U relativno kratkom vremenu prisutnosti na našem tržištu, tvrtka Argon Audio dobila je popriličnu mjeru pozornosti u vašem omiljenom časopisu. Nije to nimalo slučajno. Dok s jedne strane, unatrag nekoliko godina cijene audiokomponenti etabliranih proizvođača postojano rastu (ne nužno povezano s trenutačnim globalnim inflatornim pritiscima), s druge strane, prostor nastao između cijena uređaja bez ikakve ambicije za kvalitetom zvuka i te "nove stvarnosti" tradicionalne ulazne klase, popunjavaju uređaji dalekoistočnih proizvođača. U pravilu se tu radi o uređajima digitalnog "backgrounda", bilo da je riječ o poslovima ulaznog stupnja (streaming, D/A pretvorba) ili pojačanja signala.

Premda smo u posljednje vrijeme svjedoci pojave određenog broja modela takvih azijskih korijena, kojima je uistinu teško pronaći manu – pogotovo u okvirima cjenovnog razreda u kojem se nalaze – ipak u podneblju u kojem se nalazimo cjenovno pristupačna audioelektronika, barem nazivno europskog porijekla, izaziva veliku pozornost kada se pojavi na tržištu.

Upravo je to slučaj s produkcijom Argon Audija, koji je tom teritorijalnom adutu dodao još i standardno decentan i uspješan skandinavski dizajn, prisutnost u mreži domaćeg zastupnika (sa svim benefitima glede jamstva i podrške koji idu uz to), te – kako smo već u nekoliko navrata i na ovim stranicama zaključili – apsolutno kompetentan krajnji zvučni performans, koji u pravilu briše razliku između najnižih i najviših granica pripadajuće cjenovne klase.

Ukratko, uređaji Argon Audija ponudili su sve osobine uređaja tradicionalnih, zapadnih ili japanskih proizvođača hi-fi komponenti u ulaznoj klasi, za cijenu bližu ili čak istu uređajima kineskih robnih marki.

Stoga smatramo da je više nego opravdano što danas predstavljamo još jedan uređaj iz kataloga Argon Audija, njihovo jedino integrirano pojačalo, nazvano SA1.

Zajednički identitet

Prije nekoliko godina započeo je, u nešto većem opsegu, proces transformacije interne arhitekture amplifikacijskih sklopova tradicionalnih audiobrendova. Prije toga više usmjeren na pojedine iznimke u redovnoj produkciji, pomalo čak i kao određena vrsta eksperimenta, u navedenim valu obnavljanja kataloga konstrukcije sazdane u "D" i njoj sličnim klasama amplifikacije – jer o navedenom se procesu zamjene solid-state ustroja u digitalne sklopove pojačanja radi – ušle su u doslovno sve cjenovne kategorije, već ovisno o tome što je pojedini proizvođač svojim uređajem ciljao.

Za ovaj konkretan slučaj važno je to što je poznata tvrtka NAD u određenom trenutku ponudila tržištu pojačalo pod imenom AMP1. Ako, naime, usporedimo fotografije navedenog NAD-ovog modela s protagonistom današnje recenzije, primijetit ćemo da je riječ o praktično identičnim uređajima. Ipak, situacija ispod šasije nije u potpunosti ista, no možemo reći da se radi o svojevrsnim blizancima, u najmanju ruku bliskoj braći. Argon Audio SA1, za razliku od navedenog NAD-ovog modela AMP1, ne podržava povezivanje na mrežu, odnosno ne podržava streaming mogućnosti "iz kutije".

