Šesta sezona Black Mirrora već je nekoliko tjedana dostupna na Netflixu, a iako su se dojmovi mnogima već slegli, društvene mreže i dalje govore o prvoj epizodi ove distopijske i znanstveno-fantastične serije.

Gledatelji u toj epizodi imaju priliku upoznati Joan, ženu koja radi na vodećoj poziciji u jednoj tehnološkoj tvrtki. Budući da ona vodi relativno normalan život, muče ju tako i normalni, ljudski problemi, poput, primjerice, stresa na poslu ili stare ljubavi koja ju i dalje prati. Kako bi se malo ispuhala nakon posla, Joan na svom TV-u uključuje Streamberry, streaming servis koji neodoljivo podsjeća na Netflix i nailazi na novu seriju – Joan is Awful.

Joan ubrzo shvati da je serija zapravo napravljena prema događajima u njenom svakodnevnom životu, što ju totalno izbezumi. Da stvar bude još gora, ne može nikako riješiti tu situaciju, upravo zbog toga što je Streamberryju dala dozvolu za ekranizaciju svoga života prihvativši uvjete i odredbe korištenja prilikom registracije.

Korisnici najčešće pristaju na uvjete i odredbe korištenja bez razmišljanja

Može li se tako nešto dogoditi u stvarnom životu, upitali smo Paška Bilića, višeg znanstvenog suradnika na Odjelu za kulturu i komunikacije unutar Instituta za razvoj i međunarodne odnose, koji se, među ostalom, bavi proučavanjem regulacije društvenih mreža i internetskih servisa.

„Epizoda Joan is Awful radikalizira neke stvarne tendencije u suvremenoj ekonomiji i regulaciji digitalnih platformi. Ta regulacija mahom počiva na samo-regulatornom terms-of-service (ToS) principu, to jest odredbama kojima tvrtke definiraju uvjete korištenja usluga. Korisnici na to najčešće pristaju bez razmišljanja, žrtvujući pritom određenu razinu privatnosti jer tvrtke prikupljaju njihove osobne podatke“, govori nam Bilić.

Promatrano iz perspektive navedene epizode, Bilić napominje da ToS sigurno dolazi u sukob sa snažnijim pravnim normama zaštite privatnosti i korisničkih podataka. Ističe, naime, da je privatnost pojedinca i obiteljskog života zajamčena člankom 8. Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava, dok osobni podaci podliježu Općoj uredbi o zaštiti podataka. Radnja epizode se, doduše, događa u SAD-u, gdje je zaštita privatnosti znatno slabije, izuzev Kalifornije gdje je na snazi California Consumer Privacy Act.

Čitanje s razumijevanjem ponekad nije rješenje

„Mimo regulative, rekao bih da ovakav oblik narušavanja ljudskog prava na privatnost ne bi naišao na pravno odobravanje, a čak niti na financijsku isplativost. Razlog tomu vidim u činjenici da je zaštita privatnosti postala jedan od temeljnih razloga takozvanog 'techlasha' u posljednjih nekoliko godina i sve snažnijih zahtjeva da se velike digitalne platforme reguliraju u skladu sa standardima ljudskih prava“, objašnjava.

Usprkos tome, Bilić smatra da je prva epizoda nove sezone Black Mirrora narativno zanimljiva, upravo zbog toga što problematizira vrlo realan fenomen u suvremenoj svakodnevici. Smatra, također, da je važno čitati uvjete i odredbe korištenja pri registraciji na društvene mreže i internetske servise, no ponekad to ne znači mnogo.

„Ako ne postoje alternativni servisi za pristup nekoj usluzi, činjenica da se s njima ne slažete često znači da ne možete koristiti tu uslugu ili da ju možete koristiti u ograničenom obliku. Stoga bih rekao da ToS nije osobito učinkovit pravni mehanizam iz perspektive korisnika zbog informacijske asimetrije, parcijalne transparentnosti tvrtki i vremenskog opterećenja za čitanje svih uvjeta i odredbi korištenja“, zaključuje Bilić.

Za pročitati uvjete i odredbe korištenja - treba uložiti puno truda i vremena

Prema informacijama koje je 2021. godine prikupio i objavio DailyInfographic, za pročitati uvjete i odredbe korištenja Facebooka potrebno je 17 minuta i 12 sekundi, dok je za, primjerice, Spotify potrebno izdvojiti 35 minuta i 48 sekundi čitanja. Najduže se čitaju uvjeti za korištenje Microsoft Officea 365, čak jedan sat, tri minute i 30 sekundi. Kao usporedbu, za pročitati Povelju o pravima Sjedinjenih Američkih Država potrebno je nešto manje od 32. minute.

Evo kakva je situacija s drugim, popularnim društvenim mrežama i servisima.

• Instagram – 9:42
• Twitter – 23:30
• Tinder – 25:54
• Apple – 30:30
• Zoom – 30:12
• TikTok – 31:24
• Netflix – 11:00
• Uber - 23:36