Lažne i pogrešne informacije o zdravlju ozbiljan su problem. Niz istraživanja pokazalo je kako su online zdravstvene poruke uglavnom nepotpune i netočne te da sadrže potencijalno štetne zdravstvene informacije.

Eksplozija dezinformacija 

Lažne vijesti o zdravlju mogu dovesti do loših zdravstvenih izbora, rizičnog ponašanja i gubitka povjerenja u zdravstvene vlasti, a eksplozija dezinformacija zabilježena je tijekom pandemije Covida 19, upozorava dr. Radomír Masaryk sa Sveučilišta Comenius u Bratislavi.

Većina istraživanja o vjerodostojnosti poruka dosad je bila usredotočena na odrasle osobe. Masaryk i njegovi kolege sada su istražili jesu li tinejdžeri spremni uhvatiti se u koštac s velikom količinom lažnih vijesti o zdravlju na internetu.

Zabrinjavajuće brojke

Kako su adolescenti česti korisnici interneta, obično očekujemo da oni već znaju kako pristupiti i procijeniti informacije na internetu, ali istina je upravo suprotna, komentirao je Masaryk rezultate istraživanja objavljenog u časopisu Frontiers in Psychology. Brojke su doista zabrinjavajuće.

Iako 71% mladih u svijetu koristi internet, tinejdžeri su često zanemarena skupina, izložena povećanom riziku od susreta s lažnim vijestima o zdravlju. Istraživači su tako otkrili da 41% tinejdžera ne može razlikovati pravi i lažni medicinski sadržaj na internetu. Štoviše, loše uređivanje zdravstvenih poruka nije percipirano kao znak niske pouzdanosti.  

Pet elemenata vjerodostojnosti

Tinejdžeri gledaju strukturne značajke web stranice, kao što su jezik i izgled, kako bi procijenili online informacije. Na primjer, vjerodostojnim organizacijama, robnim markama od povjerenja ili poslovnom jeziku obično se više vjeruje.

Prethodno istraživanje vjerodostojnosti poruka kod adolescenata identificiralo je pet elemenata percipirane vjerodostojnosti poruke: superlative, clickbaitove, gramatičke pogreške, privlačnost autoriteta i boldirana slova.

Oslanjajući se na ovu studiju, Masaryk i kolege osmislili su istraživanje kako bi procijenili učinke manipulacije sadržajem i formatom zdravstvenih online poruka na njihovu pouzdanost. Oni su učenicima srednjih škola u dobi od 16 do 19 godina pokazali sedam kratkih poruka o učincima različitog voća i povrća na zdravlje. Poruke su bile različite: lažne, točne i neutralne te točne i uređene.

Rezultati istraživanja

Istraživanje je pokazalo kako je 48% tinejdžera više vjerovalo pravim, neutralnim zdravstvenim porukama nego lažnim. Međutim, čak 41% sudionika smatra lažne i prave neutralne poruke jednako pouzdanima, a njih 11% istinite, neutralne zdravstvene poruke manje pouzdanima od lažnih.

Uz to, tinejdžeri nisu mogli uočiti razliku između istinitih, neutralnih zdravstvenih poruka i onih koje su pritom uređene superlativima, clickbaitovima, gramatičkim pogreškama, boldiranim slovima... 

Razmišljanje i zaključivanje

"Jedina verzija poruke o zdravlju kojoj se vjerovalo znatno manje u usporedbi s pravom porukom o zdravlju bila je poruka s naslovom koji je napisan kao mamac za klikove”, objašnjava Masaryk.

Istraživači stoga inzistiraju na boljoj poduci tinejdžera kako bi lakše uočili znakove koji odaju kvalitetu informacije. Autori predlažu rad na zdravstvenoj i medijskoj pismenosti te na razvoju analitičkog razmišljanja i znanstvenog zaključivanja.

"Analitičko razmišljanje i znanstveno rasuđivanje vještine su koje pomažu razlikovati lažne od pravih zdravstvenih poruka", zaključuje Masaryk.