Prema navodima iz Argona, pojačala su razvijana u suradnji tih dviju tvrtki, preko zajedničke poveznice u osobi Petera Lyngdorfa, koji ima vlasničke udjele u NAD-u, kao što je i jedan od osnivača trgovine HiFi Klubben i samog Argona, no u određenom trenutku razvoj krajnjih funkcionalnosti otišao je u različitim smjerovima. To, dakako, ima smisla s obzirom na ciljanu publiku i ostatak asortimana pojedinog proizvođača – Argon Audio ima čak tri modela jeftinih samostalnih streamera, zamišljenih da u prvom redu uvedu mogućnosti glazbenih mrežnih servisa u postojeće sustave, pa onda SA1 sasvim logično tu upada u opciju za one koji žele kompletan novi sustav. NAD je, s druge strane, tek recentno izdao svoj prvi samostalni i jeftini streamer, s obzirom na to da se više bazirao na svoje poznate add-on module za integrirana pojačala.

U svakom slučaju, možemo zaključiti da su obje kompanije imale benefita od zajedničkog razvoja temeljnih mogućnosti ovog pojačala, od D/A pretvorbe do pojačanja signala, bez obzira staju li tu funkcionalnosti pojedinog uređaja ili ne.

Dizajn ispred praktičnosti

Argon Audio SA1 dolazi u dva finiša – jedan je mat crni, drugi je bijeli. Taj vizualni kôd slijedi generalnu liniju većine uređaja tvrtke, od već poznatog nam streamera Solo, do pasivnih zvučnika iz pripadajuće linije Alto, koji isto tako mogu doći u oba navedena finiša. Testirali smo uređaj u crnoj boji, kojem izrazito dobro stoji decentan bakreno-zlatni logotip tvrtke na gornjem poklopcu pojačala. Isto tako, bez ikakvih problema možemo zamisliti kako bi dobro, u nekom modernom i prozračnom prostoru, bio prihvaćen kompletan Argonov sustav u nezahtjevnoj bijeloj boji.

Kad na sve to dodamo čiste, gotovo bauhausovske linije uređaja te mali fizički otisak, sigurni smo da SA1, odnosno kompletan takav Argonov sustav (koji nudi čak i zvučne kutije predviđene za smještaj na zid – dva modela Alto Wall), neće biti optužen za vizualno nagrđivanje prostora čak niti od najtankoćutnijih stilista unutarnjeg uređenja.

No dizajnerski uspjeh u ovom je slučaju došao uz određenu cijenu – na prednjoj ploči uređaja, naime, jedina oznaka tiče se potpisa tvrtke koja ga je proizvela. Jedan od razloga za takav "pročišćeni" izričaj zasigurno je i stvar ulaznih troškova. No, takvu vrstu asketizma tvrtke vole i zato što, između ostalog, umanjuje mogućnost da se pojavi kakav element koji se ne bi svidio nekom određenom pojedincu (što, primjerice, Volkswagenovi menadžeri ističu kao projektnu zadanost pri razvoju svojih vozila). Ali kad u priču uvedemo uporabnu ergonomiju, prilično je teško ostvariti da, pri takvom konceptu, poneka funkcionalnost ne ostane u isključivoj domeni intuicije, pa se upravo takva situacija dogodila i Argonovom pojačalu SA1.

Posebno je to izraženo kod crnog modela, gdje uz multifunkcionalni okretni gumb – bez ikakvih oznaka razine signala, podsjećamo – pri smanjenom večernjem osvjetljenju ništa drugo nećete niti vidjeti, osim svjetla jedne od pet kontrolnih dioda smještenih lijevo od navedenog kotačića. Pritom vam niti dobra osvijetljenost ne bi ništa dodatno pomogla, jer navedene diode nemaju apsolutno nikakve oznake. Iza tih diodica slijedi prozor infracrvenog senzora daljinskog upravljača, te na kraju, također neoznačena tipka za uključenje uređaja.

Iako ćemo tu (ne)funkcionalnost morati zbrojiti Argonu pod nedostatak, u realnim okolnostima ipak se neće raditi o nepremostivom problemu. Prvo, argument povoljne cijene izbrisat će veliki dio tog nedostatka, no isključivo u kumulaciji s ostala dva "ublažavajuća" faktora – pojačalo je opremljeno auto-sense opcijom aktivnog kanala, koja prilično solidno radi, dok sama činjenica da je riječ o pojačalu s relativno krotkih 2x 40 W nazivne snage, upućuje na to kako je mala mogućnost da će ikako doći do izbacivanja zvučničkih drivera iz vlastitih okvira, čak i ako vlasnik zaboravi stišati pojačalo prije pokretanja glazbenog sadržaja.

