Istraživači Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Indiani razvili su tehnologiju kojom bi se mogao liječiti traumatski gubitak mišića. Prethodno se pokazalo da ova tehnologija može transformirati tkivo kože u krvne žile i živčane stanice. Riječ je o nanotransfekciji tkiva, odnosno minimalno invazivnom nanočip uređaju koji funkciju tkiva reprogramira isporukom specifičnih gena pomoću bezopasne električne iskre.

Dokaz da se tehnologija nanotransfekcije tkiva može koristiti za stvaranje mišićnog tkiva i pokazuje njezinu korist u rješavanju volumetrijskog gubitka mišića objavljen je u časopisu Nature Partner Journals Regenerative Medicine.  

Ljepilo koje pokreće mišiće

Bioinženjeri na Wyss institutu za biološki inspirirano inženjerstvo na Harvardovom sveučilištu i tamošnjeg instituta SEAS razvili su mehanički aktivno ljepilo nazvano Magenta koje funkcionira kao meki robotski uređaj i uspješno potiče oporavak od atrofije mišića. Novi integrirani višekomponentni sustav za mehanostimulaciju mišića, opisan u časopisu Nature Materials, može se izravno postaviti na mišićno tkivo kako bi se pokrenuli ključni molekularni putevi za rast. 

Istraživači su oprugu električno povezali s mikroprocesorom koji omogućuje programiranje učestalosti i trajanja ciklusa rastezanja i skupljanja. Ostale komponente Magente su elastomerna matrica koja tvori tijelo uređaja i izolira zagrijani SMA te "čvrsto ljepilo" koje omogućuje prianjanje uređaja na mišićno tkivo.

Ugrađen u mišić potkoljenice miša, uređaj nije izazvao ozbiljne znakove upale i oštećenja tkiva te je pokazao mehaničko naprezanje mišića od oko 15%, što odgovara prirodnoj deformaciji tijekom vježbanja.

Protuotrov za metamfetamin i fentanil

Znanstvenici Sveučilišta Maryland testirao su kemijski spoj iz Naloxonea, lijeka za injekcije koji se pod imenom Narcan prodaje i kao sprej za nos, kao protuotrov za metamfetamin i fentanil, a njihovi nalazi objavljeni su u časopisu Chem. Laboratorijski testovi su pokazali da kemijski spoj P6AS uspješno izdvaja fentanil i metamfetamin i ublažava njihove potencijalno smrtonosne biološke učinke. Isti se spoj snažno veže i na razne droge, uključujući PCP, ecstasy i mefedron.

Ovaj spoj, vjeruju istraživači, mogao bi biti osobito koristan kod predoziranja fentanilom, koji je do 50 puta jači od heroina i do 100 puta jači od morfija. Njegova moć i dugotrajni učinci u tijelu objašnjavaju zašto neki pacijenti nastavljaju s predoziranjem čak i nakon primanja naloksona. Isaacs vjeruje da bi izlučivanje fentanila moglo pomoći u sprečavanju renarkotizacije.

Organoidi ljudskog mozga

Koristeći inovativnu tehnologiju snimanja, inženjeri i neuroznanstvenici Odsjeka za elektrotehniku i računalni inženjering Sveučilišta Kalifornije u San Diegu pokazali su da su organoidi ljudskog mozga, implantirani u miševe, uspostavili funkcionalnu povezanost s korteksom životinja i odgovorili na vanjske osjetilne podražaje. 

Istraživači se nadaju da će ova kombinacija inovativnih tehnologija neuralnog snimanja, opisana u časopisu Nature Communications, poslužiti kao jedinstvena platforma za sveobuhvatnu procjenu organoida kao modela za razvoj mozga i bolesti te istražiti njihovu upotrebu kao neuralne protetike za vraćanje funkcije izgubljenim, degeneriranim ili oštećenim regijama mozga.

Pametni senzori s vlastitim napajanjem

Ugradnja pametnih senzora u svakodnevne predmete i okruženja za Internet stvari moglo bi poboljšati naš svakodnevni život, ali zahtijeva milijarde takvih malih uređaja. Rješenje neki vide u elektronici velikog područja koja se može temeljiti na organskim poluvodičima, poluvodičima od amorfnog metalnog oksida, poluvodičkim ugljikovim nanocijevima i dvodimenzionalnim poluvodičima.

