Povećanje zračenja i posljedični porast koncentracije izotopa ugljika-14 na Zemlji događaju se u slučajevima snažnih solarnih oluja. Kada su takvi događaji posebno snažni i dugotrajni, toliko da u strukturi drveta ostavljaju i do 1,2% više spomenutog izotopa, nazivaju "Miyake događaji". Najpoznatiji takav događaj je otkriven putem analize drvenih godova japanskog cedra, a dogodio se 774. i 775. godine. Istim metodama otkriveno ih je još, pa se sada zna da oni Zemlju pogađaju otprilike svakih tisuću godina.

Sunce nije "krivo"

Međutim, nova studija s australskog sveučilišta Queensland baca novo svjetlo na te događaje. Naime, do sada je vodeća hipoteza bila kako je riječ o snažnim solarnim olujama, izbojima zračenja s naše matične zvijezde, zbog kojih dolazi do povećanja koncentracije ugljika-14, a on ostaje trajno zapisan u drveću. Ono što je sada otkriveno, na temelju velike analize i nakon računalnog modeliranja podataka za 10.000 godina, jest da Miyake događaji nisu u korelaciji s aktivnošću Sunca.

K tome, podaci iz godova pokazali su i da je događaj iz 774./775. godine negdje "zabilježen" tijekom razdoblja od jedne, a drugdje čak u trajanju od dvije ili tri godine. Da je riječ o nekom kozmičkom zračenju, to je sasvim jasno – čak i zapisi iz tog doba opisuju opažanja aurora i drugih neuobičajenih nebeskih prizora – no, i dalje nije sasvim poznat izvor takvog zračenja.

Kao mogući kandidati ističu se solarne superbaklje, snažne i nagle eksplozije koje nisu dijelom klasičnog solarnog ciklusa, potom supernove, ili pak neki sasvim nepoznati izvori kozmičkog zračenja. Ono što je bitno, kažu znanstvenici, jest da se pokuša otkriti izvor ovakvih događaja, kako bi ih se moglo predvidjeti.

Naime, dogodi li se nešto usporedivo s Miyake događajem danas, kada moderna civilizacija uvelike ovisi o tehnologiji, moglo bi to biti katastrofalno. Osim utjecaja na živi svijet i ozonski omotač Zemlje, snažna bi zračenja onesposobila brojne satelite, telekomunikacije, pa čak i elektroenergetsku mrežu. "Utjecaj na globalnu infrastrukturu bio bi nezamisliv", kažu autori ove studije i poručuju da je procijenjena vjerojatnost da se takav događaj odvije u narednih deset godina tek oko 1%.