Uglavnom, svakako bi bilo bolje da postoje jasnije oznake ulaznog kanala i trenutačne razine glasnoće, pa se nadamo da će se u budućim inkarnacijama tog pojačala naći neko povoljno, a estetski profinjeno rješenje za istu svrhu.

Analogno-digitalna transverzala

Sa stražnje strane pojačala situacija je manje asketska, iako ne možemo reći niti da se radi o bogatstvu opcija. Radi se o sasvim dovoljnom broju ulazno-izlaznih priključaka za praktično svaku potrebu.

Počevši slijeva, prvi je na redu priključak uzemljenja za gramofon – SA1 je, naime, opremljen za phono pretpojačalom za MM zvučnice. Nakon njega slijedi USB priključak, no nije riječ o ulazu bilo koje vrste. Radi se o izvoru napajanja za vanjski DAC ili streamer, što može biti izrazito korisno. Bilo bi puno korisnije kada bi se navedeni utor mogao iskoristiti za priključenje vanjske memorije s glazbenom kolekcijom, iako bi to, naravno, značilo da bi Argon morao puno toga promijeniti na pojačalu (čitaj – povećati cijenu), no USB ulaz za DAC ne bi narušio osnovnu koncepciju u tolikoj mjeri. Možda bi još lakše bilo izvesti da su, umjesto dva optička S/PDIF ulaza, implementirana oba standarda, odnosno da postoji i jedan koaksijalni ulaz. No i ovako možemo zaključiti da imamo dva digitalna ulaza, što u svakom slučaju ne može biti loše.

Preskočili smo dva analogna RCA ulaza, pa se sada vraćamo – jedan od njih je, dakle, ulaz za gramofonsku MM zvučnicu, a drugi je čisti linijski ulaz, što također možemo ocijeniti sasvim adekvatnim. Prije izlaznih zvučničkih terminala nalazimo i jedini izlaz iz pojačala. Radi se o analognom pre-amp izlazu, koji možemo koristiti za priključenje samostalnog izlaznog pojačala, aktivnih zvučnika ili subwoofera. Pritom trebamo naglasiti da ne postoje nikakve opcije podešavanja rezne frekvencije na pojačalu.

Posljednji priključak tiče se strujnog kabela, a radi se o dvostrukom priključku za kabel bez uzemljenja. Iako je pojačalo opremljeno internom zaštitom od preopterećenja i kratkih spojeva, moramo napomenuti da smo doživjeli jedan izboj statičkog napona u zvučnike prilikom priključenja napojnog kabela, pa bismo u svakom slučaju cijenili da čak i digitalno ustrojeni sklopovi pojačanja signala ipak imaju i treći izvod.

Pojačalo je opremljeno i mogućnošću prihvata Bluetooth signala, pa i na to moramo računati kao jedan od ulaza, bez obzira na to što nema nikakva fizičkog traga o njemu na kutiji pojačala. Riječ je o prilično adekvatnoj verziji, koja omogućuje reprodukciju u aptX HD, SBC i AAC kodecima, tako da možemo računati na jedno sasvim solidno i praktično rješenje za dnevno ili pozadinsko bežično slušanje.

Na kraju, moramo još spomenuti opremu koju se dobije u kutiji s pojačalom. Riječ je o zgodnom i sasvim dovoljnom daljinskom upravljaču, spomenutom strujnom kabelu, te kratkoj uputi za uporabu, koja obara rekorde u kratkoći. Radi se o doslovno jednom listu papira formata A5, koji je, istini za volju, ipak otisnut obostrano.

Taktilan – i konceptualno beskompromisan?

