Kako i zašto članke pišem u Notepad++-u i Excelu,

Kad dojdem na posel palim Outlook, Browser i Notepad++. Nuff said.

Postoje glasine da su si na taj način neki ljudi uspjeli automatizirali 95% posla, ali šute o tome, dođu na posao, rade nešto drugo, plaća ide i dobro se živi. Šalu na stranu, koristim jednu skriptu od spomenutog AutoHotKeya koja mi omogućava da sa kombinacijom tipki mogu zaključati određeni prozor tako da bude uvjek ispred svih drugih (tzv. always on top), zatim da ga učinim djelomično prozirnim tako da mogu vidjeti kroz njega i još neke mogućnosti. 

EDIT: Samo da nadodam, ovo je jako dobar primjer kako se programiranje uči u praksi jer čovjek ima najveću motivaciju za učenjem kad treba sam sebi olakšati neki problem koji mu dugo ide na živce.

 ovakvim studiozno-rješavačkim pristupom i javnim pokazivanjem inteligencije nikad neće biti "tiktoker" s 200 milijardi pregleda. 

huh, 20 godina pišem za raznorazne novine i nikad nisam bio u ovolikim problemima

tekst pišem u wordu, idu ove oznake za naslov, nadnaslov i podnaslove, ali ništa drugo

slike prilažem uz tekst, ne u njemu

doduše, gdje god sam radio, uvijek sam bio u redakciji, pa je lako s grafičarima odraditi eventualne promjene na licu mjesta

iako, najčešće bi grafičar, ako je kvalitetan, posao slaganja odradio bolje nego sam ja prvotno zamislio i davao mu upute

 Upravo to. Lijepo je sto je rjesio problem, ali ovo je posao graficara. A ako vec imaju sekcije koje se ponavljaju, naprave samo sablonu. Nece svatko tko pise clanak raditi prijelom i dizajn.

Pretočim u web-aplikaciju, prodam ju za milijune eura i odem u penziju. 

Prebaciti to u web-aplikaciju imalo bi smisla kad bi to više ljudi koristilo. Za jednu osobu baš i ne, mada moglo bi iimati smisla ako bih s webom kao sučeljem dobio neku bitnu novu funkcionalnost. Evo primjer onaj custom "editor slika" kojeg sam spominjao - ako se ikad prihvatim toga, ići to raditi u nekom razvojnom alatu koji će ispljunuti .exe datoteku (to bih možda onda išao raditi s Lazarusom) ili jednostavno iskoristitii HTML+CSS+JS za sučelje?

Možda sam te sad krivo shvatio ili nisam se dovoljno precizno izrazio u tekstu - Python mi je tada bio praktički totalna nepoznanica, no s programiranjem eksperimentiram još od osnovne škole. Nekad davno, znao sam Clipper, kojeg sam naučio analizirajući izvorni kod (nisam imao apsolutno nikakvu dokumentaciju) knjigovodstvenih programa koje je na kompjuterima u majčinoj firmi ostavio programer, pa napravio Knjigu primitaka i izdataka u Clipperu. Turbo Pascal svladavao sam krajem osnovne i kroz srednju školu, analizirući izvorni kod programa koji su došli s njim i još jednog grafičkog programa čiji kod je jedan učenik u osnovnoj školi ostavio na školskom kompjuteru. U drugom srednje u Turbo Pascalu napravio sam editor "DOS ikona" (ikona koje si mogao učitati u Turbo Pascalu i QBasicu i izravno ih prikazatii na ekranu) - simulirao sam izgled Windowsa 95, a hijerarhijsku strukturu komponenti napravio sam po uzoru na Delphi, znači bilo je OOP. Evo recimo kako je taj programčić izgledao (ovaj dijalog otvaranje datoteka se inače može pomicati po ekranu):

Pa sam od drugog mjeseca svoje karijere kao Bugovog suradnika započeo pisati školu Delphija, koja je izašla u 10 nastavaka. Na faksu sam naučio osnove C++-a i nešto Jave (koju sam zaboravio ), osnove PHP-a kroz noć kad smo dobili zadatak iz kolegija Automatizacija uredskog poslovanja (i to sam isto praktički sve zaboravio), drljao sam malo po JavaScriptu, C++ mi je koristio za Arduino i tako to. Nisam se dosad profesionalno bavio programiranjem, ali to bi se moglo promijeniti, jer je programiranje nešto što mi je vrlo privlačno.

Vjerujem ti. 

