Otkriveni skriveni obrasci u otvaranjima partija

-klasične 'statistike' koje će u svemu pronaći shablonu, što je ok, jer uvjek postoji neki pattern, no problem je kad se postavi pitanje-kriterij, pitanje npr muško-žensko i rezultati koji će tad biti će dati neki pattern mada je možda nevažan i nema veze s muško-ženskom podjelom za takvu temu.

-npr dvije osobe na stazi će refleksno-navikom skrenuti lijevo ili desno.. ovisi o navici, o tome jel osoba ljevak-dešjak, vozi li se po lijevoj ili desnoj strani ceste što nam stvori naviku da će i druga strana poštujući ista pravila-navike napraviti isto-suprotno i mimoići se pa je logično očekivati za engleza da skrene autom-pješice na lijevu stranu, dok ćemo mi na desno.. a ako je razlika ljevak-dešnjak tad 30:70% kao neki odnos te osobine.

pri tome je englez recimo identičan francuzu, no druge navike u prometu.. a hoće li zbog tog prvo pomaknuti jednu ili drugu figuru.. moguće, no statistika će u tome dati pattern mada nije prije tog utvrđena korelacija i ono što se često radi je da kad vidimo pattern tad stvorimo-smislimo korelaciju, kao konstelacija zvježđa na nebu.. mada je to ipak samo pattern i nema veze ni sa čime pa čak i udaljenost koja nam zbog pogleda izgleda blizu može biti trilijunima godina u dubinu razlike a isti pattern samog sjaja zvjezda se mijenja ovisno o rotaciji kuta pogleda mada se u samom položaju objekta u svemiru nije ništa promijenilo.. samo pogled.

-zaključivati o potezima ovisno o patternu je .. loše, tj masovnost ne znači da je nešto dobro-bolje ili u matematici prim brojeva kad ne znamo točno tad približno gdje tražiti.. u kojem intervalu, no ovo s otvaranjima nije takvo, nema osnovne veze pa čak ni prave masovnosti jer je kriterij bodovanje šahista klase majstor, koji će tad naravno vrlo malo griješiti ili odstupati dok bi prava masa uključila i početnike koji bi u nekom slučaju korelacije možda u nekom postotku čudnim potezom pobjeđivali, no u pravilu takvog poteza nema dok oni dobiju šustermat u 3 poteza tj potez jedne strane nije samo stvar te osobe nego i druga strana vuče potez, tj sasvim različite rezultate i patterne bi dobili da osoba vuče 3 poteza umjesto po jedan ili da je šah igra ne na poteze nego realtime kao što su ostale igre na toj osnovi evoluirale s potezne civ-šah na rt-starcraft.. ili kad u formuli promjenimo ograničeno vrijeme za potez..

-majstorski šah je na kraju postao sport štrebera, odnosno resursa tima koji je mogao izračunati-provjeriti x-poteza u dubinu dok go-računalo to sad radi za red veličina dublje i gazi algoritme koji idu do recimo 10 poteza kao početnike, no ima neograničene resusre superračunala-snagu computinga što je zapravo 'kupljeno' vrijeme ili kad bi snagu normalizirali, skratili njegovo vrijeme sukladno tome, pa ja kao osoba imam recimo minutu za potez, tad go može imati recimo stotinku i ako računa duže gubi zbog pravila.. a tad pitanje što je bolji potez, trošenje vremena ili pobjeda pa i remi-pat..

-teorteski u jednakim uvjetima svaka takva igra završava remijem ako svi imaju jednake resurse time i šanse, vrijeme itd..

-odnosno prednost ima bijeli, koji može naštrebati jedno otvaranje i pripremiti se štrebajući danima za tu partiju, dok crni ne zna što će bijeli, nego nagađa upravo po tome što je do tad taj igrač igrao.. ali mora biti spreman za više mogućih prvih poteza, odnosno mora štrebati više kobminacija ovisno što je bijeli izabrao.. tj zato je bijeli u prednosti, no to za ljude nije tako jednostavno kao štrebanje-memorianje.. i neki su bolji u tome, manje griješe.

-druga razlika, onaj tko se prvi otvori ima 'slabost' obrane, tj pošto tu na ploči nema blitzkriga-iznenađenja-trika nego svi sve vide tad je svako otvaranje rizik jer crni tad napada upravo to mjesto jer je time oslabljeno i crni kao napadač ima prednost, agresivna igra do nekog broja poteza kad bijeli vrati inicijativu i sl. tad bi crni pobjeđivao u prvom dijelu igre ako mu je napad uspio.. no majstori znaju napamet hrpe poteza, pozicija i samo trebaju prepoznati 'pattern' i sjetiti se već analiziranog najboljeg odgovora-poteza, osim situacije kao s go-šahom da on može izračunati duble-brže i da je stari algoritam zbog ograničenja resursa gledao 10-20 poteza, ne dalje, dok go možda izračuna +100.. ali to nije znanje, pamet-logika nego čisti bruteforce ili štrebanje, tj razlika između štrebanja i computing logike je što sa slabim cpu nam treba štrebanje da bi brže došli do izračunatog točnog rezultata npr tablica množenja 10x10 koja se uči napamet.. i tad je osoba brza ako to zna napamet, donosno sporija kad računa a cpu to izračuna u stotinki i eliminira ovisnost o riješenoj tablici pa može bilo koji broj proizvoljne duljine npr višeznamenkasti.. ako to usporedimo osoba-cpu, recimo umnožak dva trocifrena broja, čovjek može znati ali mu treba vrijeme, korak po korak.. cpu će raditi isto to po istom algoritmu ali tisuće puta brže jer je stroj, ne pametniji nego brži. Isti problem je dubina poteza i koji je najbolji u nekoj poziciji tj čisti bruteforce cpua će to izračunati brže nego čovjek.. no čovjek se osloni na 'pattern' i nekako intuitivno 'osjeća' gdje tražiti, što prvo probati-provjeriti ili što odbaciti i tad ne kombinira sve kombinacije-permutacije nego one koje su mu po tom uzorku bolje.. no isti algoritam je ubačen i u cpu, ai.. tj to je samo algoritam koji će prije izračuna svih kombinacija odbaciti nelogične-nemoguće i time skratiti raspon koji bi glupi bruteforce radio od nule do kraja, tj kao optimizrani bruteforce s razlikom da postoje dva tipa riješenja, npr in za lokot-bravu, tražimo ga dok ne otvorimo, ako krenemo od nule ovisno koji je broj statistički ćemo na pola puta pogoditi, recimo broj 500 i nećemo ići na 501.. dalje, .. jer je točan, jedini odgovor otkriven, dok u šahu prvo treba proći sve poteze, moguće poteze pa ih tad gradirati koji je bolji ili nakon koliko poteza će se pokazati bolji a to može trajati beskonačno npr za 1000 poteza ili 100.000 ... tj u takvom algoritmu je pitanje što u pravilima igre imamo, npr ograničenje vremena ili neograničeno.. a ako je neograničeno tad i najslabije računalo korištenjem istog algoritma može uz dovoljno vremena za computing dati isti točan-najbolji rezultat kao i najjači super-go cpu.. dok se razlika svede na brzinu, ne način-tehniku izračuna pa su svi cpu teoretski isti kao i svi motori auta ili čipovi.. naprosto vrijeme ne može biti neograničeno jer je i to resurs i odgovor nam treba sad, ne za godinu ili koliko bi tad trajala partija ako svaki potez traje godinu-više.. tj do koje dubine ima smisla računati-tražiti .. a brže računalo s više resursa opet može za jedan dublje-više-brže i pobjedi ne pameću-logikom nego opet resursima kao bruteforce ili kao u pokeru blefiranjem naprosto time što netko ima više novca pa može licitirati a druga strana odustane ili nema za pokriti i tad gubi što je možda manje fer ali u ratu i igri legitimno kao iscrpljivanje resursa druge strane i tad gubiš..

-u karikiranom izmišljenm slučaju, scenariju, osoba-brzić, samo brzo vuče poteze, troši manje vremena, osoba-sporić razmišlja, provjerava.. sporo vuče, ovisno kako je postavljeno pravilo o vremenu osoba a će imati prednost čak kad loše igra dok će b potrošiti vrijeme i izgubiti mada je bolji-jači i pobijedio bi za koji sat. Što tad zaključiti za ai, najbolji potez ili taktiku koja uključuje i vrijeme za potez i ukupno vrijeme za partiju, ne sekundu duže itd.

-što kad u patern zvijezda na nebu uključimo vrijeme, stoljeće, što je pod kojim kutem iz neke točke svemira vidljivo u nekom smjeru ili pattern.. i što kad ograničimo vremenski isječak na neku sekundu prije 1000g i gledamo recimo andromedu ili centaurija.. što ako pratimo 100 majstora šaha ili kao pratimo 1000 majstora a onih prvih 100 je uključeno ili iskjlučeno iz tog skupa-nadskupa-podskupa.. kako će utjecati na pattern otvaranja ili uspješnosti pozicija za pobjedu jer jedino je pobjeda razlog traženja, ne praz, čak ne remi.. a kad ga čak nađemo što s tim, tj što ako dinamo zabije gol.. ništa, nevažno za čovječanstvo, no važno za šibenik jučer.. ili ako u svemu postoji pattern što bi bio u tom primjeru, možda sreća, možda želja igrača, možda korupcija-prodaja jer dinamo ima dovoljno zalihe pa malo popunjavaju kasicu? .. tj kad je nešto neobično, tad kontrolni mehanizmi moraju provjeriti, pa bi neka vijest kroz koju godinu mogla biti kazna za namještanje rezultata i poveznica s kriminalom igara na sreću i sl. no neka statistika i neki pattern bi 'dokazali' da je i to statistički moguće mada i dalje nema korelacije ili upotrebljivog zaključka koji može pomoći u razvoju tehnologije-algoritma-znanosti.. mada pomaže i samo to što se nešto izračunava-radi, čak i kad je samo za školsku zadaću jer tako se uči..

