Mali korak za Peregrine, Veliki za Indijance. 
Čestitke na uspješnom lansiranju Vulcan Centaur rakete.
Ako nadmaši Atlas V u pouzdanosti, svaka čast.
60-ih godina sve bi prošlo ili bez problema ili sa rješivim problemima, danas kad i jedan rasspery PI 5 veličine kreditne kartice računalnom snagom nadmašuje nekadašnja računala iz 60-ih korištena u tim spomenutim slavnim i uspješnim misijama lansiranje bilo kakve rakete postaje odjednom nova i teško riješiva znanost, kako to ?!
60-ih godina sve bi prošlo ili bez problema ili sa rješivim problemima, danas kad i jedan rasspery PI 5 veličine kreditne kartice računalnom snagom nadmašuje nekadašnja računala iz 60-ih korištena u tim spomenutim slavnim i uspješnim misijama lansiranje bilo kakve rakete postaje odjednom nova i teško riješiva znanost, kako to ?!
Budžet.
U vrijeme Apollo programa 60-ih, mogao si dati dolare $$$ čovjeku i on bi izmislio raketu. Ako treba i na abakusu.
Danas nema toliko $$$.
Plutajući ostatci svemirskim bespućima. Dobar način pogreba zapravo. Nije da pepeo zna gdje će bit prosut, ali je fora za žive ljude. Da, budžet. Zapravo je uspjeh što privatna kompanija radi to što radi.
Kad ste se dotaknuli novca i svemirskih misija evo malo brojki:
Apollo misije su koštale 25,5 milijardi USD. Američki BNP je od tad porastao 45 puta, što znači da je to u današnjim okvirima 1,1 bilijuna dolara. Oko 100 milijardi svake godine... Procjenjuje se da je u jednom trenutku u projekt bilo uključeno oko 400 tisuća ljudi.
Koliko takvi projekti koštaju govori i to da je Buran možda i glavni čimbenik koji je SSSR doveo do bankrota i konačnog raspada istočnog bloka.
60-ih godina sve bi prošlo ili bez problema ili sa rješivim problemima, danas kad i jedan rasspery PI 5 veličine kreditne kartice računalnom snagom nadmašuje nekadašnja računala iz 60-ih korištena u tim spomenutim slavnim i uspješnim misijama lansiranje bilo kakve rakete postaje odjednom nova i teško riješiva znanost, kako to ?!
Oglupili ljudi. 
A i ulijenili se. Usporedi koliko su ljudi bili motivirani i koliko su radili na tom projektu 60ih-70ih, a usporedi ovo danas.
Budžet.
U vrijeme Apollo programa 60-ih, mogao si dati dolare $$$ čovjeku i on bi izmislio raketu. Ako treba i na abakusu.
Danas nema toliko $$$.
Ne kužim, želite reći da ljudi danas ne rade za $$$, nego za ideale?
Ili da je to tako puno $$$ da to danas nitko ne može platiti? U tom slučaju dolazimo do moje sljedeće omiljene teme - kako je 1960-ih bilo tako puno viška $$$, a danas zemlje Zapada ne uspijevaju ni održavati infrastrukturu?
No rasprava o količini $$$ je pomalo bespredmetna jer danas više ne treba izmišljati raketu - ona već postoji!
Treba je samo manje ili više unaprijediti (više manje, nego više ako nas je dobro služila u 60-ima), a to se sad čini da je iz nekog misterioznog razloga ogromna prepreka.
Kad ste se dotaknuli novca i svemirskih misija evo malo brojki:
Apollo misije su koštale 25,5 milijardi USD. Američki BNP je od tad porastao 45 puta, što znači da je to u današnjim okvirima 1,1 bilijuna dolara. Oko 100 milijardi svake godine... Procjenjuje se da je u jednom trenutku u projekt bilo uključeno oko 400 tisuća ljudi.
Koliko takvi projekti koštaju govori i to da je Buran možda i glavni čimbenik koji je SSSR doveo do bankrota i konačnog raspada istočnog bloka.
100 milijardi US$ godišnje?
Ne mogu reći da su to kikiriki i koštice za SAD, ali nije više od ručka u Esplanadi.
Prošlogodišnji proračun SAD-a bio je 6,3 bilijuna dolara, dakle $100B bilo bi 1,6%.