Lijepo, lijepo! Vrijedi se potruditi - ako ništa drugo, tu je osjećaj zadovoljstva zbog postignutog rezultata. Što se tiče VBA - ne bih ti želio biti u koži. Prezirem VBA iz dna duše. 

Malo toga se promijenilo, a to rade li grafičari sad na PC-u, nemam pojma, jer nisam bio u njihovoj sobi kad bi radili nešto već vjerojatno više od desetljeća.

Osobno se već toliko dugo nisam susreo s virusom da sam skoro zaboravio da i postoje. 

Ha čuj, neki od nas vole stvarati probleme tamo gdje ih nema. 

Tako sam i ja, dok me jednog dana urednik nije pitao jel mogu ubaciti slike u dokument. Koliko sam shvatio, to je on radio kad bih mu poslao dokument s tekstom i više puta se kod prijeloma dogodilo da se stavi kriva slika (a i valjda se to njemu više nije dalo raditi). Doista je korisno imati sliku u dokumentu uz naziv datoteke, jer se onda dio greški može izbjeći. A i meni je korisno, jer imam bolji pregled situacije - vidim koje slike su dio kojih okvira. Posebno korisno kad imaš usporedni test uređaja s dvadeset ili više uređaja.

Eto, ja sam dislociran, ne opterećujem se s tim kako će mi tekstove prelomiti jer znam da će prelomiti onako kako treba, bez da im moram išta govoriti. Uhodana smo ekipa i svaki radi svoj posao i ne gura se (previše) u poslove drugog.

U ovim svojim templateovima s ubačenim slikama nisam ja definirao prijelom i dizajn, nego sam si templateove izradio da budu što sličniji (koliko se to razumno može u Wordu) rubrikama koje su već dugi niz godina prisutne u časopisu. Znači, nije poanta da ja grafičarima "govorim" kako to moraju prelomiti, kako oblikovati, nego si izgeneriram dokumente koji su slični prijelomu časopisa pa si je onda meni (a onda valjda i drugima) lakše vizualzirati kako bi otprilike to moglo izgledati u tisku.

zanimljivo, niti kao urednik nisam stavljao fotke u word, odabrao bi iz onoga što je fotograf fotkao, on bi obradio te fotke kako zahtjevaju grafičari, moje je još bilo da napišem legende

tekst i fotke bi stavio u folder odgovarajuće stranice na serveru, dao upute koja je fotka najbitnija za istaknut, pregledao na kraju i sugerirao eventualne izmjene - što je grafičar bio bolji, to je mojih intervencija bilo manje ili ih uopće ne bi bilo

čak i kad ne bi bio u redakciji, radili smo na isti način, eventualno bi mi poslali pdf stranice za provjeru

makar, ako tebi paše ovako i voliš se zajebavat oko toga, zašto da ne 

mbaksa 

Totalni sam laik u ovom podrucju, no tvoj clanak (i tvoj uradak) me podsjetio na LaTeX.

Jesi mozda probao?

Odličan članak, podsjetio me na Bug iz nekih davnih vremena..

Što se tiče automatizacije, ja sam sklon automatiziranju svega onog što se da automatizirati tako da u potpunosti iskoristim mogućnosti mašine a da na meni ostane po mogućnosti samo kreativa. 

Ako izuzmemo petljanje po asembleru, i ja sam krenuo na Clipperu na sličan način, onda BASIC (vrhunac je bio program za crtanje) pa Turbo C/C++, itd. 

Danas se najbolje osjećam u PHP-u (ali koristim dosta i JS), naravno Notepad++ (iako za neke stvari koristim i svoj editor). 

Volim CLI pa automatizacija ide uglavnom preko shell-a (npr. backup aplikacija). Sve ostale aplikacije koje koristim radim kao web aplikacije a koje u zadnje vrijeme sve više liče na OS pa tako imaju i CLI :-)

U zadnje vrijeme čak razvijam i svoj AI jer mi se postojeći ne sviđaju (poglavito jer glume ljude i lažu) a ideju komuniciranja s računalom na prirodnom jeziku smatram privlačnom. Moja vizija AI-a nije chatbot već više kao asistent koji informacije dohvaća iz provjerenih izvora a uz to s informacijom prikazuje i izvor.

 Zar nemozes koristiti selenium za to. Super za scraping, automatizaciju i "testiranje" pogotovo ako sakrijes/promjenis fingerprints.