-problem je kad se takvi školski zadatci počnu tumačiti kao nešto.. kao znaci na nebu, viša sila, pattern koji nešto otkriva i automatski mu ljudi daju značaj koji vjerojatno nema.. tj to što clusteri prikazuju učestalost nekog otvaranja ne znači da će osoba-ja-ti-on ponoviti isto otvaranje i pobjediti na turniru u šahu, dok realno nikad ne možemo ni testirati takvu ideju jer osoba prvo mora imati kvalifikacijske bodove i prijaviti se na neki turnir a to većina ljudi ne radi, tj zanima samo one koji su insideri-majstori i koji to već prate, ne ostatak populacije dok ako umjesto šaha stavimo nogomet, badminton, plivanje, pečenje bureka.. možda dobijemo identične clustere, identične patterne kao i mogućnost da neki pattern izgleda kao mali medvjed i da tako u svijesti stvorimo korelaciju koja ne postoji u stvarnosti.. jer je to tad burek ili nogomet i nema veze sa zvijezdama...

-dok se patterni u prirodi ponavljaju, na puževima, na listovima, na morskim valovima, na svemu.. a to što su isti-slični ili različiti ne znači baš ništa osim da su slični-različiti, tj bez korelacije to ne služi ničemu a kriteriji koje postavimo utječu na rezultate-obradu-prikaz pa tako i na pattern koji se pojavi, npr muško-ženskim kriterijem ili junior-senior-veteran podjelom u sportu ili bodovi za šah mastore itd.

-uzorci-patterni.. mikro-makro skala, atom i spinovi elektrona oko jezgre su 'jednaki' kao spinovi planeta oko sunca, tj ista fizika u svemiru daje iste rezultate i svugdje je od zvjezdane prašine rotacijom nastao disk iz kojeg i planete i orbite dok poneki planet ima odstupanje s razlogom npr zemlja nagnuta sudarom ili se neka planeta vrti na suprotnu stranu dok saturn ima diskove po istom pravilu itd. s time da atom ima neku korelaciju sa svime u svemiru, jer je to materija-tvar svega.. a pattern šahovskih otvaranja ili pobjeda-gubitak dinama nema veze ni sa čime, osim možda korupcijom ili slučajnost, sreća, doba dana, temperatura, random ..

-istim patternom možemo zaključiti da će neko svemirsko biće kao humanoid imati ruke-noge, da će imati 3-5-7 prstiju tj veća šansa za 5-7 nego za 8, najmanje šanse za 6, 4, 2 jer to vidimo u prirodi oko nas, kao broj očiju koji je većinom 2 i nalaze se na vrhu glave dok je rep na suprotnom kraju.. tj statistički-uzorak će opsiati najverojatnijeg 'marsovca' pri čemu će biti sivi-zeleni jer mu je to kao boju zadao hollywod mada gledajući prirodu za to postoji najmanje šansi tj ovisi o potrebi kamufliranja što humanoidu nije potrebno kao crvu pa crv ako želi preživjeti tj da ga ptica ne pojede pokušava ostati skriven, odnosno suprotno kao daždevnjak bojom-alarmom javi da je otrovan i opet ostane živ a to je svrha mimikrije, ne modni dodatak.. pa osim za prikrivanje biti zelen u šumi na travi nema smisla, tj to znači da su šume i trave u svemiru zelene, jer ako su tufnasto-narančaste tad mu je kamuflaža porešna odnosno patternom filmskih ideja ili znanstvenih možemo dovoljno logički doći do mogućih odgovora koji imaju osnove i mogu biti vrlo vjerojatno točni a to je primarna svrha znanja-znanosti, edukativno nagađanje kad nema boljeg..

-za šah? beskorisno, tj kao da žmirečki netko povuče figuru pri čemu uopće ne mora biti šahista, može biti vjeverica koja protrči i repom pomakne pijuna, teže konja jer postoje pravila.. no što ako je to najbolji potez za neku poziciju? Kako ćemo to znati? odnosno koji je to potez, prvi, drugi, tisućiti? koja su pravila, ograničenja, na poteze ili vrjeme, na computing snagu pa tako utrke auta-motora imaju ograničenja na npr kubikažu ili masu.. i nije isto ako ograničenja nema a ta ograničenja su umjetna-izmišljena tj pitanje što je osnovno pravilo u igri ili životu, pobjeda po bilo koju cijenu, preživljavanje-razmožavanje ili su važnija pravila igre pa ne smijemo faulirati-varati mada je u ratu i to ok jer je primarno važna pobjeda odnosno svaka taktika je istovremeno i pokušaj prevare protivnika, kao što je to dribling ili žrtva kraljice za mat..

-isto pravilo u drugoj igri kao šah-civ na poteze i igra koja nema poteze i protivnik raša-juri čistom brzinom klikanja i pobjedi za minutu dok bi u narednih deset minuta izgubio.. što je tad boji potez ili što bi priroda u kojem slučaju izabrala?

-priroda je pragmatična, umjesto greške, izbora a-ili-b i time rizika posljedica ako je pogrešno, priroda napravi oboje, treće, više.. napravi novo biće i time disperzira rizik za život, nije cilj pobjeda nego izbjeći rizik smrti odnosno čaša do pola-puna-prazna ili ovisi s koje stane navijača ista utakmica znači pobjedu ili poraz, lav-gazela itd.

-po tome je šah loš primjer, neprimjeren.. za cpu-algoritme i sl je puno korisniji tictactoe-križić-kružić.. tj to je čisto matematička matrica sa 100% točnim odgovorom-riješenjem a pattern je tad samo pattern, čak ga ne tražimo tj nije studija za tictactoe nego za šah, jer se misli da će tako netko postati jači i riješiti neki problem dok to zapravo već radi rudimentarna matematika, kao što su osnovni logički operatori and-or-not osnovna svih računala i logike koja sve radi bez čega nema computinga ni cpu-a.. kao kad klinca pitamo da mu u školi poklonimo peticu, naravno da želi.. no čemu mu tad služi osim za prosjek ocjena koji je tad lažan tj ne prikazuje ono što mu je svrha i možemo svima podjeliti petice no time nismo postali genijalci, naprotiv, kranje glupo i smrt smisla znanja i školstva, zar ne?

-što nam pattern u nečemu znači, što govori.. što može značiti ili govoriti? a ljudi mu prečesto daju neko sasvim durgo-pogrešno značenje, kao božanstvo i sl...

-pattern će naprosto nastajati kad god imamo neke nizove, neke neidentične nizove-skupove, npr ograda-rešetke ili rezolucija ekrana-matrice.. a to nema baš nikakvo dublje značenje osim same inteferencije informacija tj dva identična niza-skupa se poklapaju identično, sve različito ima odstupanje koje tvori pattern kao uočljivu razliku, odstupanja ili clustere tj upravo tako mora biti što je s.hawkings odlično objasnio pitanjem kako će se bačene pikule rasporediti po podu.. ravnomjerno-zrakasto što nalaže statistički prosjek i matematika u kojoj je sve savršeno jednako-ravno-neutralno ili stvarnost u kojoj postoji varijacija do efekta leptirovih krila i tad neće biti ravnomjerno nego će biti u clusterima.. tj kao što su šahovska otvaranja stvorila clustere tako stvore i pikule na podu dok matematika sugerira pravilan pattern tj bez patterna jer je tad ravnomjeran i neprimjetan..

-zrnca pijeska na plaži, položaj lista ili trave na livadi.. neprirodan položaj lako primjetimo, prirodan kad neka igra-ai želi emulirati je vrlo zahtjevan, nedostižan težak.. tj tad bi morali bez patterna-sheme, bez ponavljanja umnožiti tisuće odgovora-varijacija a to je tad zahtjevno za recmo mapiranje textura jer bi tad i tisuće textura morale biti unikatne-različite, ne jedna za list, ne desetak nego milijuni kao otisak prsta praktički unikatni u svemiru ili kao bačene pikule po podu koje praktički nikad nitko neće baciti jednako koliko god puta pokuša ponoviti dok će na lotu ipak vjerojatnije dobiti jackpot iz toliko pokušaja ili pobjediti velemajstora u šahu kao šibenik dinamo :)

-pattern u matematici pomaže otkrivanju domene gdje se odgovor vjerojatno ili mora nalaziti, interval od-do.. čak kad ne možemo točno znati iz nekog razloga ili nemamo vremena za izračunati, što se koristi recimo za avio promet gdje je shvaćeno da nije cilj 100% točno nego dovoljno dobro-brzo, kao problem trgovačkog putnika.. tj ako stvarno tražimo najbolji odgovor tad ništa ne napravimo, tj umjesto da imamo najoptimalniju rutu tj sam posao koji želimo izračunati algoritmom ostanemo vječno u algoritmu tražeći točan odgovor za što treba resimo sto godina izračuna.. odnosno umjesto da imamo optimalno imamo samo potrošeno vrijeme bez rezultata, promašena investicija.. tj pattern nam tad kaže da je to tu negdje i da ako smo zadovoljni uzmemo taj dovoljno dobar odgovor ili još koju provjeru ovisno o gužvi aviona u zraku i odlučimo pri čemu nije kriterj najbolji, nego radi ono što je svrha bez čega bi avion pao..

 Onda slabo pratiš. Na temi o cjepivima sam dobio krvavi žulj na kažiprstu zbog onog tvrdog kotačića za skrolanje dok sam se svako malo spuštao na dno stranice. Nisam mislio da se čovjek može na taj način ozlijediti,. Sad skrolam s onom metalnom kapicom za prst koju koriste krojači kad navode konac na iglu.

 -nema heklani tabletić? nije pravi.. :)

 -naravno, čitaš površno i ja pišem nerazumljivo.. ili kombinacija tog, no pogrešno, tj ono što kažem, za neke stvari je statistika-pattern ok, za neke nije.. tj sve će dati neki pattern a koliko on može pomoći u primjeru šaha ili u primjeru rasporede primbrojeva je konktretna razlika, smisao-svrha ili metoda kojom se želi doći do rezultata.. pogrešno, odnosno moje mišljenje, dok je tvoje što osim referenciranja na moje ili post dok ostale više zabavlja količina slova u postu što je tek smiješan pattern u ovom kontekstu, odnosno ne vidim razlog da netko ozljedi prstić skrolanjem tj što radi u temi koja ga ne zanima tj ne pokazuje takve 'znake' sudjelovanjem osim opaske o duljini posta.. smisao itd.

-pišem, u ovom slučaju filozofiram, diskutiram, sam sa sobom ili tko poželi.. pa ispravi, nadopuni, što već.. jer što je smisao tema? lakjati? scrolati?

**

nhf svima + disklejmer da odričem odgovornost za duševne i scrolabilne boli kao i sve miševe koji su pri tome stradali :) .. kriv je bug, tema, svemir ili smisao života m.pythona..

 Mislim da je gospodin ihush ipak duži od njegova posta.  

