Može li solarna superoluja ugasiti Internet?

Havarija samo jednog repetitora prekinula bi protok informacija cijelim podvodnim kabelom, a ispad na više kabela mogao bi izazvati potpuni prekid svih veza s katastrofalnim posljedicama po društvo

Mladen Smrekar četvrtak, 6. srpnja 2023. u 07:52
Izbacivanje koronalne mase 23. srpnja 2012. podsjetilo je kultni događaj iz rujna 1859. koji je bio toliko snažan da ga je engleski astronom Richard Carrington vidio vlastitim očima 📷 NASA/Goddard
Izbacivanje koronalne mase 23. srpnja 2012. podsjetilo je kultni događaj iz rujna 1859. koji je bio toliko snažan da ga je engleski astronom Richard Carrington vidio vlastitim očima NASA/Goddard

Može li neka posebno snažna solarna oluja doista srušiti Internet? I kolika je vjerojatnost da će se to zaista i dogoditi? Znanost kaže da je takav scenarij doista moguć, ali za to bi Zemlju trebala pogoditi doista ogromna solarna superoluja. Puno je vjerojatniji scenarij u kojem bi stradala električna mreža; zapravo takve su se stvari već i događale, ali zasad ne u globalnim razmjerima. 

Slučaj Starlink

U veljači prošle godine solarna baklja je onesposobila 40 Starlinkovih satelita jer SpaceX nije provjerio svemirsku vremensku prognozu. Srećom, taj kvar nije bio toliki da bi onemogućio globalni pristup internetu.

Solarne superoluje mogle bi izazvati "internetsku apokalipsu"  📷 NASA/SDO/Wiessinger
Solarne superoluje mogle bi izazvati "internetsku apokalipsu" NASA/SDO/Wiessinger

Da potpuno prekine Internet, solarna oluja bi trebala omesti ultra-duge optičke kabele koji se protežu ispod oceana i povezuju kontinente. Duž ovih kabela na svakih 50 do 145 kilometara nalaze se repetitori koji pojačavaju signal koji putuje. 

Ranjivi repetitori

Iako sami kablovi nisu osjetljivi na geomagnetske oluje, repetitori jesu. Havarija jednog repetitora mogla bi iz igre izbaciti cijeli kabel, a ispadne li dovoljno kabela, to bi moglo izazvati "internetsku apokalipsu" o kojoj je u svom znanstvenom radu pisao Sangeetha Abdu Jyothi s Kalifornijskog sveučilišta u Irvineu.

Takav globalni nestanak Interneta bio bi potencijalno katastrofalan jer bi poremetio sve, od opskrbnih lanaca preko medicinskih sustava i poslovanja burzi do osnovne sposobnosti milijuna ljudi da rade i komuniciraju.

Zaštita od oluje

Od solarne mega oluje Internet bi se mogao zaštititi ojačanjem elektroenergetske mreže, satelita i podvodnih kabela kako se ne bi preopteretili priljevom struje te izgradnjom sigurnosnih sustava za strateško isključivanje mreža tijekom izbijanja solarne oluje. Jeftinija je varijanta razraditi bolju metodu dugoročnog predviđanja solarnih oluja.

IXP-ovi, veze za prijenos na velike udaljenosti na kopnu i podmorski kabeli  📷 Sangeetha Abdu Jyothi
IXP-ovi, veze za prijenos na velike udaljenosti na kopnu i podmorski kabeli Sangeetha Abdu Jyothi

Trenutnom tehnologijom solarne oluje mogu se predvidjeti do dva dana prije nego što udare Zemlju na temelju aktivnosti sunčevih pjega. Ali znanstvenici ne mogu pratiti solarne oluje na način na koji prate uragane. Zato prate druge tragove, poput položaja Sunca u trenutnom solarnom ciklusu. 

Solarni ciklusi

Sunce prolazi kroz otprilike 11-godišnje cikluse veće ili manje aktivnosti, a očekivalo se da bi sljedeći solarni maksimum trebalo dosegnuti oko 2025. Međutim, izgleda da će se to dogoditi mnogo ranije i da će nas pogoditi puno jače. NASA je revidirala svoj stav i sada najavljuje da bi nadolazeći vrhunac mogao započeti već krajem ove godine te da će vjerojatno biti puno ozbiljniji od posljednjih nekoliko, relativno blagih solarnih maksimuma. 

Javni podatkovni centri i kolokacijski centri koji bi se mogli naći na udaru solarne superoluje
Javni podatkovni centri i kolokacijski centri koji bi se mogli naći na udaru solarne superoluje

Najpoznatija dosad zabilježena svjetska geomagnetska oluja bio je takozvani Carringtonov događaj iz 1859. godine, kada je polarna svjetlost primijećena južnije od Kube i Havaja. Da je tada postojao Internet, najvjerojatnije bi bio ozbiljno poremećen.