Ovo je povijesna odluka suda u Chicagu: Clearview AI, tvrtka koja razvija i prodaje tehnologije za prepoznavanje lica - čija je velika baza podataka nedavno korištena za identifikaciju ruskih vojnika ubijenih u Ukrajini, kao i izgrednika koji su upali u zgradu američkog Kapitola 2021. - više neće prodavati svoju tehnologiju privatnim tvrtkama u SAD-u.

Baza podataka s milijardama slika

Tvrtka se prvi put našla u središtu pažnje 2020. kad je provaljena njena baza podataka s milijardama slika lica. To je potaknulo zagovornike privatnosti da osude poslovni model Clearview AI. On se temelji na skupljanju javno dostupnih slika s društvenih medija kako bi se obučio njegov softver za prepoznavanje lica. Isti softver kasnije je prodavan raznim agencijama koje su pomoću njega identificirale ljude.

Nagodbom, koju tek mora odobriti okružni sudac u Chicagu, okončana je dosad najznačajnija sudska tužba protiv Clearview AI. Tužbu su prije dvije godine pokrenuli American Civil Liberties Union i druge skupine zbog navodnih kršenja Zakona o privatnosti podataka Biometric Information Privacy (BIPA) iz 2008. godine koji tvrtkama zabranjuje da bez pristanka dijele fotografije lica, otiske prstiju i druge biometrijske podatke.

Stop privatnicima, ne i organima vlasti

Clearview AI prestat će prodavati pristup svojoj bazi podataka privatnim poduzećima i pojedincima diljem SAD-a. Uz to, tvrtka sljedećih pet godina neće prodavati svoju tehnologiju za prepoznavanje lica nijednom entitetu u državi Illinois, uključujući tamošnju policiju. 

Međutim, tvrtka sa sjedištem u New Yorku nastavit će nuditi svoje usluge saveznim agencijama: imigracijskoj i carinskoj službi te drugim agencijama za provođenje zakona izvan Illinoisa.

ACLU je tužio Clearview u ime raznih društvenih skupina: imigranata, seksualnih djelatnica i žrtava obiteljskog nasilja. Clearview se na sudu pozivao na slobodu govora, zaštićenu Prvim amandmanom.

Osnivač tvrtke Hoan Ton-That tvrdi da je alat neprocjenjiv u borbi protiv kriminala i da se prodaje samo agencijama za provođenje zakona. Cleariew AI tvrdi da surađuje s više od 3000 takvih agencija i na dobrom je putu da u godinu dana u svoju bazu podataka ubaci više od 100 milijardi skenova.

Primjer drugima

Tužba u Illinoisu povijesna je pobjeda zagovornika privatnosti podataka, koji se nadaju sličnim rezultatima slučajeva koji se vode u Kaliforniji, New Yorku, Vermontu i Virginiji. Druge zemlje, uključujući Veliku Britaniju i Kanadu, također su pokrenule svoje istrage o korištenju privatnih podataka tvrtke, a kontroverzne tehnologije umjetne inteligencije želi zabraniti i Europski parlament, o čemu je pisao i Bug.

"Clearview više ne može tretirati jedinstvene biometrijske identifikatore ljudi kao neograničeni izvor zarade, a druge bi države trebale slijediti primjer Illinoisa u donošenju jakih zakona o privatnosti kad je riječ o biometriji", kažu zadovoljni tužitelji. Naime, trenutno ne postoje savezni zakoni koji ograničavaju razvoj i primjenu tehnologija prepoznavanja lica u SAD-u.