-eto ti bi rekao da ima 'bitne implikacije' a ja da nema.. tj čačkaju, pokušavaju kao slučajno nabasati na 'nešto'.. ali, za razliku od distribucije primbrojeva u kojoj je to točno, primjenjivo, pomaže.. u šahu, u ovim primjerima ne pomaže dok pattern možemo vidjeti svugdje a značenje i tumačenje mu laički ljudi daju kao zvijezdama na nebu.

-odnosno, vrlo 'stidljivo' nešto kažeš ako upotrijebiš riječ kao 'implikacije' .. tj naravno da postoje implikacije, u ITu.. evo i ovo je jedna takva implikacija, komentiranje studije na bug forumu, dakle točno, razultati studije imaju implikacije u it-u.. jer komentiramo. No ima li to značaj za matematiku-logiku ili šah? Za algoritam kojim će izabrati optimalno riješenje .. besmisleno, tj za tako nešto prvo moraš imati utvrđenu korelaciju između recimo problema trgovačkog putnika i šaha, ili između izrade-izračuna bilo čega i šaha .. ta korelacija je..? što? gdje? .. ima li veze s površinom kruga i pi-jem? ima li veze s bilo čime u znanosti, kemijom, fizikom... s čime ima veze šah pa da je barem to poveznica? Što takvo istraživanje i clusteri otvaranja koje šablonski ponavljaju velemajstori može pomoći u kojoj znanosti ili problemu? Možda lakše nabrajati u čemu ne pomaže pa da to prekrižimo?

-ili ćemo se ''neznanjem'' skrivati i reći da to što ne znamo ostavlja mogućnost da je nešto moguće-tako.. e pa to je jedino što znanstvene metode ne mogu prihvatiti odnosno opet se tako postaje 'vjernik' pa ne propitkuješ božanstva ili kako je nešto.. ok?

edit: ok, dat ću jednu pozitivnu implikaciju za IT ili znanost.. to je čisto učenje, bilo čega, izračunavanje, vježbanje za takve potrebe ogrmonih brojeva permutacija i ako školarcu zadamo zadatak da računa koliko je jabuka u košari ako od 5 pojede 2 to je ok za učenje matematike mada se svaki učenik buni da što će mu to u životu ili treći korjen ili logaritmi ili bilo što zbog čega dobije jedinice, dok će programeri naučiti programitati neovisno o tome koji projekt rade, tj prebrojavanje znraca pijeska na plaži je jednako beskorisno no nešto se kao zadatak-pitanje mora postaviti, kad se uči zbrajanje dva broja moramo izmisliti dva broja i tražiti učenika odgovor koji je točan, tako ga učimo i naučeno će primjeniti u onom trenutku kad mu računanje-zbrajanje zatreba ili će isto to napraviti calculator no i njega netko mora programirati tj znati tu elementarnu matematiku koju je učenik u školi učio na nepostojećim izmišljenim brojevima tj nije važan broj na kojem učimo pravila-algoritme nego pravilo i algoritam, metoda kojom dođemo do točnog riješenja.. i u tome je svaki projekt za školski primjer dobar, tako se uči.. no rezultatu ove studije ne treba dati veći značaj ili izmišljen kao shablone otvaranja pri čemu bilo koji dodatni ili izmjenjen parametar može i mora dati drugačije rezultate dok se zapravo ne može ni kvalitetno testirati jer nije to lako s krtiterijem šahovskih bodova za kriterij uključivanja u te brojeve kao i to da je šah nekad bio popularniji, danas manje pa masa mladih ne igra šah i time nikako ne možemo stvoriti situaciju da masom nešto provjerimo, .. dok primbrojeve možemo i radimo i koristimo tj iste stvari, ista istraživanja istih problema nisu sad prvi put nego su već dali rezultat-koristan kao konkretno u avioprometu i načinu kako se izračunava kad koji avion treba zarlolati na pistu ili sletjeti.. a može li šah pomoći u tome ili trgovačkom putniku ili izračunu površine trokuta ili izračuna mase neke izmaglice ili izračunu udaljenosti galaxije.. -ne može, jer nema osnovnu korelaciju dok je sam uzorak na kojem se testira problem tj šahovski velemajstori s 2000 bodova, možda više muškaraca nego žena, možda više rusa nego francuza, možda su englezi i voze lijevom stranom .. i tad navike ljudi ovise o tome dok pravilo mora biti pravilo i kad nije englez ili velemajstor.

-naravno da će uvjek postojati želja pobjeđivati.. pa i u šahu (ne samo nogometu ili ratovima.. u svakoj igri).. ako odbacimo igre na sreću, ostaju logičke igre kao križić-kružić u kojoj će znanje pobjediti odnosno kad postoje dva nivoa znanja tad jače-više znanje pobjeđuje ili nikad ne gubi remijem.. kao da dva računala jednakih resursa igraju bilo što, par-nepar, rulet, nogomet, belu, šah, go.. križić-kružić.. ako su jednakih resursa tad će optimalniji algoritam biti bolji no ne u svakom slučaju.. što vidimo s recimo bazama i sortiranjima, u maloj količini podataka je jedna metoda brza-najbrža, u velikoj količini druga, u neograničenoj treća.. a to je samo sort dio koji rezultate samo treba poslagati po redu-niz. .. tj nije najbolja metoda uvjek ona 'najjača' nego ovisi i o skupu-veličini koju treba obraditi dok banalna razlika elementarne matematike kaže da ako znaš zbrajati tad ti je jednako teško-lako zbrojiti bilo koja dva broja, 2+2, 4+6.. i to je točno, uvjetno, jer kad brojevi narastu 555324466564263+6598054309 .. to postane teže, još teže, pa do tog da je samo čitanje broja teško do nemoguće tj ljudske granice pa i granice computinga koji mora imati odgovarajući broj registara za computing ili algoritam koji će tad s neograničenim dužinama brojeva baratati.. i tu će program stati, jer ne možemo stvoriti nešto beskonačno, možemo kao pravilo, aksiom, na papiru.. ne možemo u svemiru jer nema dovoljno materije za izradu najvećeg broja koji je beskonačan i tad klasičan algoritam 'pukne'... odnosno problem trgovačkog putnika ili kako priroda to rješava, primjer bumbara na livadi dok obilazi cvijeće.. i izračuni kažu da nije taj bumbar čudo, nije najpametniji (što često opet laički pomislimo za prirodu..) nego da samo koristi dovoljno dobro rješenje koje ga neće iscrpiti u trasi ili odlučivanju krenuti lijevo-desno.. postoji pattern, postoji uzorak, bumbar izabere dovoljno dobar i preživi, obavi posao.. to se želi otkriti no za sad ništa i ovo sa šahm ne pomaže, tj svaki task je za sebe pa ako želimo iskoristiti bumbara moramo prvo imati vezu-korelaciju s onim što računamo, recimo sličnost da je to avion-bumbar.. no tu sličnost staje, tj bumbarov let je sličniji pošti-dostavi u nekom gradu.. i eto sad nagađam ako se nešto takvog pojavi tad će biti upravo u aplikaciji koje dostavne službe koriste za raznošenje pica (pizza) po gradu pri čemu neće biti važno vozi li lokalni taxi ili paki-filipinac koji ne zna ni pročitati nazive ulica, no imat će apps-mobač koji će reći ljevo-desno. .. ok? i tad će to biti recimo studija bumbarovog leta, ne šaha.. i postavio sam neku poveznicu-sličnost problema leta po livadi s distribucijom paketa u gradu.. dok sa šahom to ne postoji jer nije ni livada s radnom cvijećem i nektarom nije ni grad kao i kriterij da bilo tko u gradu može naručiti pizzu dok šahist s 2000 bodova eliminira 99,999% ljudi po tom kriteriju za uopće uzimanje u obračun i na takvom obračunu temeljiti neke moguće zaključke ili implikacije je .. moguće ali loše-slabo, 'sjedi dva' (ne jedan jer smo ljudi i blagi, poklonimo dvojku da se riješimo klinca jer što ako ga se ruši.. ostane vječno u školi? no takvom klincu će neki algoritam sutra odrediti posao i on će opet neovisno što ne zna ništa možda biti dobar dostavljač ili rasturač, pica ili pizza..) ..  :)

 - a što drugo nego upravo to, nešto se pojavi, ideja, pitanje.. testira-kritizira i imamo odgovore, dobre-loše.. nekakve .. koji smisao je teme, članka, studije ako ne i to, kao metode kad istražujemo nešto novo i tek trebamo otkriti pravila igre.

-s razlikom da ja kažem, znam, da je ovo za otvaranja besmisleno gledati kao pattern i misliti da će nam otkriti neku drugu tajnu, primjenu jer to je šah, nije bubmbarov let, nije trgovački putnik, nije raspored atoma u svemiru ili pjega na leopradu, nije ni prim broj.. mada će statistika u svemu tome dati neki pattern, bez korelacije je beskoristan a korelacija šaha i ostalog u svemiru ne postoji tj provo je moramo imati-znati da bi tad tom metodom nešto izračunali-znali.

-ili ovako, što ti vidiš u tom clusteru-patternu otvaranja u šahu? primjenjivo u čemu, u šahu? kako u šahu primijeniti? kako u ostalim stvarima recimo letu i prometu aviona ili dostave pizze po gradu? Ili čemu može poslužiti rezultat ako uopće postoji i ako je primjenjiv? Tj što utječe na rezultate? što utječe na recimo rezultate nekih izbora ili anketa.. sami sudionici-anketari ili trenutno stanje, misli, ljudi, raspoloženja.. posotji li ponovljivost-pattern ili ne.. itd.

-što tebi govori to posotjanje clustera otvaranja? .. a da nije već samo po sebi jasno (u prvom postu, bukva se čudi, jer su šablonska otvaranja prva stvar koja se uči u školi šaha..) tj šablonska otvaranja ova statistika prepozna kao šablonu? ma da, nošit-šerlok.. :) i što s tim što su otkrili clustere-šablone otvaranja? primjenjivo na što, burzu dionica u frankfurtu ili optimalni put trgovačkog putnika?