Ogromna većina korisnika i ovim će uređajem, kao i većinom drugih, upravljati daljinskim upravljačem. Osim što Argonov priloženi daljinski upravljač sasvim solidno funkcionira u toj ulozi, dobra je okolnost i to što se, ako na pojačalo priključite televizor koji su proizveli Sony ili Samsung, glasnoća može kontrolirati preko standardnog daljinskog upravljača tih proizvođača. Naime, postoji kompatibilnost kad je riječ o njihovim protokolima komunikacije, pa vlasnici navedenih uređaja mogu biti nešto opušteniji glede eventualnog gubitka Argonova daljinca.

Ono što nas osobno više veseli jest činjenica da multifunkcionalni gumb na prednjici pojačala SA1 posjeduje fine, ali primjetne (osjetne) zupce pri regulaciji glasnoće. U neku ruku, asketska prednjica uređaja time dobiva pomalo ezoterični "štih", podsjećajući na uređaje koji su formom utilitarni kako bi sugerirali glavninu inženjeringa uloženog u zvučne performanse, emulirajući pod rukama osjećaj jednog upravo takvog uređaja. Dodatno će taj dojam naglasiti i činjenica da SA1 nema nikakvih tonskih kontrola za podešavanje zvučne slike – niti visokih, niti niskih tonova. Ničega, samo kontrolu glasnoće, upravo kao egzemplar određenog broja beskompromisnih uređaja iz prošlih razdoblja, s filozofijom maksimalnog skraćenja putanje signala i minimalnog broja aktivnih komponenti na putu signala. Nakon uvida u tehnološku podlogu Argona SA1, s iznenađenjem ćemo zaključiti kako se tu ne radi samo o emulaciji zbog emulacije, nego da je riječ o uređaju s puno više od natruha jednog takvog beskompromisnog proizvoda. Odnosno, da ga od tog "beskompromisnog" statusa dijele, čini nam se, samo neki detalji.

S obzirom na inherentnu tehnološku konfiguraciju, čini se da najbolje rezultate SA1 ipak daje na digitalnim ulazima, odnosno u najmanju ruku na onom S/PDIF ulazu, za koji se u dokumentaciji navodi da je "optimiziran za audio". Taj ulaz podržava zvuk u visokoj razlučivosti do 24-bit/192 kHz, bez obzira na to što je izveden u optičkoj varijanti, pa priključenjem adekvatnog transporta signala na njega, možemo čuti SA1 u najboljem svjetlu. Nije potpuno jasno što znači navod da je drugi optički ulaz "optimiziran za TV", no smatramo kako bi trud koji je uložen u tehnološki koncept pojačala bio puno bolje iskorišten kada bi postojala još koja opcija digitalnog povezivanja s izvorima signala. Naime, iako će se određeno smanjenje razlučivosti na analognim ulazima, u realnim okolnostima, čuti tek u rijetkim i iznimnim slučajevima, ipak je šteta što Argon nije implementirao barem još jedan koaksijalni digitalni ulaz. Tako bi se proširile opcije u kojima signal prolazi kroz sklopove pojačala u maksimalnoj kvaliteti koju platforma omogućuje – primjerice, za potrebe CD svirača.

Pomalo nas to podsjeća na situaciju kod Argonovog streamera Solo, kojem tvrtka nije podarila digitalne ulaze, iako su izvrsno elaborirali konverterski sklop. Možda je sve to, zapravo, posljedica težnje da se oba uređaja uklope u zajednički ekosustav, a da pojedinačno ipak imaju izvrsne tehnološke karakteristike.

Uglavnom, uz ta pomalo egzotična razmišljanja, naizgled nespojiva s kontekstom modernog, jeftinog pojačala digitalnog ustroja, i početno nezadovoljstvo oko pomalo konfuznog sustava upravljanja izblijedit će, posebno kad vremenom intuitivno počnete osjećati koji je ulaz u pitanju, i s koliko ćete glasnoće započeti reprodukciju.