Ukrajini su dali oko $45B vojne pomoći i $30B ostalih oblika pomoći (u dvije godine, doduše).
Dakle, ne bi uopće bio problem uložiti taj iznos godišnje, samo da su političari spremni uložiti ga u svemirski program.
Napisat ću samo: Još jedna recka na pištolju pobornika teorije "Amerikanci nisu bili na Mjesecu".
Budžet.
U vrijeme Apollo programa 60-ih, mogao si dati dolare $$$ čovjeku i on bi izmislio raketu. Ako treba i na abakusu.
Danas nema toliko $$$.
Ne kužim, želite reći da ljudi danas ne rade za $$$, nego za ideale?
Ili da je to tako puno $$$ da to danas nitko ne može platiti? U tom slučaju dolazimo do moje sljedeće omiljene teme - kako je 1960-ih bilo tako puno viška $$$, a danas zemlje Zapada ne uspijevaju ni održavati infrastrukturu?
No rasprava o količini $$$ je pomalo bespredmetna jer danas više ne treba izmišljati raketu - ona već postoji!
Treba je samo manje ili više unaprijediti (više manje, nego više ako nas je dobro služila u 60-ima), a to se sad čini da je iz nekog misterioznog razloga ogromna prepreka.
Baci na budalu dolare, budala nikad neće izmisliti raketu.
Vidiš da su morali uhapsiti Von Braun-a da im radi rakete. Da su mogli baciti dolare na nekog svog to bi i napravili
Amerikanci sa programom Artemis žele dokazati da ono što su napravili kao država sa Apollo programom, sada mogu isto to samo sa (međunarodnim) privatnicima.
Kad ste se dotaknuli novca i svemirskih misija evo malo brojki:
Apollo misije su koštale 25,5 milijardi USD. Američki BNP je od tad porastao 45 puta, što znači da je to u današnjim okvirima 1,1 bilijuna dolara. Oko 100 milijardi svake godine... Procjenjuje se da je u jednom trenutku u projekt bilo uključeno oko 400 tisuća ljudi.
Koliko takvi projekti koštaju govori i to da je Buran možda i glavni čimbenik koji je SSSR doveo do bankrota i konačnog raspada istočnog bloka.
Polako sa Gogletom, uvijek provjeri sažeti odgovor koji ti izbaci na vrhu stranice. I svaki drugi. Tvoj konkretni omjer je izvučen s nekog retardinog Eko bloga i odstupa od stvarnosti za skoro red veličine
Prvo zvono za uzbunu je da si u 50 godina povećao BDP za 40 PUTA što je suludo predobro, povijesno bdp raste 2-3% godišnje a ne 100% (minus kumulativni efekt, ali ovo je samo prva procjena omjera)
Pa ovako, točna brojka kumulativnog troška je 25,5 milijardi u dolaru iz 1973., a što je bilo razvučeno još od 1961. U 1973. BDP im je bio 1,4 bilijuna, kroz 13 godina neka je bio odoka 13 bilijuna. 25 milijardi od 13 bilijuna je 0,2%, dakle totalni kikiriki, kusur, zanemarivo. Naravno, država od toga pojede puno manje, federalni budžet im je cca 7% BDP-a pa odoka možemo reći da su u 13 godina uprihodili 13 * 1000 * 7% = 910 milijardi od čega je 25,5 otišlo na Mjesec, a to je opet samo 2,5% budžeta.
Današnja vrijednost tih 25,5 milijardi je oko 180 miljardi, što bi raspoređeno na 13 godina bilo oko 14 milijardi godišnje a današnji BDP im je 23 bilijuna, budžet godišnji 1,5 bilijun, 1% budžeta godišnje. Za usporedbu, energetska tranzicija je u rangu 6-7 bilijuna u sličnom vremenskom okviru. Pa sad vidi šta je lakše...
Ukratko, omjeri su znatno manji i povoljniji, a ni kod Rusa nije bio presudan svemirski program kao takav. Puno su skuplje nuklearne bojeve glave; svaka od njih je stroj koji bi mogao odvesti satelit do Mjeseca, a ima ih na tisuće za razliku od par desetaka lansiranja u totalu za svemirski program.