-na što ja kažem da je besmisleno, kao statistička metoda, od samog uzorka koji se po šahovskom kriteriju uzme s 2000 bodova tj samo partije velemajstora su uključene i tad takav rezultat ne mora imati korelaciju s populacijom zemlje-ostalim ljudima jer naprosto ljudi uopće ne moraju znati igrati šah i potezi koje bi vukli mogu biti random ili početnički dok je razlika da majstor zna napamet 10-20-50.. više poteza i to koristi šablonski-rutinski pa je to identično kao da prepisujemo rezultate ispita ili križaljke, ne znanje-logika i primjena koju computing taži-želi, nego šreberski bruteforce koji je supronto od pametnog, glup kao i algoritam koji će lanac-lokot za bic probijati bruteforcanjem od nule po broj dalje i nakon nekog broja će pogoditi kombinaciju koja otključava no to nije pametno nego sirovo-glupo ali za 3-4 znamenke dovoljno tj ako to lopov može napraviti za par minuta tad može ukrasti bicikl, ako mu treba recimo sat-dva, recimo s deset znamenki tad je to dovoljno siguran lokot da ne pokušava .. a razlika je samo u vremenu koje je realno oganičenje ili optimalno za nešto, napraviti i izračunati tj ako je izračun recimo statike za gradnju kuće duži od same gradnje tad je to loša metoda, tj ne mora biti precizniji od cm-točnosit, ne mora biti zid u milimetar, dok za izradu cpu-a, čipa mora ili navigaciju na većoj udaljenosti gdje je malo odstupanje u konačnici promašaj cilja.

-npr da su graditelji piramida računali 'najtočniji' pi-broj, tad bi izračun u to vrijeme bez calcuclatora trajao duže od gradnje piramida i nikad ne bi ni započeli, nego im je rad s desetak metara špage bilo dovoljno za tu točnost i korištenjem špage 3-4-5 odnosa su imali dovoljno točan pravi kut za izračune koji se možda na 100m pojavi kao problem no unutar dozvoljenih odstupanja da uspješno poslože kamen do vrha .. (ili se u pola prilagode kad vide promašaj, što se na nekim mjestima može otkriti-potvrditi, barem tako kažu nalazi..).

-pomaže li taj šahovski pattern clustera otvaranja graditeljima piramida? .. ako da, kako? ako ne... što je smisao, znanost, otkrivanje formule.. čemu to tad služi ako ništa ne možemo time izračunati, predvidjeti, samo konstatirati da je neki razultat ispao kakav je već ispao.. a da u slučaju da ponovimo isto testiranje-mjerenje može biti sasvim različit-suprotan, pa čak i isti no i dalje bez konkretne poveznice koja bi dala i mogućnost primjene, jer ni za šah takva studija nije od pomoći osim što će za grupu ljudi možda točno predvidjeti njihova otvaranja ali to nije tad stvar computinga nego stvar praćenja ljudi i njihovih navika, pa ako u bilo kojem sportu pratiš protivnika vidjet ćeš što i kako radi, kad mijenja igrača s klupe, kad trči lijevo-desno i suprotni tim to pokuša iskoristiti, no to nije matematika-znanost nego ljudi i predvidljivo ponašanje, navika, pa ako si danas ujutro ustao na lijevu nogu, predviđam da ćeš i sutra jednako tako ustati na istu lijevu nogu uz uvjet da nisi promijenio krevet ili nešto bitno u svom rutinskom životu.. tj to će tad biti točno predviđanje za 99% ljudi koji ovo čitaju, tj lijevu nogu zamijenite onom na koju ste jutros ustali i tad je moje predviđanje točno za sve u rangu 99% tj ostali su ljudi koji se drugo jutro probude u hotelu, u drugom krevetu, drugim uvjetima i tad ne ustanu na svoju rutinsku nogu nego ovisno o poziciji kreveta možda na onu drugu izvan navike, dok se neki ne ustanu nego ostanu mrtvi u snu, ispadnu iz kreveta itd.. no njih je manje i spadaju u statističku grešku-toleranciju dok ja takvim predviđanjem nisam postao vidoviti milan nego naprosto 'znam' činjenice i što statistika može.

-ovime se statistici daju svojstva koja nema, u šahu, pri čemu šah nije primjenjiv na većinu ostalih primjera u životu, sportu, igrama.. jer je to šah, nije puževa kućica koja bi imala neki univerzalni pattern i po kojem se sve puževe kućice u svemiru mogu s velikom šansom za točnost predvidjeti, tj puž na marsu će vrlo vjerojatno imati 'isti' uzorak, kao što bi i leoprard na marsu ili andromedi imao isti uzorak kao i ostale pojave u prirodi, no to nije šah, izmišljena igra koja nema osnovnu logiku povezanu s nečim univerzalnim u svemiru, nema veze s tlakovima i tekućinama, nema veze s prim brojevima, nema veze s pi-kvadratom kruga.. ni sa čime osim sa šahom i pravilima koje odredimo mi po pravilniku šahovskih udruga, npr kriterij za 2000 bodova, koji može biti i nula ili 100 ili 100.000.. kao i to da je partija ograničena vremenski ili nije ograničena dok dan ili minuta na zemlji ima jedno trajanje, pa recimo na polu možemo reći da imaš jedan dan za potez.. i to može potrajati pola godine, na nekoj planeti duže-kraće.. pri čemu je computing snaga ili znanje recimo jednako-isto.. tj ovisi kako odredimo pravila koja su proizvoljna, tj možemo odrediti minutu po potezu, možemo sat.. a to direktno utječe na rezultate, točnost-pogreške time i izbor, pa i to da će po kriteriju vremena velemajstor izabrati kraću partiju s recimo 40 poteza i koristiti je na takvom turniru, ne zato jer je on tako izabrao-želio nego jer zna sve uvjete i takvim izborom će pobijediti, dok bi duža partija bila poraz istekom vremena za poteze tj u najboljem slučaju se tad nada grešci druge strane ili isteku vremena durge strane.. pa i pat-remi koji je rezultatski ništa osim što dokazuje da su obje strane podjednake, ne dobre-loše nego podjednake, no u nogometu nije kao u šahu, u letu aviona nije kao u šahu.. u ničemu nije kao u šahu osim u šahu. .. a oni u šablonskim otvaranjima primjete šablonu, ono .. pa da. :)

-čemu služi takav članak-studija? .. jedino kao učenje, neovisno o uzorku tad je to učenje, primjena je nešto drugo. Tad ova studija nije nešto za fokusirati se, no i dalje će to trošiti resurse superračunala jer se sve pokušava pratiti i tražiti uzorak, pa i slučajno nabasati na 'nešto'.. i možda se to dogodi, čisto slučajno, no za sad ja kažem da neće ili da su šanse nikakve do male-zanemarive, kao prst u moru za potop..

-npr možda su u studiju (praćenje otvaranja majstora) krenuli zbog optužbi-kazni magnusu za varanje .. ili što je već u tom slučaju (korištenje računala za online igre...) tj da su analizom i patternom došli do tog, pa je samo 'sumnjiv' mada svi vjeruju da je i kriv.. i tad su 'vidjeli clustere'.. kao što su mogli ploviti morima tražeći kontinente i na nebu .. vidjeti oblak koji liči na ovcu, konja, lik djevojke, srce, nešto deseto.. i tad pokušaju tome dati neki značaj, dok se to klasično koristilo za vjerske-političke potrebe recimo kao znak pobjede na nebi kojim je vladar pred bitku hrabrio vojnike koji će idući dan ostati na bojištu mrtvi.. itd.

-što ti vidiš u ovim clusterima otvaranja šahovskih partija? .. ja vidim 'ovcu' :) .. no ja sam njemački ovčar.

** za scrolanje .. ili preskakanje :)

edit ili 'meritum stvari' o kojem ne kažeš ništa.. dok istovremeno prigovaraš :) 

pa eto i to, posljednji odlomak koji govori o korelaciji..

Osnovna je pretpostavka da je otvaranje ​​koje često koristi mnogo ljudi najvjerojatnije i prilično lagano. Istraživači su provjerili različita otvaranja partija i tko ih najviše koristi. Pomoću tih podataka izračunali korelaciju između težine otvaranja i kvalitete igrača. Uz to, ova nova metoda klasifikacije može se primijeniti ne samo na šah, već i na slične igre kao što su Go ili Stratego.

-dakle, oni zamisle-odrede da je težina otvaranja isto što i kvaliteta, dobro-loše.. tj učestalost, pri čemu to uopće nije prava korelacija, tj jedini primjer je kad netko pokaže nešto novo, novi trik, novi šustermat koji odavno ne posotji jer su svi mogući potezi istestirani kao i to da suparnik tad mora odigrati odgovarajući-loš potez da bi takav mat bio moguć.

-nadalje tvrde da se to može iskoristiit za slične-strateške igre, kao go.. no ja kažem za šah pa čak ni za šah.. jer šablonska otvaranja su odavno izučena, provjerena.. sve se zna do x-poteza i jedino supreračunala kao go može u zadovoljavajućem roku dublje, tj time je to bolje i dovest će do pobjede nakon x+y poteza no neće ako je ograničeno vrijeme, tj hoće ako u tom vremenskom ograničenju go-šah superračunalo izvrši izračune tj primjetnije je u igri go gdje su to već dokazali tj nakon recimo 100 i više poteza se pojavi objašnjenje-razlog zašto je ai tad odigrao neki potez koji se do tad smatrao lošim..

-a tad, pošto kriterije za dobar-loš ili težinski vuku iz ECO-klasifikacije, tad će svaki stari pa i netočan podatak biti referenca kojeg će možda idući mjesec ispraviti go nekom demonstracijom no za to je preduvjet da igra na nekom turniru i da se poklopi .. tj ako i postoji greška u ECO to se kao referenca nastavlja u njihovoj klasifikaciji težine-otvaranja .. i tad su rezultati pogrešni-loši, tj teže je ono koje nitko ne koristi a velemajstor ne korisit loše otvaranje, pa je tako paradoxalno veća šansa da neki početnik lošim otvaranjem tj onim što se do danas smatralo lošim zapravo nakon x-poteza dokaže kao jačim, no početnik koji je to već odigrao bi tad bio pobjednik, naravno ako nije izgubio na vrijeme kao ograničenje i nije ni došao do tog x-tog poteza, no tad opet što je dobro ili loše otvaranje i kako se boduje težina, po kriteriju da je manje često korišteno? to je vjerojanto najgori mogući kriterij za izbor uzoraka po kojem dalje temeljimo sve kao referencu.. tj besmislica na kvardrat, čak i kad da zanimljive clustere koji se neovisno o tome kako dobro-loše izabreremo početni kriterij mogu pojaviti kao pattern i ne mora postojati neko pravo objašnjenje zašto se pattern pojavio dok ćemo kao 'vjernici' ili naivci misliti da je to zbog više sile ili recimo ako se sutra moje 'tvrdnje' pokažu točnim tad će svi pomisliti kako sam pametan, znam nešto i u idućem takvom pitanju mi naprosto vjerovati kao 'autoritetu' koji to zna-kuži a možda sam jednako bezvezno nagađao ili izabrao pogrešan kriterij-referencu..

