Prevedeno u izračun isplativosti, u sadašnjem modelu povrat investicije moguć je kroz 6 do 7 godina, a u novom modelu bit će to 9 do 10 godina, ostanu li cijene električne energije nepromijenjenima.