Tako je. Najvažnije je razumjeti Chrome Dectools protokol i razumjeti različite načine kako se browser može fingerprintat. I tu nema "lakog" rješenja, treba veliko predznanje. Puppeteer je brži jer ne manje kompleksan. Najbolje je python ali radim sa onim šta znam napamet. Pogledaj malo scraping enthusiasts na discordu.

A tek to postaviti u produkciju, u live okruženje. Prvo dok složiš upit za Google. Onda dobiješ neke postove, otvoriš prvi thread, od 30 postova ne razumiš nijedan, kineski tako reć. Ali već nakon par dana skužiš par postova, upadaš u rabbit hole. Iako je izgledalo nemoguće, jer su to napredne stvari tj. ljudi naplaćuju da ti stave online. Slažeš slagalicu polako dok ne skužiš. Ali nemaš rješenje koje se samo primjeni, nema toga. Moraš skužiti, baš skužit, baš znat, i znat sve, da bi moga primjeniti na svoje okruženje. Ono, kao vrata kroz koja samo možeš zakoračiti i počet se s tim profesionalno baviti. Znači sve skužit. I onda dođeš na svoj server, napravit nekoliko radnji - cap, radi...

Ali najinteresantnije od svega je - šta se automatizira i šta se sa tim može postići. Nešto o čemu se nikad ne razmišlja na taj način. Znači toliko se zabavljam. Ono, tulum. Fešta...

Nisam detaljno proučavao, samo sam nešto guglao i ispada da se LaTeX-ovi fajlovi mogu konvertirati u docx programom pandoc, no ne znam koliko dobro to ispadne i mogu li se konvertirati u dvije verzije (jednu sa slikama, drugu bez). No, čak i da se mogu, sintaksa mi se ne sviđa (zašto danas ići učiti neku novu sintaksu, kad je html stil već tako ukorijenjen?), a i nema mnoge funkcionalnosti koje sam želio, tako da...

Ja cu sad biti "pogan" i reci kako cekam clanak od mbaksa -e unutar godine, dvije dana sa naslovom "Zasto sam odustao od kombinacije Notepad++, Excela i Pythona i presao na LaTeX"

-neće.. jer:

-notepadd++ je odličan, dovoljan text-editor (uz stotine mogućnosti editiranja..), excel služi konkretno mbaksinim potrebama (varijabilno za druge potrebe, drugi izbor..) dok python .. pa malo o pythonu :)

-kao neki nasljednik ms-basic-a.. (kraće basic-a, pri čemu je QBasic i QuickBasic..), interpreterski način rada, zgodan iz tog razloga za skriptno korištenje tj automatizaciju-povezivanje, ne stvaranje neke konkretne apps kao kasa za kafić koja se razlikuje od kase u konzumu ili kase u mesnici ili kase u frizeraju.. jer svaka djelatnost ima svoje specifične potrebe-razlike, konobar ima stolove koje pokriva i status plaćanja, mada je to sve 'isti soft-kasa' u osnovi 'isto'.. kao što su svi auti 'isti' no nije isto kad se nešto njima korisnog treba raditi, npr prevesti teret ili putnika tad je to šleper ili bus itd.. tj univerzalnost-modularnost, ono što skriptni jezik omogućuje, automatika bez da se stvara konkretna apps koja bi radila jedan task no time bila ograničena.. kao što je čekić-gedora-šarafciger.. tj set alata kojim se može obaviti posao pri čemu jedan od alata nije adekvatna zamjena za ostale iz seta.. i zato je ovaj 'set' tj umjesto alata-čekić-šarafcigera ovo je set-kombinacija appsa-softa koji će obaviti posao uz naravno uvjet da onaj tko to koristi kao python mora znati programirati.. razmišljati kao programer, ne juzer-štefica s kase..

-python je napsroto evolucija-alat, basica i pascala-c-ea.. moderan-moćan, ono što prastari msbasic nema, tj evoluiran, dok kao interpert daje mogućnost modularnosti-izmjena po potrebi. .. mada se u bilo kojem programskom jeziku može napraviti bilo što (tj soft-apps koja će nam nešto odraditi, bilo kasa ili tetris..) no nije u svakom programskom jeziku sve jednako lako-jednostavno tj teško-komplicirano, npr sučenje kroisnika-forma u čemu je VS-Vbasic dobrar, dok ispod haube nešto kao sam algoritam koji nešto radi teoretski može biti u bilo kojem jeziku, na kraju u strojni ovinso o platformi, nule-jedinice za npr x86 .. i to svi jezici rade jednako, tj razlika je u kompajleru-interpretu ili kad je to potrebno i prenošenju-portanju na druge platforme kao win-lin-mac pri čemu je dovoljno da za tu platformu imamo programski jezik, nekad basic, sad python.. ne c i slični jer su njihov cilj-rezultat konkretna apps, exe-izvršno, kompajlirano-zamrznuto.. ne flexibilno kao skripta.