Prvo zvono za uzbunu je da si u 50 godina povećao BDP za 40 PUTA što je suludo predobro, povijesno bdp raste 2-3% godišnje a ne 100% (minus kumulativni efekt, ali ovo je samo prva procjena omjera)
Pa ovako, točna brojka kumulativnog troška je 25,5 milijardi u dolaru iz 1973., a što je bilo razvučeno još od 1961. U 1973. BDP im je bio 1,4 bilijuna, kroz 13 godina neka je bio odoka 13 bilijuna. 25 milijardi od 13 bilijuna je 0,2%, dakle totalni kikiriki, kusur, zanemarivo. Naravno, država od toga pojede puno manje, federalni budžet im je cca 7% BDP-a pa odoka možemo reći da su u 13 godina uprihodili 13 * 1000 * 7% = 910 milijardi od čega je 25,5 otišlo na Mjesec, a to je opet samo 2,5% budžeta.
Današnja vrijednost tih 25,5 milijardi je oko 180 miljardi, što bi raspoređeno na 13 godina bilo oko 14 milijardi godišnje a današnji BDP im je 23 bilijuna, budžet godišnji 1,5 bilijun, 1% budžeta godišnje. Za usporedbu, energetska tranzicija je u rangu 6-7 bilijuna u sličnom vremenskom okviru. Pa sad vidi šta je lakše...
Ukratko, omjeri su znatno manji i povoljniji, a ni kod Rusa nije bio presudan svemirski program kao takav. Puno su skuplje nuklearne bojeve glave; svaka od njih je stroj koji bi mogao odvesti satelit do Mjeseca, a ima ih na tisuće za razliku od par desetaka lansiranja u totalu za svemirski program.
Vi opet vučete na suprotnu stranu i previše umanjujete.
Što se tiče "40 puta veći", radi se o tome da kada se gledaju povijesni podaci o BDP-u, oni su svedeni na današnje dolare. Ako dolar iz 1968 danas vrijedi 9 dolara (diskutabilno, ali to je službena brojka), onda je moguće da ako je 1968. BDP bio (tadašnjih) $1B, onda je to u današnjim dolarima $9B pa onda povećanje zapravo nije 40 puta, nego 4.5, što djeluje realno.
Nisam provjeravao točne brojke, samo ukazujem na mogućnost da ste obojica u pravu, svaki na svoj način.
S druge strane, imate definitivnu grešku jer današnji proračun iznosi oko $6T dolara (6 bilijuna ili 6000 milijardi)! Proračun SAD-a danas iznosi oko 23% BDP-a, od kojih je 6% deficit tj. dolari proizvedeni od elektrona.
Znači, ako se izvorna cijena od $25B pomnoži s 9, podijeli s 10 godina, dobijemo oko $22B godišnje što je manje od 0,4% proračuna - kikiriki i koštice, definitivno!
zašto bi ulagali u zastarjelu tehnologiju ako imaju nekakav alternativni pogon kojemu ne smeta ni gravitacija 
čini se da bez rusa nisu sposobni malo dalje od prve orbite otići...
a generalno mi se i čini da su ljudi dosta oglupavili... pogotovo tokom doba kovid histerije...
e sad jel to zbog stresa, smrtnog straha, virusa, cjepiva ili nečeg sedmog... to bi tek trebalo utvrditi...
Kad ste se dotaknuli novca i svemirskih misija evo malo brojki:
Apollo misije su koštale 25,5 milijardi USD. Američki BNP je od tad porastao 45 puta, što znači da je to u današnjim okvirima 1,1 bilijuna dolara. Oko 100 milijardi svake godine... Procjenjuje se da je u jednom trenutku u projekt bilo uključeno oko 400 tisuća ljudi.
Koliko takvi projekti koštaju govori i to da je Buran možda i glavni čimbenik koji je SSSR doveo do bankrota i konačnog raspada istočnog bloka.
