Nova europska regulativa vezana uz kriptoimovinu i kriptovalute naziva se Uredba o tržištima kriptoimovine (Markets in Crypto-assets), ili skraćeno MiCA. Cilj Europske unije je novim setom pravila uvesti transparentnost, mogućnost nadzora te ukinuti anonimnost na kriptotržištima, što mnogima nije dobro sjelo – ipak, europske su institucije odlučne u tome da se regulativa uvede i počne primjenjivati.

Korištenje kriptoimovine, i tehnologije koja iza nje stoji, pokazalo se iznimno obećavajućim, ali i problematičnim. Svjesni su toga u EU, pa kažu kako žele potaknuti razvoj takve tehnologije i njezine upotrebe, ali istodobno i zaštititi potrošače od rizika koje kriptovalute nose. Kriptoimovina je trenutačno izvan dosega EU zakonodavstva, a privlačnom ju čini nepostojanje središnjeg registra ili institucije, odnosno posrednika pri obavljanju transakcija. To, smatraju zakonodavci, otvara prostor za manipulacije i velike rizike za krajnjeg korisnika, odnosno gubitak novca.

Široka upotreba kriptoimovine bez propisa i zakona bi mogla dovesti do dodatne financijske nestabilnosti, manipulacija tržišta i financijskog kriminala, pojašnjava se u opisu regulative MiCA, koja još čeka odobrenje Europskog parlamenta te svake pojedine države članice.

Zaštita potrošača

Reguliranjem kripto tržišta bi se, kažu u EU, osigurala financijska stabilnost. Pravila bi obuhvaćala transparentnost, javnu dostupnost, autorizaciju i nadzor transakcija. Zastupnici u Europskom parlamentu traže da se izdavanje nekih tokena (npr. stablecoina) nadzire od strane Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala, te Europskog nadzornog tijela za bankarstvo.

Iz tog razloga, od izdavatelja stabilnih kriptovaluta zahtijevat će se stvaranje dovoljno likvidne rezerve s omjerom 1/1 i dijelom u obliku depozita. Izdavatelj će, dakle, morati osigurati minimalnu likvidnost svoje platforme kako se ne bi ponovili slučajevi "sloma" stablecoina kakvi su viđeni nedavno. K tome, sve tvrtke koje posluju s kriptoimovinom će morati bolje informirati potrošače o rizicima, troškovima i naknadama povezanima s njihovim transakcijama.

Sprječavanje kriminala i oporezivanje

Kako bi se spriječila upotreba kriptovaluta u pranju novca, financiranju terorizma i drugim kaznenim djelima, Europski parlament i države članice započeli su u travnju ove godine pregovore oko mogućeg praćenja transakcija i identifikacije korisnika. Preliminarno se spominjalo kako će se za sve transakcije veće od 1.000 eura morati potvrditi identiteti pošiljatelja i primatelja, osim u slučajevima kada je riječ o transakcijama s jednog privatnog digitalnog novčanika na drugi.

Početkom ovog mjeseca je, podsjetimo, u Europskom parlamentu prihvaćena i rezolucija koja poziva da se tehnologiju blockchaina iskoristi za bolje utjerivanje plaćanja poreza. K tome, eurozastupnici su predložili i uvođenje jedinstvenog europskog poreza na kriptoimovinu. On bi, kažu, trebao biti jednostavan za provesti, pogotovo u slučaju malih ulagača koji se ulaganjem u kriptoimovinu bave povremeno. Jedan od prijedloga jest i da se oporezuje samo pretvaranje kriptovaluta u fiat novac. Oporezivanje, dakle, treba biti transparentno i učinkovito, uz pojednostavljeni tretman za male trgovce i male transakcije.

Zaštita okoliša

Za ovu su tehnologiju potrebne velike količine električne energije, što rezultira štetnim utjecajem na okoliš. Procjenjuje se da je potrošnja energije bitcoina jednaka potrošnji energije manje države. Kako bi se smanjio štetan utjecaj na okoliš, zastupnici Europskog parlamenta od Komisije traže nova pravila za rudarenje kriptoimovine, kako bi se aktivnosti koje pridonose klimatskim promjenama mogle svrstati u sustav klasifikacija za održive aktivnosti. Isprva se govorilo o tome da će biti zabranjen svaki oblik kriptoimovine koji se rudari po princpu dokaza radom (PoW, "proof of work"), no taj je prijedlog odbačen.

Umjesto toga, svi sudionici na tržištu kriptoimovine morat će dostaviti informacije o svojem ekološkom i klimatskom otisku. Europska komisija morat će u roku od dvije godine podnijeti izvješće o utjecaju kriptoimovine na okoliš i uvođenju obveznih minimalnih standarda održivosti, uključujući "proof of work", pa će se o njemu odlučivati tek tada.