-dakle, može li se napraviti neka 'monolitna' apps koja će raditi ovo što mbaksa treba-korsiti.. može, teoretski adobe može izbaciti takvu apps ili ms kao dio officea.. no za kog bi takva apps bila? za programera? juzera-šteficu koja ne zna programirati ili programski jezik? .. da te kompanije naprave takvu apps to bi bio čisti gubitak jer imali bi jednog kupca tj mali broj.. za razliku od word-photoshopa kojeg koriste milijuni korisnika, no to nisu programeri i sl. 

-kad je tu već sync-pingvin, .. npr bi li se što dobilo prelazom na npr linux kao os? .. ne, isto, tj imaš editor, imaš python, imaš tablični calc.. osim što za sad nema ms-excela a tad pitanje što drugi calc-soft može jer msov je zvjer-jak-dobar i može.. ostali ne baš. Na macosu je i to lako, msoffice pa je to tad isto kao pod win .. što će reć, nema smisla razmišljati o 2% linuxdesktop juzera, dok je jedino pozitivno što su ti juzeri naviknuti na cli naredbe, skripte, sintaxu, više programerski i taj dio bi im čisto statistički bio lakši, no to je samo zbog 2% tj zbog profila juzera na lin .. da je masovno, tad 90% juzera ne bi znalo natipkati naredbu npr aptgetati.. jer nisu svi juzeri programeri, neki žele samo surfati, neki samo crtaju u photoshopu, neki samo pišu u wordu..

-zato latext nema šanse, tj smisao-razlog-potreba.. tj bio bi vjerojatno izbor na mac-lin platformi dok bi opet vjerojatno (čisto moje ćoravo nagađanje) bio samo jedan alat iz seta.

-odnosno.. od uvođenja wysiwyg ili prvi macovi za prijelom i sl. to je ono što većina juzera želi-korisit, suprotno od latexa, koji je upravo ono što traže publišeri za tisak-pripremu, tj neformatiran text, odnosno korjeni koji se vuku iz davnih vremena gdje je autor predavao text a uređivanje-prelom radio urednik-grafičar.. osoba koja je stvarno slagala slova za tisak u novinama.. pri čemu je ako netko nije primjetio proteklo +100god razvoja.. no eto i bug urednišvto još radi po tom modelu i nastavit će kao što tako radi većina izdavača-novina..

-latext je upravo suprotno od ovog mbaksinog riješenja.. tj moje mišljenje, naravno na ćoravo, jer nisam novinar, urednik nit o tome odlučujem ili znam kako će se što sutra u toj djelatnosti raditi.. no eto, 'mišljenje' :)

.. tj upravo razloge, način, riješenje mbakse razumijem, da trebam 99% bi napravio isto, jer s određenom količinom znanja iz ITa kao šireg pojma, programiranje, grafika, rad u većim firmama s ljudima kao tim koji treba zajedno dati rezultat-proizvod.. upravo zato je to 'jedino' logično-moguće riješenje.. ne latext jer je sve suprotno od onog što je u primjeru mbakse potrebno, tj kao što kaže, možda će ga korisiti samo za ulaz-dio.. što otkriva dovoljnu količinu znanja-snalaženja-iskustva tj zato on pokriva ovakve teme, ne kao pisac SFa i sl. .. dok ti vjerojatno suprtono, nisi novinar, nemaš takvu potrebu i-ili problem pa ti latext zvuči kao riješenje, no to je topla voda, jer je tu odavno, tj ovo riješenje postoji upravo zato jer je latext za to slab dok mbaksa ovako radi više u wysiwyg načinu, lakše, brže, uočljivije potrebe za korekcijom i sl. .. jer je sličnije (ili identično) konačnom proizvodu u tisku.