Polako sa Gogletom, uvijek provjeri sažeti odgovor koji ti izbaci na vrhu stranice. I svaki drugi. Tvoj konkretni omjer je izvučen s nekog retardinog Eko bloga i odstupa od stvarnosti za skoro red veličine
Prvo zvono za uzbunu je da si u 50 godina povećao BDP za 40 PUTA što je suludo predobro, povijesno bdp raste 2-3% godišnje a ne 100% (minus kumulativni efekt, ali ovo je samo prva procjena omjera)
Pa ovako, točna brojka kumulativnog troška je 25,5 milijardi u dolaru iz 1973., a što je bilo razvučeno još od 1961. U 1973. BDP im je bio 1,4 bilijuna, kroz 13 godina neka je bio odoka 13 bilijuna. 25 milijardi od 13 bilijuna je 0,2%, dakle totalni kikiriki, kusur, zanemarivo. Naravno, država od toga pojede puno manje, federalni budžet im je cca 7% BDP-a pa odoka možemo reći da su u 13 godina uprihodili 13 * 1000 * 7% = 910 milijardi od čega je 25,5 otišlo na Mjesec, a to je opet samo 2,5% budžeta.
Današnja vrijednost tih 25,5 milijardi je oko 180 miljardi, što bi raspoređeno na 13 godina bilo oko 14 milijardi godišnje a današnji BDP im je 23 bilijuna, budžet godišnji 1,5 bilijun, 1% budžeta godišnje. Za usporedbu, energetska tranzicija je u rangu 6-7 bilijuna u sličnom vremenskom okviru. Pa sad vidi šta je lakše...
Ukratko, omjeri su znatno manji i povoljniji, a ni kod Rusa nije bio presudan svemirski program kao takav. Puno su skuplje nuklearne bojeve glave; svaka od njih je stroj koji bi mogao odvesti satelit do Mjeseca, a ima ih na tisuće za razliku od par desetaka lansiranja u totalu za svemirski program.
Govorim o teretu za gospodarstvo a ne o deflatio vrijednosti tog novca. Sredinom 60tih kad je Apollo program bio na vrhuncu po intenzitetu i troškovima GDP je bio 500-600 milijardi, danas je 23 bilijuna. Što je razlika od 40-45 puta. Inflatorno bi to zaista bilo oko 180 milijardi, možda čak i malo manje, no to je irelavantno jer cijene dobara i usluga za ovakav pothvat su rasle znatno brže i nisu u paritetu s inflacijom koju je razvodnila globalizacija.
Buran je koštao više nego godišnji vojni budžet a on je sredinom 80-tih jeo i 30% sovjetskog proračuna u nastojanju da se održi korak. ICBMovi su ipak znatno jeftiniji od raketa koje mogu odbaciti teret do mjeseca. Same bojeve glave su u tim okvirima sića, ali da... volumen čini svoje.
P.S. niti jedan podatak koji iznosim ionako nije iz search enginea, tako da pojma nemam što je na prvoj a što na petoj stranici.
Kad ste se dotaknuli novca i svemirskih misija evo malo brojki:
Apollo misije su koštale 25,5 milijardi USD. Američki BNP je od tad porastao 45 puta, što znači da je to u današnjim okvirima 1,1 bilijuna dolara. Oko 100 milijardi svake godine... Procjenjuje se da je u jednom trenutku u projekt bilo uključeno oko 400 tisuća ljudi.
Koliko takvi projekti koštaju govori i to da je Buran možda i glavni čimbenik koji je SSSR doveo do bankrota i konačnog raspada istočnog bloka.
Polako sa Gogletom, uvijek provjeri sažeti odgovor koji ti izbaci na vrhu stranice. I svaki drugi. Tvoj konkretni omjer je izvučen s nekog retardinog Eko bloga i odstupa od stvarnosti za skoro red veličine
Prvo zvono za uzbunu je da si u 50 godina povećao BDP za 40 PUTA što je suludo predobro, povijesno bdp raste 2-3% godišnje a ne 100% (minus kumulativni efekt, ali ovo je samo prva procjena omjera)
Pa ovako, točna brojka kumulativnog troška je 25,5 milijardi u dolaru iz 1973., a što je bilo razvučeno još od 1961. U 1973. BDP im je bio 1,4 bilijuna, kroz 13 godina neka je bio odoka 13 bilijuna. 25 milijardi od 13 bilijuna je 0,2%, dakle totalni kikiriki, kusur, zanemarivo. Naravno, država od toga pojede puno manje, federalni budžet im je cca 7% BDP-a pa odoka možemo reći da su u 13 godina uprihodili 13 * 1000 * 7% = 910 milijardi od čega je 25,5 otišlo na Mjesec, a to je opet samo 2,5% budžeta.