Profesor Vincenzo Pecunia sa Sveučilišta Simon Fraser (SFU)  primijetio je da bi poluvodičke tehnologije koje razvija njegova grupa iz Škole za inženjerstvo održive energije potencijalno mogle omogućiti besprijekornu integraciju elektronike, senzora i skupljača, o čemu je izvjestio u radu koji objavljuje časopis Nature Electronics. Time bi se smanjio ugljični otisak, ali i problemi s lancem opskrbe i energetski troškovi povezani s transportom na velike udaljenosti u konvencionalnoj proizvodnji elektronike.

Najdetaljnija mapa središta pamćenja

Zaposlenici Fakulteta za psihologiju Sveučilišta u Sydneyu izradili su dosad najdetaljniju mapu komunikacijskih veza između hipokampusa, moždanog središta za kontrolu pamćenja, i ostatka mozga, potencijalno revolucionirajući naše razumijevanje ljudskog pamćenja.

Pri izradi mape, predstavljene u časopisu eLife, oslonili su se na MRI skenove iz baze podataka Human Connectome Projecta (HCP). To im je omogućilo da prvi put poprate veze iz svih uglova mozga do njihovih završnih točaka u hipokampusu. Oni su, kažu, puno detaljnije sagledali puteve bijele tvari, te "autoceste komunikacije između različitih područja mozga" i razvili novi pristup koji omogućio detaljno mapiranje načina na koji se hipokampus povezuje s kortikalnim plaštem, vanjskim slojem mozga.

Pokazalo se da je broj veza između hipokampusa i nekih područja mozga ili mnogo niži (u slučaju frontalnih kortikalnih područja) ili veći (u slučaju područja vizualne obrade) od očekivanog. To bi moglo značiti da su tijekom evolucije ljudski mozgovi razvili jedinstvene obrasce povezivanja različite od drugih primata. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se to detaljnije razdvojilo.

Meso iz laboratorija i proteini insekata

Istraživači Sveučilišta u Readingu intervjuirali su 23.000 potrošača u 18 zemalja i pitali ih što misle o laboratorijski uzgojenoj hrani i jedenju insekata. Istraživanje je pokazalo da su mladi odrasli najotvoreniji za konzumaciju ovih proizvoda: polovica ispitanika u dobi od 18 do 24 godine rado jelo hranu uzgojenu u laboratoriju.

Većini ispitanika (58 posto) odbojna je svaka pomisao na jedenje insekata, ali njih više od 60 posto dalo bi se nagovoriti na konzumaciju hrane od insekata zbog potencijalnih prednosti za okoliš, održivosti, nižih troškova hrane, ali i eventualno dobrog okusa.

Nobelovac objasnio kako skuhati tjesteninu

Talijanski fizičar Giorgio Parisi, koji je 2021. dobio Nobelovu nagradu za "otkriće međudjelovanja nereda i fluktuacija u fizičkim sustavima od atomskih do planetarnih razmjera", predložio je najbolji, i najštedljiviji, način kuhanja tjestenine: toplinu, kaže on, treba isključiti usred kuhanja, tijesto u loncu pokriti poklopcem i pričekati da preostala toplina u vodi dovrši posao.

Ta je receptura izazvala bijes talijanskih gastronoma, a kuhar Antonello Colonna ustvrdio je kako ova metoda čini tjesteninu gumenom i da se takva nikad ne bi mogla poslužiti u visokokvalitetnom restoranu s Michelinovom zvijezdom poput njegovog. 

Kontroverza je ubrzo postala viralna pa su na Sveučilištu Nottingham Trent odlučili provjeriti argumente za i protiv. Pokazalo se kako je najučinkovitija metoda pripreme tjestenine namakanje u hladnoj vodi prije kuhanja u vodi ili umaku, koji trebaju ključati jednu do dvije minute. Preporučuje se i stavljanje poklopca, kao i soljenje koje neće bitno promijeniti točku vrenja, ali će značajno poboljšati okus.