Vlasnik i suosnivač Neuralinka Elon Musk sinoć je objavio kako je njegov tim izveo prvu implantaciju čipa u ljudski mozak, dodajući da se volonter "dobro oporavlja". Musk je tom prilikom rekao i da "početni rezultati pokazuju obećavajuću detekciju neuronskih šiljaka", što je neophodno da naredbe putuju od mozga do tijela.

Eksperimentalno sučelje

Ova vijest dolazi dolazi četiri mjeseca nakon što je Neuralink uputio prvi poziv ljudskim dobrovoljcima da testiraju njegovo eksperimentalno računalno sučelje. Taj eksperiment zahtijeva kirurško postavljanje implantata sučelja mozak-računalo (BCI) u regiju mozga koja kontrolira namjeru kretanja.

Američka Agencija za hranu i lijekove lani je Neuralinku dala zeleno svjetlo za početak šestogodišnje studije tijekom koje se robot koristi za kirurško postavljanje 64 fleksibilne niti, tanje od ljudske vlasi, na dio mozga koji kontrolira "namjeru pokreta". U Neuralinku kažu da te niti omogućuju eksperimentalnom implantatu, napajanom baterijom koja se može bežično puniti, da bilježi i bežično prenosi moždane signale aplikaciji koja dekodira kako se osoba namjerava kretati.

Nadljudska spoznaja

Prva je ambicija ovog projekta dovesti tehnologiju do točke u kojoj može pomoći ljudima s paralizom da da kontroliraju kursor ili tipkovnicu na računalu koristeći samo svoje misli. No, uvijek ambiciozni Musk sugerira i da bi jednog dana mogao opremiti ljude "nadljudskom spoznajom".

Prvi proizvod Neuralinka zvat će se Telepathy, rekao je Musk u zasebnoj objavi na X-u. On bi, rekao je, trebao omogućiti "kontrolu vašeg telefona ili računala, a preko njih gotovo bilo kojeg uređaja, samo razmišljanjem". Referirajući se na pokojnog britanskog znanstvenika koji je imao bolest motornog neurona, dodao je: "Zamislite da Stephen Hawking može komunicirati brže od brzog daktilografa. To je cilj."

U biranom društvu

Probno testiranje bežičnog sučelja mozak-računalo treba procijeniti sigurnost implantata i kirurškog robota koji ga usađuje, a pojedinosti zasad nisu poznate.

Neuralink nije prva tvrtka koja je u ljude ugradila slični uređaj. Blackrock Neurotech je još 2004. godine ugradio svoje prvo od mnogih sučelja mozak-računalo, a švicarska École Polytechnique Fédérale u Lausanni (EPFL) već je uspješno omogućila paraliziranom čovjeku da hoda s pomoću misli, o čemuje tada pisao i Bug. To je postignuto ugradnjom elektroničkih implantata u mozak i kralježnicu koji bežično prenose misli nogama i stopalima, a pojedinosti tog čina otkrivene su u časopisu Nature.

Neuralink pod istragom

Neuralink je zbog svojih postupaka bio kritiziran u prošlosti, a Reuters je u prosincu 2022. izvijestio da se tvrtka uključila u testiranje koje je rezultiralo smrću približno 1500 životinja, uključujući ovce, majmune i svinje. U srpnju prošle godine američko Ministarstvo poljoprivrede reklo je da nisu otkrivena nikakva kršenja pravila istraživanja na životinjama u tvrtki, međutim posebna istraga još traje.

Ovakvi projekti, tvrde nezavisni stručnjaci, imaju veliki potencijal da u budućnosti pomognu ljudima s neurološkim poremećajima i ovo je konkretan primjer kako se temeljna neuroznanstvena istraživanja iskorištavaju za medicinski napredak. No, upozoravaju oni, većina ovih sučelja zahtijeva invazivnu neurokirurgiju i još uvijek su u eksperimentalnim fazama pa će vjerojatno proći mnogo godina prije nego što budu široko dostupna.