Današnja vrijednost tih 25,5 milijardi je oko 180 miljardi, što bi raspoređeno na 13 godina bilo oko 14 milijardi godišnje a današnji BDP im je 23 bilijuna, budžet godišnji 1,5 bilijun, 1% budžeta godišnje. Za usporedbu, energetska tranzicija je u rangu 6-7 bilijuna u sličnom vremenskom okviru. Pa sad vidi šta je lakše...
Ukratko, omjeri su znatno manji i povoljniji, a ni kod Rusa nije bio presudan svemirski program kao takav. Puno su skuplje nuklearne bojeve glave; svaka od njih je stroj koji bi mogao odvesti satelit do Mjeseca, a ima ih na tisuće za razliku od par desetaka lansiranja u totalu za svemirski program.
Govorim o teretu za gospodarstvo a ne o deflatio vrijednosti tog novca. Sredinom 60tih kad je Apollo program bio na vrhuncu po intenzitetu i troškovima GDP je bio 500-600 milijardi, danas je 23 bilijuna. Što je razlika od 40-45 puta. Inflatorno bi to zaista bilo oko 180 milijardi, možda čak i malo manje, no to je irelavantno jer cijene dobara i usluga za ovakav pothvat su rasle znatno brže i nisu u paritetu s inflacijom koju je razvodnila globalizacija.
Buran je koštao više nego godišnji vojni budžet a on je sredinom 80-tih jeo i 30% sovjetskog proračuna u nastojanju da se održi korak. ICBMovi su ipak znatno jeftiniji od raketa koje mogu odbaciti teret do mjeseca. Same bojeve glave su u tim okvirima sića, ali da... volumen čini svoje.
NASAin budžet je u godinama najvećeg troška bio 4,5% federalnog budžeta. Ne slažem se da bi cijene tehnologije za svemirska putovanja sada bila relativno veća jer su tada, u njihovom programu, trebali po prvi put otkrivati ono što je danas topla voda - već izumljeno. Mi danas znamo kako se ljudsko tijelo ponaša u svemiru, što nam treba od opreme i tako redom. Tad je to sve trebalo istražiti od nule.
Slali bi po što ili za što?
Postoji li tamo nešto što nemamo ovdje dolje, a da je vrijedno konstantnog(ne malog!) rizika ljudskog života?
We choose to go to the Moon in this decade and do the other things, not because they are easy, but because they are hard... onda je to bilo pitanje ideala i prestiža. Danas?
60-ih godina sve bi prošlo ili bez problema ili sa rješivim problemima, danas kad i jedan rasspery PI 5 veličine kreditne kartice računalnom snagom nadmašuje nekadašnja računala iz 60-ih korištena u tim spomenutim slavnim i uspješnim misijama lansiranje bilo kakve rakete postaje odjednom nova i teško riješiva znanost, kako to ?!
Da li si svestan koliko je tada bilo neuspešnih misija?! Prvih 7 lunarnih misija, 4 američke i 3 sovjetske, su bile potpuni neuspeh, pa se onda pojavilo nekoliko koje su imale nešto pozitivniji ishod (uglavnom sovjetskih u tim ranim danima), no nije da su stvari krenule linearno nabolje, nego si i posle tih prvih uspeha imao npr u prvoj polovini 60-ih seriju od 14 uzastopnih neuspelih misija obe strane (imaš na Nasinom sajtu popis). Dakle, dve najveće svetske sile su sipale nemerljive resurse u svemirsku trku (sovjeti 7 neuspešnih misija samo '65!) i opet je dobar deo procesa bio trial and error, jer si slao opremu i nadao se da će funkcionisati u uslovima u kojima nikada nije testirana (jer ih nije bilo moguće replicirati ovde na Zemlji).
Dakle prva greška u tome što si napisao je da bi 60-ih sve naprosto prošlo, a druga je da je za uspeh posebno bitno koliko računarske snage si u stanju da pošalješ gore. Ovde imamo situaciju da je neka privatna kompanija, prvi put pokušala poslati nešto na Mesec. Ako pogledamo istoriju na koju se pozivaš, bilo bi malo čudo da su uspeli iz prve.
