Liječnički tim u rimskom laboratoriju već neko vrijeme ispituje pacijente kako bi procijenili učinkovitost različitih kirurških zahvata. No, u ovom slučaju nije riječ o stvarnim ljudima pod skalpelom nego o njihovim digitalnim dvojnicima projiciranim na zaslonu računala. Svaki od njih odražava individualni biokemijski sastav osobe i to bi, vjeruju istraživači, trebalo otvoriti vrata personaliziranoj zdravstvenoj skrbi.

Digitalni blizanci kao prevencija

Testiranjem metoda i lijekova na digitalnim blizancima medicinsko osoblje može odrediti najbolje načine liječenja za same pacijente. U Rimu tako istražuju aneurizme, abnormalne izbočine ili otekline na stijenkama krvnih žila. Riječ je o projektu MeDiTATe koji okuplja 25 akademskih i industrijskih partnera iz Italije, Francuske, Grčke, Norveške i Švicarske. Projekt je dobio sredstva EU-a za obuku istraživača u ranom stadiju razvoja potencijalno širokog spektra upotrebe digitalnih blizanaca za liječenje i prevenciju aneurizmi, traje četiri i pol godine i završava u lipnju 2024. 

Aneurizme se javljaju u otprilike 3% svjetske populacije, a mnogi ljudi uopće nisu svjesni da imaju to stanje sve dok ne bude prekasno. Od posljedica pucanja aneurizme umire čak 35% oboljelih, a samo trećina preživjelih uspijeva se vratiti normalnom životu. Digitalni blizanci mogu poboljšati otkrivanje ranih znakova upozorenja kod stvarnih pacijenata i omogućiti brže preventivne korake. Istraživači MeDiTATea se nadaju da će povećati stope preživljavanja ljudi koji imaju aneurizme i poboljšati rano otkrivanje i prevenciju.

Budućnost zdravstvene skrbi

Ako je pacijentu dijagnosticirana ili se sumnja da ima aneurizmu, digitalni blizanac može se stvoriti na temelju vlastite fiziologije osobe. Prikupljanje podataka iz tijela osobe teško je bez invazivnih postupaka pa istraživači ispisuju 3D replike pacijenata kako bi prikupili potrebne informacije. Riječ je o simbiozi stvarnog pacijenta, replike i digitalnog blizanca.

Digitalni blizanci već se koriste za istraživanja, a MeDiTATe želi olakšati njihovo korištenje medicinskim stručnjacima. Cilj je ovog projekta digitalne blizance za liječenje aneurizmi učiniti komercijalno održivima, a članovi konzorcija već su podnijeli brojne patente. Digitalni blizanci budućnost su zdravstvene skrbi, vjeruju istraživači, jer su sve pouzdaniji i precizniji, a to smanjuje potrebu za korištenjem tradicionalnih replika dijelova ljudskog tijela.

Fibrilacija atrija i moždani udari

MeDiTATe nije jedini projekt izdašno financiran europskim novcem. Projekt MAESTRIA tako gradi platformu za prikupljanje skupova podataka koji će pomoći liječnicima da shvate i liječe fibrilaciju atrija, odnosno nepravilan rad srca, i moždane udare. Ova petogodišnja inicijativa traje do veljače 2026. a cilj joj je pronaći specifične biomarkere koji signaliziraju rizik od obje bolesti. 

Kako bi poboljšali dijagnozu i individualni tretman pacijenata, istraživači razvijaju digitalne alate temeljene na novoj generaciji biomarkera koji integriraju obradu umjetne inteligencije i velike podatke iz najsuvremenijih tehnologija snimanja, elektrokardiografije i raznih "omika": genomike, transkriptomike, proteomike i metabolomike u specifičnom biološkom uzorku. Istraživači vjeruju da će MAESTRIA pokazati da je masno tkivo na srcu ključni biomarker za fibrilaciju atrija i moždani udar. 

Pacijenti se regrutiraju iz niza europskih zemalja uključujući Francusku, Njemačku i Španjolsku, a ispitivanje će se provoditi dvije i pol godine. Pokaže li se uspješnim, u testiranje će uključiti i ljudi iz cijelog svijeta. Logika je jasna: skupovi podataka bit će to korisniji što veći spektar populacije obuhvate, kažu istraživači.