-no u čemu je 'problem' ... čita tako članak-temu neki mali perica ili štefica.. i pomisli, mogu i ja biti 'novinar'.. pa će uzeti nabrojane apps i krenuti, čačkati.. i baciti u smeće isti dan, jer neće napraviti ništa, jer za to korištenje tih alata treba iz svakog dio-specifično znanje-razumijevanje (iskustvo) kao što je sintaxa pythona, pri čemu nije važno jesam li aktivni programer nego da ipak znam kako nešto napraviti a tad sintaxu ako ne znam napamet googlam, što perica i štefica ne mogu, jer im nedostaje taj dio znanja kao programer, dok im naravno treba i iskustvo čime se npr izabere upravo notepad++ ne običan editor-notepad iz win jer nema ostale mogućnosti, kao što izabere i excel mada može i bilo koji drugi dio office paketa npr word.. a to će ovisiti o tome što je osoba do tad koristila, tj statistički daleko više osoba je barem nešto natipkala u wordu, recimo maturu-diplomski.. dok u excelu daleko manje i već time je razlika što će prvo izabrati-pokušati, kao i sam os-platforma itd.. a to se na radnom mjestu možda sve promjeni jer su grafičari često na macu itd itd..

-učenje i krivulja (učenja) je važno za korištenje, za pokušaj da juzer nešto napravi.. npr za acad, za sviranje gitare, .. za bilo što, pa tako i za press-biz kao što je priprema textova i slanje urednicima a to osoba izvan branše ne može znati tj do tad će perica i štefica tipkati u wordu i čudit će se zašto ih urednik traži text uz brojanje slova.. jer je to bezveze, teško itd.. latext kao i svaki jači soft te klase ili namjene je nešto što treba duže učenje kako bi barem dio mogućnosti mogli-znali iskoristiti.. tj može ga koristiti onaj tko zna, no to vrijedi za svaki alat, čekić-nadalje.. dok nikad jedan alat nije najbolji za sve, čak ni swis-nožić-set nego je samo nužno zlo kad zatreba, pomoćno sredstvo... a pravi alat je jednostavno bolji ali ograničen funkcijom kao gedora ili traktor.. dok je iskustvo, šire, znanje, za spojiti više alata ono što perica i štefica iz anegdote ne mogu imati dok ne postanu guru-iskusni što traži vrijeme,.. ne copypaste, ne google, nego iskustvo i tad se napravi ovakvo riješenje koje za mbaksu radi, za ostale možda ili vjerojatnije ne.. dok će promilu čak latext biti ok, no nikako neće biti predviđena evolucija na njega, upravo suprtono, s njega.. :) no naravno, neće sad pisci-autori širom svijeta preći na mbaksino riješenje, jer nisu recimo programeri i tad im taj dio predstavlja problem, učiti python ili ... krivulja učenja, vrijeme da se stekne kritična masa iskustva kako bi se tad od 'modula' složilo nešto za 'mene' korisno-upotrebljivo, tj za mbaksine potrebe, pri čemu isto riješenje nije za ostale, možda slično ili kao recept-shema no kao varijable s promjenjivim faktorima, odnosno može se vrlo točno predviđati da to baksino riješenje neće postati masovnije, jer naprosto pisci-autori textova po časopisima nisu programeri, nemaju taj dio znanja, tj treba znanje iz barem nekih dijelova-korištenja alata kao programski jezik i neki calc ili word eidtor uz nešto kao notepad koji služi za tipkanje.. tj tri komponente koje statistički većina nema, jedna nije dovoljna + iskustvo jer se tad može nešto složiti-smisliti-riješiti.. bez iskustva se to ne može a problem krivulje učenja je što tad početnik mora naučiti nekoliko stvari-appsa paralelno što naravno ne može u kratkom roku nego korištenjem što traži vrijeme..

-drugi problem je što svi koji već duže rade na sličnom poslu-potrebama već imaju neko dovoljno dobro riješenje, rutinu.. i može im ovo biti bolje, no inercijom će ostati na uhodanom.. jer ne uči se starog psa novim trikovima :) .. tad ovakve 'sitnice' u pravilu kao riješenje odu ni u šta... u ništavilo, jer se kao metoda, znanje, snalažljivost.. ne prenose, kao nekad seljo koji skuplja sijeno pa uči klinca kako primiti vile ili kosu, kako nahraniti konja ili pomusti kravu.. ne uči se, ne prenosi znanje-iskustvo, snalažljivost.. gubi se inventivnost, mada su ga mediji puni kao i PR materijali managera dok žicaju eu fondove ili cijeloživotna edukacija.. 

-ne uče se mladi da nešto trebaju raditi, da otvore konzervu, da voze bicikl ili trče-hodaju.. nego imaju ajfon, nazovu uber, googlaju za odgovorom-riješenjem.. ne traže ga, ne stvaraju ga, samo konzumiraju.. šteta.