-tj meni jedino ostaje moja logika, znanje, matematike i šaha da mogu reći da je to bezvezarija, netočno-loše, da im je kriterij izbora uzrorka, klasifikacija pogrešna-loša, da kao programer, statističar znam što se čime može i što se i kako radi i kako izbor seeda utječe na rezultate, dok osoba koja nije programer, nije matematičar, nije šahist.. tj ako nešto od tog nije  to je tad crna rupa i vjeruje ostalim autoritetima na 'vjerujem bazi'.. ne na činjenicama odnosno samo velemajstor koji može žmirečki pobjediti kasparova i goa zajedno može to reći i biti autoritet (a takvog nema..) pa nam to ostaje za interpretaciju kako god želimo ili pod domenom sreće, computing snage superračunala i sl.

-tj može supergo-šah-ai biti najjači, kao što je terminator-2 jači-napredniji od terminator-jedinice-švarcnegera, no na kraju ga glavni glumac pobjedi, jer je to svrha, filma, priče.. režije ne matematike u kojoj bi baš svaki put pobjedio isiti-jači igrač tj calculator koji ima više resursa, snage-brzine ili duže vrijeme za izračun i traženje boljeg poteza... pri čemu je duže vrijeme zapravo reciporčni pandan clocku i computing snazi cpu-a u jedinici vremena, pa jači cpu izračuna više u istom zadanom vremenu, odnosno tad je to jednako kao da ima duže vrijeme za isti izračun istom computing snagom.. zar ne? .. i sad, ako velemajstor koji zna šah ima za potez minutu, ako početniku damo sat.. tko će pobjediti? matom ili istekom vremena? pobjeda se piše u oba slučaja i pobjednik turnira će biti onaj tko matira ili ne prekorači vrijeme, ili-ili a pobjeda je ono što je cilj, ne put do pobjede lijevom ili desnom stranom nego pobjeda, odnosno može i ne-poraz kad se taktički igra na remi-pat, parira protivniku i čeka se njegova greška dok isotvremeno ne trošimo previše vremena koje je ograničeno.

-u slučaju da se partija igra bez vremenskog ograničenja.. tad imamo sasvim drugi problem-mogućnost ili paradox,.. da partija-potez traje vječno, tj da neko računalo započne obradu i ne odigra potez narednih 100 ili 1000 godina.. i tako dok čekamo, sve radi ok.. nije smrzo, radi.. jenog dana povuče potez. Kako ćemo tad znati da je to najbolji potez u svemiru ako nam za partiju nije dovoljno preostalo vrijeme do idućeg bigbanga ili raspada sunca-sistema.. jer ako je tako dugo računalo i recimo izračunalo baš sve permutacije, tad je vjerojatno s točnim algoritmom potez jednostavno točan-100% i mora biti najbolji-pobjednički možda nakon nekoliko milijardi poteza tj jedan manje od beskonačnosti :) ..

-ako sad zamislimo još jače super-na-kvadrat-quantno-jače računalo, koje bi isto to izračunalo za recimo sekundu, tad je to računalo brže-jače, no neće izračunati točniji odgovor-potez nego isti, tj razlika je tad samo u vremenu koje damo za taj computing-potez i pravilu mjerimo li vrijeme ili ne.. ako ne mjernimo tad ne možemo ni znati jer tad može trajati neograničeno pri čemu računalo može (i hoće) crknuti jer ništa nije vječno tj paradoxima, logičkim nemogućim situacijama eliminiramo nemoguće, kao recimo vremenski paradox ako je putovanje u vremenu moguće.. i ako nikako drugačije tad znamo da nije moguće putovati u vremenu pa ni imati najbolji mogući potez ako u realnom vremenu ne možemo provjeriti rezultate computinga i pronaći zašto je to upravo takav odgovor ili zašto nije najbolji-točan, dok to u recimo jednostavnijoj igri kao križić-kružić zbog manjeg broja permutacjia možemo i u pravilu se ne igra s ograničenjem vremena tj više je igra za djecu i učenje u tom periodu nego za šah i velemajstore dok nam savršen algoritam za kružić-križić može dati i najslabiji cpu danas, ne samo superračunala na neurosnkim mrežama.. tj ni go-ai neće dati bolji odgovor za tic-tac-toe od takvog slabašnog calculatora jer naprosto ne posotji točniji odgovor na pitanje 2+2=4 tj terminator2 neće dati bolji rezultat, isti, 4, kao što da i abakus ili djete u prvom razredu oš, no bit će u tome nepogriješiv (dok ljudi griješe) i brži, pa će odgovor stići čim cpu dobije upit u milisekundi dok ljudi trebaju par sinapsi samo da bi razumjeli pitanje, odgovor, reflex.. ili najbrže što osoba može je recimo povući ruku ako se opeče, ne može brže od toga raditi ništa ili izračunati neki 'teški' broj kao pi na 100tu decimalu.. dok superračunalo može, dakle samo brzina je razlika a ljudi čak da to mogu u stotinki opet to nije dovoljno jer cpu to radi u nanosekundi dok čovjek ne stigne ni trepnuti ili povući prst s vatre jer je to naprosto tromost sustava i ograničenje koje tijelo ima vs stroj koji nema takvo ograničenje i koji sutra možda radi na dvostrukom clocku i linearno brže za kraće vrijeme da isti točan odgovor dok ga brzinom svjetlosti tj kao impuls može prenosti strujnim krugovima opet u nanosekundama a čovjek ne može u tom vremenu napisati nešto na papiru, tj to vrijeme koje osoba potroši na ispis odgovora je superračunalu dovojno da pročita bibliju naprijed-nazad, sortira sve po abecedi, indexira.. i još ostane vremena za pogledati film :) .. 

-kad je computing takav da fizička ograničenja postanu problem, kad je problem recimo kameni blok od 100kg ili 10t .. tad osoba to ne može, mora alatom, ne može primiti kamen i nositi ga, ne može baratati brojem koji se sastoji od 100 znamenki a vrijeme da ga zapiše-prepiše je u minutama, tj ako prepisuje odgovor nije dovoljno za pobjediti računalo koliko je to laicima jasna usporedba computinga ljudi i cpu-calculator-čipova pa ono što cpu danas može djeluje kao čarolija, kao pokretne slike prije sto godina braće lumier.. čudo.. no realno samo izmjena slika odgovarajućom brzinom, bruteforce abakus i brži, puno brži.. ne pametniji nego brži. Što su ljudi mislili za struju, magnetizam, elektro motor.. prvi koji je izmislio faradej, obična žica u živi + struja iz baterija.. osnova el. motora i radi, vrti se... čudo! Sto godina kasnije prvi uptrebljivi el.motori (ne živa, koji mogu nešto i raditi osim samo vrtiti se..), osnova je ista..

-što je kriteij kad nešto radimo? npr snaga, brzina.. pa tad, jel pametniji čovjek koji ima mišiće i nekako tegli kameni blok ili onaj tko izmisli recimo kolica-tačke-kotač? pri čemu je možda u početku jači i brži, no kotačem i kolicima danas imamo šlepere, bagere, ne samo toljagu i mišiće.. tj tko je tad jači ili se alat ne računa kao ni arhimedova poluga?

-što je ai, cpu, computing, algoritam? .. sve u osnovi može i čovjek, kao računati-zbrajati ali će abakusom to biti lakše-brže i točnije, calculatorom još više-brže i više decimala + logaritmi i korjeni.. dok cpu danas računa u nanosekundama ono što su nekad računali satima u doba univaca-eniaca i zauzimali prostor kata prostorije, ormari.. tj današnje superračunalne sobe su slične tadašnjim pri čemu te s početka stoljeća imaju manju computing snagu nego prosječan tablet s h265 video dekoderom koji paralelizmom može daleko više od superračunala prije par desetljeća pa se danas recimo koristi nvidia-cuda za takve stvari, ne kao gpu nego kao computing radna stanica. tj kao superračunala koja to mogu, raspad atoma u realnom vremenu i sl.

-da je razvoj motora sličan razvoju cpu-a tad bi današnji motor malog ventilatora za recimo usb-ljetno hlađenje bio snage brodskog motora ili startrekovog enterprisea dok bi trošio malu cr-bateriju par desetljeća.. tj calculatori su upravo takvi, zaboraviš kad mijenjaš bateriju dok izbace rezultat za koji je prije stoljeća mehaničkom calculatoru (diferencijni, babbageov koji je po nacrtima nedavno konstuiran i radi..).

-ai, tj superračunala će isključivo zbog ogromnih resursa na raspolaganju tj brzine brže dati rezultat, dublje u zadanom vremenu provjeriti moguće poteze i time ima prednost u odnosu na isti algoritam ali na sporijem računalu..

-može li se tad algoritam smatrati lošim-netočnim? ili je novi cpu višeg clocka bolji? radi isto, u pravilima za učenje je to isto, 2+2 ili bilo koji drugi broj je isto, isto pravilo, isto znanje, ista ocjena u školli.. može li se pravedno suditi utakmica ako jedna strana ima više igrača ili bilo koju takvu prednost? trkač na 100m krene s 50m prednosti? umjesto 11 igrača imaš tim s 22 igrača u nogometu? .. zato postoje pravila i ograničenja dok u šahu to može i ne mora biti ograničeno vremenom, stvar proizvoljne odluke-pravila, tj želimo li najbolji algoritam-odgovor ili dovoljno dobar, što u slučaju bumbara i trgovačkog putnika pobjeđuje jer je i vrjeme computinga bitan kriterij tj ako je predugo bumbar crkne od gladi ili avion padne.. i tad je dovoljno dobar odgovor onaj koji pobjeđuje, ne najbolji nego dovoljno dobar za 'pobjedu' i svaki turnirski meč u bilo kojem sportu ima sličnost po tome tj u svakom dvoboju je važno da si samo dovoljno dobar za pobjedu protivnika i ideš dalje.. ne biti najbolji ako je na kraju isti rezultat neovisno jesi li pobijedio s 1m prednosti ili 100m ili s 1-5 golova razlike ili na penale.. tj pobjeda se broji, ide dalje dok trošenje reusrsa za više nije opravdano u prirodi i životu pa biti brži ne koristi osim za potrošiti više goriva, tj ako si brži od ostalih, biti još brži nije potrebno ili nije cilje takvog kriterija dok je to u poslu ili resursima nepotrebno trošenje pa nije poželjno ili uopće nije svrha poslovanja u profitabilnom kapitalizmu..