Osim tih više tehnoloških primjedbi, važno je zapravo još samo napomenuti da se dnevno korištenje pojačala odvija pouzdano i bez ikakvih problema, uz vrlo blagi "plop" zvuk pri isključenju, što je već pomalo i prihvaćena karakteristika pojačala digitalnog karaktera. U Argonovoj režiji riječ je o vrlo benignom događaju koji ne dovodi u opasnost niti uši korisnika, a kamoli zvučničke jedinice priključene na njega.

Sladak okus u ustima

Kad na kraju svedemo priču na onu početnu razinu, zbog koje smo uopće nabavili uređaj takve vrste, čini nam se da će dobar broj budućih korisnika, tijekom nekog vremena, prekoračiti iz faze zadovoljstva zbog nabave dobrog i cijenom povoljnog proizvoda, u određenu vrstu afekcije prema njemu.

Naime, u smislu zvučnog performansa, Argon SA1 pružat će konstantnu ugodu, pomalo i zbog određene sklonosti bogatoj i raskošnoj zvučnoj slici, bez trunke neugodnih ili previše analitičnih eskapada, dok će čvrst i definiran fundament u donjem frekvencijskom rasponu držati potrebnu dinamiku glazbenog tkiva, kako bi se spriječio osjećaj zamora ili dosade.

To, dakako, vrijedi za većinu usporedivih zvučničkih konstrukcija na tržištu. Ako počnete uspostavom sustava s pojačalom SA1 u glavnoj ulozi, jeftinim streamerom, bilo iz Argonove produkcije ili nekim sličnim, adekvatnim zvučnicima u klasi ili klasu više (možda pripadajućom Alto linijom zvučnika, što tvrtka i sugerira), dobit ćete razinu performanse koja vrijedi svaki uloženi novčić, i za koju bi entuzijasti prije samo desetak godina rado platili i proporcionalno više.

Nadalje, takav osjećaj zadovoljstva glede pružene glazbene performanse koju Argon SA1 može omogućiti, stopit će se s konzekventno ugodnom vanjštinom uređaja, ergonomskom lakoćom korištenja (jednom kad se navikne na nedostatak oznaka aktivnog ulaza i razine glasnoće), te, možda najvažnije, činjenicom da će budući vlasnik konstantno biti svjestan koliko je sve te pogodnosti uistinu i platio. A to uistinu predstavlja razlog za razvlačenje usta u osmijeh.

Nekako nas je na taj osjećaj podsjetila skladba koju smo slušali tijekom testiranja. Radi se o vrlo poznatoj skladbi "Paroles paroles", koju su 1972. godine snimili francuska pjevačica talijanskih korijena Dalida i poznati francuski glumac Alain Delon. Kao i karamele, bomboni i čokolada, koje spominje romantični par u pjesmi, i druženje s Argonom SA1 predstavlja jedno svakodnevno, malo i slatko glazbeno zadovoljstvo, koje bi si svatko trebao priuštiti – sasvim dovoljno da barem u određenoj mjeri odagna dnevne brige i nedoumice s kojima se svatko od nas susreće.

Predlažemo stoga svakom zainteresiranom za pojačalo u tom cjenovnom razredu da odšeće do Argonova zastupnika i zatraži demonstraciju – čini nam se da će rijetko tko s takvom inicijalnom namjerom otići kući praznih ruku. Dapače, rekli bismo da će u neko dogledno vrijeme, kad se malo proširi glas o ovom uređaju, Argon Audio prodavati SA1 kao vruće kifle. Best buy, bez ikakve dileme.

Argon Audio SA1

• Vrlo kvalitetna tehnološka platforma
• Izvrsne glazbene performanse
• Kvalitetna izvedba i estetski uspio dizajn
• Vrlo prihvatljiva cijena

• Suviše asketski riješene upravljačke funkcionalnosti
• Oskudan korisnički priručnik

Cijena 369 eura Prikaži sve cijene Ustupio: Sonus Art, tel.: 01/4813-025