Bogu hvala pa ratova i gladnih uopće nije bilo do '60.
A to što ti na netu češkaš jajca i ne znaš kud sa sobom je samo i isključivo tvoj problem.
Ovo može izjaviti samo čovjek koji nikada u životu nije bio na satu povijesti ili teoretičar zavjere koji smatra da je kompletna pisana povijest od hamurabija i herodota do danas izmišljotina satanske ljevice.
Možda je stvar u tome što gore nema ničega korisnog?
Možda je stvar u tome što gore nema ničega korisnog?
-do sad nije bilo.. no sad ima (nastaje..).. kao odskočna daska za 'svemir' i baza za kontrolu npr satelita, tj nekad su satelite imali samo.. a sad? + ostatak razvoja kao internet, mobitel, digitalizacija, pa ono što je prije 50 god bilo 'za direktore' sad postaje masovno, a to traži recimo telekomunikacije-satelite, tj onaj tko će imati kontrolu ima sve.. kao što odavno recimo uk kontrolira gibraltar, suez, ostatak.. važne točke za kontrolu prometa, s razlikom da je to na zemlji-moru, ovo u 'svemiru' ili prvom djeliću-koraku .. :) možda..
edit: no ove privatne 'pothvate' vidim više kao način da se novac opere-mazne-zamrači i to po ujkasemovoj doktrini koja brani da državni-porezni novac ide u privatne džepove, no kad je s tim ujko počeo, svidjelo mu se, tj za sad su to njegovi džepovi pa se pravi naivan, tj pumpa milijarde 'donacija' u takve projekte kao x-musk .. (koji je samo frontmen svega, lik, kao talkingheads i zabavljač za mase..).
edit-2.. eh, da, ovakvi rizični pothati su super izum za pretakanje novca koji nekako 'nestane'.. tj super je imati raketu, koja recimo napravi 'boom'.. i to je to, to je svrha, kao u mađioničarskom triku, jer tad ne treba neki rezultat, neki smisao-korist, nema pitanja-odgovora.. pa ni to koliko je novca spaljeno u raketi a koliko možda nije, npr kad se spaljuje marica, provjerava se spaljivanje, tj nije neobično zamisliti scenarij da spalitelj ima drugu ideju s maricom.. i da naprosto na papiru napišu spaljeno što može i ne mora biti činjenica.. ako ovako ode nešto milijardi, traži li netko neki dokaz? neki troškovnik? .. ne, pa tad postoji realna mogućnost da umjesto x-količine miljardi u trošku rakete-lansiranja nije potrošen x nego recimo pola x-a.. što tad? tko će to provjeriti, kako? otići malo na rub svemira? .. da je auto na cesti, da je olupina aviona, nešto bi se pronašlo, ovako? .. moguće, tj moguće da cilj nije mjesec nego novac...
60-ih godina sve bi prošlo ili bez problema ili sa rješivim problemima, danas kad i jedan rasspery PI 5 veličine kreditne kartice računalnom snagom nadmašuje nekadašnja računala iz 60-ih korištena u tim spomenutim slavnim i uspješnim misijama lansiranje bilo kakve rakete postaje odjednom nova i teško riješiva znanost, kako to ?!
Hladni rat, ideološki sukob civilizacija, motivacija cijele nacije na vrhuncu. Danas daj ljudima Netflixa, sexa i kokaina i ne treba im ništa drugo.
Ovo može izjaviti samo čovjek koji nikada u životu nije bio na satu povijesti ili teoretičar zavjere koji smatra da je kompletna pisana povijest od hamurabija i herodota do danas izmišljotina satanske ljevice.
Satu povijesti kažeš, pa ajmo malo i o tome.
Ide nekako ovako ...kao u nekakvom vicu:
Jedan Rus, Njemac i Amerikanac su prije 2.SR napravili teorijske i praktične temelje astronautike. Od prve eksperimentalne raketice na tekuće gorivo do kolosalnog Saturna 5 i prvog čovjeka na Mjesecu je prošlo 40-tak godina. Zadnji čovjek se je šetao po Mjesecu prije 50-tak godina i od tada nitko.
Kako bi ti okarakterizirao tih zadnjih 50 godina astronautike? Enormni napredak? Epohalni uspjeh? Čudo neviđeno?