-kome će tad koristiti clusteri šahovskih otvaranja po kriteriju težine otvaranja da je to povezano s ne-igranjem takvog otvaranja, što će reći elementarna logika i priroda govore upravo suprotno, tj uspješan model se umnaža, pobjeđuje, preživljava i tad je vidljiv na raznim bićima-riješenjima.. dok je tajni adut nešto što se može čuvati za iznenađenje, za crne dane, za neprijatelja protiv kojeg nemamo bolju obranu.. to tad može biti do tad neigrano otvaranje koje čuvamo za posebnu priliku, no to otvaranje za velemajstore ne postoji tj nije u ECO knjigi navedeno ako do sad nije već testrano, tj jedino ako im supergo-ai pokaže da će takvo otvaranje pobjediti nakon recimo 100-više poteza i to pod uvjetom da nije ograničenje vrijeme jer je tad nemoguće pošteno postaviti natjecanje čovjek-ai ili ai-ai.. tj tad jači cpu pobjeđuje čak kad ima isti algoritam a mi želimo ocjeniti kvalitetu algoritma ne dupli cpu koji možemo uvjek udvostručiti i dobiti dupo .. tj ako jedan šljaker nije dovoljan za posao, staviš dva-više.. to znamo i bez studije-clustera-patterna.. no ono novo je da se otkrije ne kako s više napraviti više, neog kako s manje ili istim napraviti više, tad je to sljedeći level, bolji algoritam, bolja metoda, optimalnija itd.. kao što su to sortalgoritmi ovisno o tome što treba sortirati i već su poznati testirani no nisu za svaku namjenu optimalni ili elise brodskog motroa ili turbine generatora,.. za sve postoji optimum i nije linearno jednak u toj skali ili se u nečemu traži isključivo brzina kao trke f1 ili se traži traktor koji s brzinom nema veze ali ima priključak za plug i ostale alate za obradu zemlje.. oboje ima 4-kotača, motor, volan.. namjena-smisao a time i kriterij je sasvim različit pa tako i izbor goriva koji je kerozin ili dizel.. mada je 'isto' ili sporedno što je gorivo, tj u nekom slučaju je gorivo sporedno u drugom nije a kriteirij šaha uopće ne uzme i to u obzir dok bi korištenje paterna clustera trebalo nešto značiti.. onak, smiješno-tužno ako se to pomisli, tj moguće kad se ništa o tome ne zna, recimo igrati šah.. :)

-koja je to slična igra ili bilo koja namjena u svemiru slična šahu? gdje je to tad primjenjivo ako uzmemo da je točno, a možda i nije.. tj nisu dokazali da je primjenjivo i u samom šahu, nego da su uočili šablonu, na što opet, nošit šerlok, šablona u šablonskim otvarnjima? .. otkrili su toplu vodu i to prikazali clusterom .. kul.

-no ja ne vidim u tome nešto posebno, dok ti vidiš, tj vidiš neki meritum? pa koji..? piši?

-gle, šah je igra, stvorena od ljudi, ne postoji 65to polje, ne postoji pravilo poteza ili figura koju ćemo sutra otkriti, do sad nepoznato, nije to nešto nepoznato nego naprotiv stvoren skup s određenim sadržajem i pravilima.

-da, može se svašta analizom, otkriti pravilnosti-uzorke i ponekad ih iskoristiti za nešto sasvim drugo.. no što kaže citat (text, post prije, kažu primjenivo za šah i slične igre kao go.., dok oni korelaciju postavljaju po uvjetima bodovanja 2000.. i to je to, ništa više od tog).

-kriterij težine otvaranja je .. znaš? učestalost, tj otvaranje koje se često koristi boduju kao slabije-lakše, rijeđe otvaranje boduju-nazovu težim.. mada je to proizvoljna etiketa i klasifikacija i zapravo besmislena, antilogična po kriteriju što je dobro ili kako u nedostatku drugog kriterija recimo demokracijom odrediti što je bolje.. ono što se češće koristi, ne ono što se manje koristi a njihovo bodovanje-klasificiranje je upravo takvo, obrnuto.. što ako je tad i zaključak suprtotan-pogrešan?

-da, šah kao i tictactoe je čisti bruteforce.. programiraš? znaš što je optimizacija koda, logička optimizacija, tj pametniji kod vs gluplji, kao npr kako se ocjenjuje kvaliteta programskog riješenja pri čemu oba algoritma mogu dati točan rezultat, no ocjenjuje se recimo efikasnost, logičnost-dosljednost, kratkoća, brzina izvršavanja itd..

-programerski, npr do igre quake i do izlaska pentiuma (brzi cooproc-fpu-487-587 integriran u cpu..) su igre i appsi koristili integer za izračune, za sve, npr glasnoća u rasponu 0-15 (klasični nibl-4byte s brojačem od nule, dovoljno za tadašnje kriterije gradacije) kao i sve varijable-izračuni s integerom.. no pojavom pentača tj fpu u njemu se to mijenja, tj isti kod optimiziraš tako da deklariraš umjesto integera, float-variablu za istu stvar, radi apsolutno isto, nikakve druge promjene u apps-kodu nema, osim te deklaracije tipa variable.. no radi brže, jer tad ne ide kroz alu-registar nego automatika to skrene u coproc-fpu koji ti 'melje' brže jer je za to specijaliziran + paralelizam jer tad dva dijela cpu rade dva posla, kao dvojezgreni vs jednojezgreni cpu.. i tad je quake na pentaču jednostavno brži neog doom-wolfenstain na istom pentaču ili na bilo kojem drugom tadašnjem cpu od 386-486 pa i s coproc-487.. jer naprosto koriste pametnu optimizaciju i mogućnosit hw-a.

-drugi primjer za gpu-render-izračune.. glupi algoritam izračunava sve, tako radi recimo acad dok izračunava statiku, naprezanja.. mora, to je smisao, svaki dio izračunati, ne samo nacrtati i nije cilj više fps-a nego izračunati recimo opterećenje i hoće li recimo most izdržati, svaki šaraf i sl. .. u igri, generalno-poveršno radi se isto-slično.. no nije cilj točan izračun i provjera recimo nosivosti nego što brže iscrtavanje grafike i same igre, brzina.. i zato postoji pametniji način, optimizacija po z-buffer-stencilu, tj po dubini .. što je prevedeno, ovisno o FOVu igrača (3d igre, iz prvog lica) izračunavaš samo ono što igrač s te točke u tom trenu može vidjeti.. isključiš sve ostalo recimo iza zida i uopće ne računa tad dio dok u acadu mora jer je smisao-potreba upravo takav.. i zato će ista gpu na takvim primjerima u acadu koristiti jedan driver, jednu postavku, preciznost, računati sve, dok će za gaming raditi suprotno, prvo eliminirati ono što nije potrebno računati i tako olakšati glavni task tj iscrtavanje grafike, efekata i sl. .. dvije različite potrebe, smisao.. no to je i optimizacija, tj ako to izjednačimo s bruteforceom tad ja acad-brute, igra optimizirano tj logički pametnije.. ili ono što ai takvim patternima želi bez proračuna svih iteracija prečicom otkriti.. to je smisao naprednog algoritma ili ono što se recimo naziva ai.. tj i dalje je dio čisti brute, onaj koji se computingom mora obaviti, no pametnije, jer npr u šahu ne moraš ni pokušavati permutacije poteza figure koja se ne može pomaknuti, tj za prvi potez imaš samo 8+2 mogućih figura, pijuni s jendim ili dva polja naprijed, konji s po 2 skoka lijevi-desni L ... to je 20 mogućih poteza. Ostale figure, kralj, top.. prekočiš u tom početnom dijelu ako imaš imalo logike-pameti vs čisti glupi bruteforce.

-drugi primjer bruteforcea je recimo pin ili bicikl-lanac-lokot s 3-4 znamenke.. kreneš od nule 000 i vrtiš po jedan broj, .. do 999 ćeš otključati, to je primjer čistog brutea i statistički je to na 50% pogođeno tj ovisi za svaki lokot kako je određen broj pa ako je broj bliži nuli bit će prije pogođen, ne otkriven, ne probijen nego baš pogođen, jer neki od tih mora biti.. dok za loto kombinacije ne mora itd.

-treći primjer za recimo probijanje passa za login-win-mail.. je brute+dict, tj koriste se riječi iz riječnika, najučestalije, love, sex, ja-sam-šef ili paasword ili admin-admin itd.. tj dobar dio šifri će biti recimo 123456 .. dok je bez da znamo barem duljinu broj znakova ili koji set se koristi (a-z, mala-VELIKA, brojevi, + posebni znakovi, kao $%&.. ) tad je broj permutacija ogroman s relativno kratkim passom, dok ako ne znamo ni duljinu to je tad 'beskonačno'.. tj brute za takvu namjenu bez dicta ovisi o seedu koji mu se zada, ako su samo brojevi, to je najlakše i može biti probijeno kao lokot-bic-lanac relativno brzo no može biti i koja godina ako ne znamo koje je ograničenje duljine i recimo da je to za 64bitne ili dword i sl skupove moguće.. dok s kombinacijom svih znakova tipkovnice to raste na stoljeća.. i zato je primarno potreban dobar dict, koji tad možda to skrati na minute-sate, no ako do tad nije probijeno tad može potrajati godinama..

-a to je stvar poteza šaha, jer se nakon prvog poteza bijelog, već povećava broj idućih mogućih poteza i nakon nekoliko već dođeš do broja permutacija za koje ti treba superračunalo da bi u prihvatljivom vremenu izračunao recimo 20 poteza u dubinu.. tj zato ai-googlea gazi starfiša, jer on može izračunati recimo 20, dok go-google izračuna 100, 200.. + ima pametne optimizacije, ima svu moguću pamet-pomoć pa i lgoičku eliminaciju besmislenih poteza koje glupi brute vrti i time gubi vrijeme na potez koji nema smisla ili nije dozvoljen, npr ako želiš rohadu, kralj-top nisu micani do tad + kralj ne prolazi tučeno polje, ako je to zadovoljeno tad tek računaš i tu permutaciju, ako je pomaknuto ili tučeno tad odbacuješ, kao i prvi potez pijunom koji može biti jedno ili dva polja osim ako je tvoja fugura na putu pa ne može uopće i tad ga pametni algoritam izbaci iz izračuna i time skrati broj permutacija dok bez takvih optimizacija jednostavno nema smisla u nekom realnom vremenu.

