S vrtoglavim napretkom umjetne inteligencije može se mjeriti samo jedna stvar: zabrinutost što nam donosi budućnost koju ćemo dijeliti s njom. Mnogi strahuju da će chatbotovi kao što je OpenAI-jev ChatGPT preplaviti svijet dezinformacijama, da će automatizirani sustavi donošenja odluka diskriminirati određene društvene skupine i da će nedostatak transparentnosti u mnogim UI sustavima zamračiti stvarne probleme. Da se ne govori o strahu od gubitka radnih mjesta. Dugoročno, nemali broj stručnjaka misli da stvaranje sustava umjetne inteligencije inteligentnijih od ljudi predstavljati egzistencijalni rizik za našu vrstu. Pa hoće li doista umjetna inteligencija "pojesti ljude" i što se čini da se to ne dogodi?

Europski zakon

Europski parlament je 14. lipnja izglasao nacrt zakona poznatog kao AI Act. Još u travnju 2021. Europska komisija predložila je Zakon o umjetnoj inteligenciji koji koristi višeslojnu strukturu temeljenu na rizicima: UI aplikacije koje predstavljaju "neprihvatljiv rizik" bile bi zabranjene; visokorizične aplikacije u područjima kao što su financije, pravosudni sustav i medicina bile bi predmet strogog nadzora, a primjene s ograničenim rizikom kao što je upotreba chatbota zahtijevaju otkrivanje podataka.

Europski parlament i Vijeće Europske unije sad predlažu razne izmjene i dopune ovog zakona, a pregovori o amandmanima započet će u srpnju. Postigne li se dogovor o konačnom tekstu do kraja 2023., zakon bi na snagu trebao stupiti dvije godine kasnije. Jedan od najspornijih amandmana svakako je predložena zabrana biometrijskog nadzora koja bi uključivala sustave za prepoznavanje lica koje trenutačno koriste organi zakona.

Brazil, Kanada i SAD

Umjetnu inteligenciju u nove okvire pokušavaju ukalupiti i Brazil, i Kanada, i Sjedinjene Američke Države. U SAD-u je nacionalni zakon predložen prošle godine, ali otad stoji u ladici. Bijela kuća predstavila je Nacrt Povelje o pravima umjetne inteligencije,ali ona nije obvezujuća.

Iznenađujuće ili ne, ali među najglasnijim zagovornicima regulacije umjetne inteligencije upravo su američke tvrtke koje razvijaju ovu tehnologiju i imali bi najviše koristi od njene neobuzdane komercijalne primjene.

Izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman nedavno je u pred američkim Kongresom pismeno svjedočio kako  vjeruje da je "regulacija umjetne inteligencije ključna" i pozvao zakonodavce da razmotre zahtjeve licenciranja i sigurnosne testove za velike UI modele. Sundar Pichai, prvi čovjek Googlea i Alphabeta, smatra da treba izraditi "globalni okvir" koji će  regulirati korištenje UI-ja.

Britanski laissez-faire pristup

Ali ne misle svi da su potrebna nova pravila. Velika Britanija i Indija zalažu se za laissez-faire pristup koji smatra da napredak ne treba sputavati novim zakonima i propisima; da su dovoljno dobri i postojeći, a njihovo mišljenje dijeli i neprofitni Centar za podatkovne inovacije koji upozorava da će Europska unija uskoro osjetiti strašne posljedice novih propisa koji će europskim digitalnim poduzetnicima otežati otvaranje i razvoj UI kompanija. A to pak znači manje radnih mjesta, usporeni tehnološki napredak i u konačnici manje novca za sve. 

Kineski iskorak

Iako zapadnjaci to nerado priznaju, najdalje je u regulaciji umjetne inteligencije otišla Kina. Pravila za algoritme preporuka kojima se od pružatelja usluga zahtijeva transparentnost vrijede još od ožujka 2022. Početkom ove godine kineska vlada objavila je i pravila koja reguliraju generativnu umjetnu inteligenciju, a dorađeni nacrt pravila predložen je u travnju.

Tamošnje vlasti duboko su zabrinute zbog algoritama koji mogu oblikovati društvenu svijet. Kineski početni skup pravila za generativnu UI zahtijevao je od web stranica da označavaju sadržaj generiran umjetnom inteligencijom, zabranio je proizvodnju lažnih vijesti i od tvrtki tražio da registriraju svoje algoritme i otkriju informacije o podacima o obuci i izvedbi. 

Nacrt pravila ide još dalje pa od UI kompanija zahtijeva da provjeravaju istinitost svih podataka koji se koriste za treniranje njihovih modela. Ako se to pravilo doista provede, to će tvrtkama koje se bavi umjetnom inteligencijom nabiti ogromne troškove i usporiti njihov rast, strahuju kritičari. Revidirani prijedlog sužava opseg propisa na proizvode namijenjene javnosti, ali ne zadire u razvoj poslovnih aplikacija koje bi tako bile izuzete od nadzora državnih regulatora.

Dobrovoljni kodeks

O upravljanju umjetnom inteligencijom raspravljalo se i međuvladinom političkom forumu G7 zemalja, a europski dužnosnici predlažu da tvrtke širom svijeta potpišu dobrovoljni "kodeks ponašanja za umjetnu inteligenciju"; nacrt tog kodeksa navodno bi trebao biti predstavljen u sljedećim tjednima. Vremena za gubljenje nema, apelira izvršna potpredsjednica Europske komisije Margrethe Vestager, jer "riječ je o tehnologiji koja se razvija iz mjeseca u mjesec."