-tj, teoretski, ako vrjeme nije ograničeno.. želimo čisti šah, najbolji potez.. tad i najsporije računalo s najglupljim algoritmom može u dovoljno vrmena izračunati najbolji potez, kad prođe sve permutacije i moguće poteze-odgovore druge strane, odnosno što jače računalo s više resursa to je vrijeme koje mu je potrebno za isti izračun kraće.. i današnje gpu za computing mogu izračunati više nego što je prije deseljeća moglo računalo srca kao početne klase superračunala ili radnih stanica za takve namjene.. 

-ai nema takvu svrhu, želju, nego kao što to rade ljudi, reicmo intuicijom ili iskustvom, predvidjeti, nekako eliminirati sve 'loše' .. no ako ne provjerimo sve poteze, ne možemo znati da je nešto dobro-loše, tj i najlošiji potez može biti pobjednički u šahu-turniru, npr druga stana se ne osjeća dobro i preda prartiju mada vodi, 'jači je'.. ili ga stisne sranje i ode na wc.. istekne vrijeme, pobjeda 'lošijem'.. tj pitanje što je kriteirij u šahu.

-može li ai igrati protiv sebe, tj go-googleov ai vs isti google-ai? recimo da ga sad koristimo ja i ti, oboje.. i imamo jednake resurse na raspolaganju. ... partija kao za go, tek nakon recimo 100 poteza možda vidimo razlog zašto su potezi upravo takvi bili na recimo 15tom potezu.. ili što su ljudski velemajstori i njihovi timovi igrali do tad.. a sve je to u bazama, riješenjima, tj dovoljno je znati sve napamet ili imati šalabahter, odnosno ne moramo znati ništa ako imamo skener ili bilo koji input uređaj koji će poziciju figura unjeti računalu a može i šahovskom notacijom pa će na toj poziciji google-search pronači već riješenu poziciju i dati najbolji odgovor-potez jer je već provjeren-dokazan i pobjeđuje.. uz jendu razliku, čisto ljudsku, većina partija zavšrava prije 100 poteza, bilo predajom, istekom.. recimo 50-60 poteza. Tad je za većinu partija to ok, tj ako znaš +60 poteza, ne moraš znati +100 poteza, odnosno možeš i 101, 102.. no 300 je već previše, nepotrebno jer naprosto patije ne traju toliko + još jedno od pravila, ako se tri puta ponovi ista pozicija to je remi.. kraj a ako do tog broja poteza nisu već sve figure pojedene ili pobjeda tad se i to može dogoditi.

-zašto je šah 'teži' od recimo tic-tac-toa? jer ima više mogućnosit-permutacija.. no u osnovi je to sve isto.. tj kao što je u osnovi zbrajanja koje učimo u školi jednako ako zbrojimo 2+2 ili bilo koja druga dva broja, no već rećeno, teže nam je kao ljudima ako moramo zbrojiti 4435895482 + 564385484, što ako su duži, ako je više brojeva za zbrajanje, ako je umnožak, ako je dijeljenje.. dok je to računalu 'jednako teško' tj računalu-calculatoru je jednom postavljen algoritam za bilo koju operaciju jednako težak-lagan dok ljudima nije, kao što ne možemo podići teret od 100kg dok bager može .. no nije bager pametniji, možemo i polugom, bager je samo jači a to je bruteforce, ne pamet-logika. ok?

-za praćenje leta aviona kontrolnog tornja, npr ako pratiš jedan avion, to je lako, može svaka osoba.. ako pratiš dva aviona, to je teže.. 3, 4, 5.. 10, 20.. do koje granice može čovjek? .. računau je svejedno, ima ili nema resurse + vrijeme obrade.. može ili ne može kao što 10tonska dizalica može dići 10t, dvije takve će podići 20t.. ako trebaš jaču, napraviš jaču.. dok čovjek to ne može i ne možeš napraviti čovjeka koji to može.

-zato, što kao ljudi imamo ograničenja, npr ne možemo vidjeti dalje od orlova, ne možemo trčati kao gepardi i biti jaki kao slon.. pa ni computing snaga u vremenu nam nije kao računalu, tj naše vrijeme obrade-prijenosa informacija je već toliko da računalo u tom trenu već ima rezultat nekog logaritma a mi smo tek počeli pisati prvu znamenku pitanja.. no to je bruteforce razlika, brže, ne pametnije..

-zato.. u igri kao tic-tac-toe (križić-kružić) čovjek može igrati protiv računala, nerješeno.. tj ako pogriješi to je poraz dok će računalo teoretski uvjek igrati točan potez i time neće nikad izgubiti .. čovjek će izgubiti kad napravi ljudsku grešku.. no ako se koncentrira tad neće gubiti i tad ni najjače računalo ne može biti jače, tj 2+2=4 i jednako točno će to znati odgovoriti čovjek kao i supergo-googleov ai.. ne može točnije.. i zato je to u tictactou moguće testirati, dok u šahu zbog permutacija nije moguće tj nije 'pravedno' jer računalo zapravo ima daleko više vremena za razmišljanje-analizu i odogovor.. odnosno ako je neograničeno vrjeme, tad i najslabiji cpu može istim algoritmom dati identičan rezultat kao googleov-go-šah.. samo što će to google dati za minutu a običan cpu za mjesec.. recimo kao odnos snage + ako koristi pametne algoritme kojima to skraćuje kao što je bilo koja optimizacija tj ne čisti brute nego pametniji tj ne sve jer ono što je nemoguće je tad besmisleno trošiti vrijeme, preskače se.. i to se želi takvim algoritmima-studijama kao ovim clusterima, no opet, što oni postave kao kriterij, korelaciju i što kažu za namjenu.. za šah i slične igre, dok takva pravila ako su prava tad vrijede za ostale primjene tj isti algoritam koji eliminacijom odbaci nemoguće će i za ostale taskove jednako dati mogućnost takve eliminacije-optimizacije.

-ako to primjenimo na problem trgovačkog putnika, na avio promet, na dostavu pizze, na gradsku gužvu, na proizvodnju kokošjih jaja, na igranje pikada ili nogometa.. što tad? tj univerzalna pravila vrijede svugdje, kao matematika-fizika, logika.. dok izmišljena vrjede samo u tom malom šahovskom svijetu 8x8 polja kockica.. i nemaju koerlaciju s ostatkom svemira, čak i kad je ista matematika u osnovi, tj jedina matematika koja se povijesno povezuje sa šahom je samo primjer dupliranja ili potenciranje broja 2 (zrna žita, prvo polje jedno zrno, drugo 2, treće 4, .. duplo)... i kako je tad zahvalni kralj-faraon pristao, no nije mogao ispuniti dok su matematičari dvora izračunali da im sva polja nisu dovoljna za tu količinu žita na 64tom polju.. ostalo nije matematika nego naprosto šah.

-ne miješati recimo matematički opis 3d tijela i vektore kretanja kao za 3d igre ili putanju balističkog zrna, orbita.. tj možemo tako generirati pijuna-kraljicu u nekom 2d-3d šahu, i mada matematika služi za generiranje slike zapravo ne služi, tj piun ne mora biti pijun-lik, može biti slovo P na papiru-kockici, konj-skakač može biti slovo S.. umjesto 3d figura možemo igrati slovima na kvadratnim poljima ili bilježnici matematike no to s matematikom nema veze, pa ni s logikom ili operatorima and-or-xor jer pijun ne jede po zakonima prirode nego po zakonima igre, tj nitko ne može pojesti konja, prevelik je dok topove-kule ne jedemo, možda rušimo a ako jedemo kralja-kraljicu to je kanibalizam za ljude :) .. nije to matmatika, mada koristimo matematiku za rad računala no na računalima kao i na filmovima generiramo sve, svijet iz mašte.. odnosno upravo kao film, knjigu, bajku.. to je tad samo medij, papir ili ekran tv-a, ne matematika u osnovi svijeta koji stvori mašta, dok svaka planeta ima osnovne fizikalne zakone svemira pa čak i izmišljen svijet ako želimo ralnost no u tom svijetu možemo reći da nema vremena i da nema gravitacije, tj igra može biti vječna dok gravitaciju jednostavno ignoriramo i zato je u šahu jednako lako pomaknuti konja kao i kralja ili topa-kulu.. dok u stvarnosti to nije nikad tako.

-zato pokušati preslikati pravila, zaključke iz šaha na nešto drugo.. je pogrešno, loše, beskorisno, odnosno i oni kažu za šah  sl. igre.. ne za ostlao što ai radi, no pošto googleov ai igra i šah tad je to ok za njegovo moguće unaprijeđivanje, tj optimizacija umjesto bruteforcea, no dio uvjek ostane brute, tj sve što ne možeš eliminirati moraš izračunati, provjeriti i tek tad je dokazano točno-bolje, tj svaki rezultat mora biti ponovljiv-provjerljiv i ako igramo nas dva korištenjem istog ai-a tad je nemguće da pobjedi sam sebe osim ako vara :) a to znači da nije postao pametniji tj da će u oba pitanja moje-tvoje za najbolji potez jednostavno isti ai izračunati istim algoritmom isti odgovor i kao što ga da tebi, dat će i meni isti odgovor na taj tvoj najbolji potez tj konačno remi na kraju jer nitko u poštenoj igri ne može pobijediti samog sebe.. tj može čovjek greškom izgubiti, no računala ne griješe, isljučitvo isti-točan odgovor mora dati ai ili calculator svaki put kad ga upitamo za 2+2 ili za najboji potez.

-što ako je njihov kriteirj 'težine' poteza loš.. tj ako se potez do sad nije povlačio, sad će google recimo to sugerirati kao odgovor, tad će svi početi igrati taj potez, štreberi, jer gledaju-analiziraju i upravo tako štreberski uče poteze otvaranja kako bi pobjedili na turniru .. jer to je šah i tako ga igraju velemajstori. Tad će isti odgovor koji je do sad bio nula puta za godinu biti x-puta odigran, najbolji no po ovom kriteriju će biti lagan .. manje težine, mada je recimo najbolji dok se ne pojavi drugi-jači koji ga potuče-pobjedi.. a to je tak katastrofalna loša klasifikacija-kriterij uopće podjele na težinu poteza tj početna greška u koracima, kao da krenu na pogrešnu stranu puta.. a tad ni slučajno neće doći do cilja odnosno tad slučajnost mora biti neka extremna.. kao da sad kažemo da će iduće kolo lota biti 1234567 izvučeni brojevi.. nije nemoguće, no realno je i možemo reći da se to neće dogoditi sigurno u idućem kolu lota a vrlo vjerojatno nikad u svemirskom rasponu vremena pa ni dan kasnije i prekosutra od tog dana :)...

-pattern se nalazi u svemu, u svakom skupu koji uspoređujemo s drugim skupom a tad vidimo razlike-odstupanja, tj tome i služi usporedba, kao manje-veće-jednako i tako radi recimo vaga dok interpolacijom utega možemo doći do točnog balansa ili do dovoljno točnog za mjerne mogućnosti koje neka tehnologija ima, npr u gram ili miligram ili nanometar ili sutra pikometar.. dok ta preciznost nije bila nužna graditeljima piramida ili za gradnju pseće kućice, promašiš cm i nikom ništa.. osim kad promašiš-pogodiš prst, tad boli. :)

Pa tko je rekao da ćemo otkriti pravilo poteza ili novu figuru? Sama definicija šaha kao igre uključuje dozvoljene poteze i figure, i da zbog njegovih pravila imaš velik broj stanja, i ako bi imao dovoljno jako računalo mogao bi ići više u dubinu. No stvar je da unutar toga velikog broja stanja možeš imati neku internu strukturu, odnosno može se dogoditi neka emergencija svojstava. Gledao sam youtubere koji analiziraju šah, i oni isto imaju neku intuiciju oko toga, tipa što je početak igre, što je mid i što je end game, i analiziraju poteze. AlphaZero je isto računalnom snagom konzistentno pobjeđivao StockFish (koji je utemeljen na klasičnom pretraživanju stanja), dakle u njemu je kao modelu dubokog učenja stvorena neka reprezentacija šaha kao igre.

 -jedina 'emergencija' je kad pijun dođe do kraja i promoviraš ga u jaču figuru po izboru..

-yutuberi imaju intuiciju.. kul.

-googleovo računalo je naprosto jače, u computing snazi.. ne u intuiciji, zato će uvjek pobijediti slabijeg cpu odnosno jedino što se slabiji može nadati je remi a to je dokaz čistog computinga, ne intuicije i sl nadnaravnih svojstava dok ljudi griješe i imaju ljudske osobine i ako usporediš točnost matematičkog testa čovjeka i calculatora jasan ti je rezultat i prije .. ne može biti drugačiji.

-jedina razlika, mogućnost je naprosto loš algoritam, koji ima rupu-bug ili neki pogrešan podatak, kojeg stvaraju ljudi pa ne mora biti savršen dok se ne 'ispolira'.. a kad na tome rade stotine stručnjaka s bilijardama na raspolaganju tad je mala šansa da je neki bug i sl propust.

-šbb-kbb .. umjesto da se sad natječu recimo alpha i fiš, što je skoro besmisleno, treba uspoređivati jednaka računala-computing-resurse.. i tad onaj koji optimalno raspolaže ima optimalno-više pobjeda a optimizacija koda ili algoritma je važan korak koji istu snagu computinga može iskoristiti daleko bolje-pametnije, tj upravo u takvom traženju pomažu patterni ili clusteri kako sad klasificiraju podatke..

-to je taj dio koji alpha traži-ima.. tj neusporedivo čista razlika resursa, kao da jedno računalo ima aktualni cpu i gpu i usporedba mogućnosit starije generacije prije recimo 10g.. i to čistom computing snagom, neusporedivo samo po broju jezgara tadašnjeg cpu vs danas dok današnje gpu imaju tisuće jezgara. Što da recimo današnjoj najjačoj gpu ograničimo recimo ram-vram i struju? i usporedimo s recimo s3 vga od prije 20g.. s pola mb rama? Tad današnja ima problem, ne može ni raditi, ni upaliti.. nema dovoljno resursa ni za što. .. odnosno i to je opet čisti bruteforce, broj tranzistora u milijardama koji daju neku mogućnost pri čemu je nevažno koju konkretnu ulogu tranzistor ima, ulazna jedinica, izlazna, computing, ram, keš, registar, sve to su isti tranzistori i teoretski je svejedno što im je specijalizacija osim naravno da to treba biti u odgovarajućem omjeru, tj nema smisla-koristi ako je sve na jednoj hrpi dok na ostatku nedostaje, usko grlo.. i tako je keš uvjek u korelaciji s količinom rama, širina sabirnice, broj jezgara itd..

-da današnja snaga omogućuje računalo kao alpha.. mada rade na istoj osnovi kao prva računala, time su teoretski jednaki (na papiru).. tj ako isključimo vrijeme kao kriterij tad i najslabije računalo može izračunati identičan odgovor-potez kao i alpha, no naravno vrijeme ne može biti neograničeno kao i ostali resusrsi, npr ram gdje se moraju držati podatci, pravila, obračunati-izračunati rezultati, međurezultati tj sve da bi na kraju po nekom sortkriteriju od sveg mogućeg izabrali najbolji ili optimalan potez, tj u svemu postoje takva dva kriterija, npr potrošnja-performanse auta, gpu.. ili je važna potrošnja ili performanse.. dok su to dvije suprotne strane 'vage'.. tj računalo koje bi imalo fer šansu protiv alphe mora imati fer-jednake uvjete, ili neograničeno vrijeme ako nisu iste computing snage + opet mora imati i jednake mogućnosti storagea-rama da bi iste rezultate moglo obraditi.. tj ne postoji ravnopravna partija takvih klasa računala, kao bolid f1 vs tačke ili fićo.. no kad promjenimo kriterij npr potrošnja resursa tad se rezultat promjeni na suprotnu stranu i da su tačke i obični automobili ipak korisniji-potrebniji i masovniji od bolida, dok šleper radi jedan posao, bus drugi sličan no jedan prevozi teret a drugi ljude, jedan ima kontejnerski prostor drugi siceve.. itd .. to sve su raspoloživi resursi i konkretan task za koji se koriste-troše i mada bus služi za prijevoz ljudi, ako prevozimo jednu osobu tad to nije optimalno, tj tad je jeftinije to obaviti taxijem ili bolidom f1.. a što u ovom šahovskom primjeru imamo, clustere otvaranja? intuiciju yutubera i emergenciju? :)

-može li alpha-go + još deset najjačih + enterpise šip iz STa tj holodek + data .. pobijediti običan cpu u igri tic-tac-toe (križić-kružić) .. što misliš? a što odgovor implicira? .. dok ćeš i u tome imati patterne-clustere-otvaranja, recimo srednje polje i lijevo dolje.. ili desno.. imat ćeš pattern no nećeš imati jači potez, max je tad nerješeno-remi dok ljudi mogu pogriješiti i od 100 odigranih partija u jednoj križić staviti u pogrešno polje tad gube... calculator to ne može, intrinistički nemoguće tj tad je to kvar-bug i idući patch ga ispravi ili se naprosto zamjeni neispravan dio kao što se mijenja žarulja koja je do tad radila ali jednog dana pregori .. i kao tranzistor-prekidač to je jedina šansa slabijem protivniku za pobjedu, kvar jačeg.. no to nije stvar algoritma, computinga, teme.. nego stvar (ne)sreće, bliže lotu-jackpotu.

-ako misliš, vjeruješ ili tvrdiš.. da je ova 'intuicija' nešto kao mogućnost pogađanja loto brojeva, razmisli.. a upravo u tome je greška ove ideje-studije-analize tj misle da će nekom prečicom doći do odgovora do kojeg dolaze čistim bruteforcanjem.. a problem, ok, postoji prečica, skratimo put i dođemo do cilja, no kako ćemo testirati-potvrditi da je to bolje nego obilazno tj oboje je bruteforce, pješak koji hoda je brutefoce hodanja-trčanja i ako mora preći 100m ili 200m to je opet brutefoce ali ne pojačavanjem hoda-trka nego promjenom duljine puta-staze, kao i promjena ograničenog vremena..

-ako uzmemo prečicu kao optimiziran algoritam koji odbaci nemoguće poteze, tad je to dobra optimizacija, no to već imamo-radi, čime se skrati vrijeme i potrebni resursi ali ne našteti se rezultatu, tj to je tad pametna-dobra-točna optimizacija, nazovimo je negubitna kompresija, slike-zvuka.. nasuprot te je gubitna-lossy.. u kojoj dobijemo uštedu, manji file ali gubimo dio podataka, tj dio koji je recimo zanemariv za gledanje kao detalj slike i dovoljno dobro kao kompormis i zato se lossy koristi.. ali ne možemo ga uzeti za ovaj šah-primjer.. tj nema veze-sličnosti osim patterna-clustera tj ne možeš znati da su ostali potezi lošiji-jednaki-bolji ako ne provjeriš.. tj moraš na kraju izračunati sve da bi znao koji je stvarno najbolji potez pri čemu neki možda pobjeđuje nakon 100, 200, 500 ili 23131312 poteza, tj jedina računala koja bi nam to mogla izračunati u razumnom vremenu je opet sam alpha.. a to je opet čisti bruteforce tj zato jer je jači s više resursa pobjedit će fiša ne zato jer su ontkrili clustere-patterne jer time nisu otkrili ništa, osim samog uzorka..

-ne postoji točniji odgovor na pitanje 2+2=4.. čak ni brži nije bitan osim ako ograničimo vrijeme odgovora na nanosekundu što eliminira sve ljude iz natjecanja, zato će križić-kružić jednako odraditi cpu koji imate pred-ispod sebe ili alpha-go.. no za šah i permutacije je stvar resursa, vremena, dubine, kao probijanje rsa-keya-pina.. za koji treba superračunalo da bi nešto obavilo u realnom vremenu, dok prosječno računalo za isti task treba recimo 130 godina.. i sad finiš, poanta, .. i obično računalo će tad u takvom dovoljnom zadanom vremenu razbiti najtežu enkripciju, problem što se to mjeri stotinama godina, dok jače obavi isto to ali brže, u kraćem vremenu.. tj bruteforce.

-ako vrieme nije kriterij tad i komad papira, olovka, mogu isto, može čovjek (osoba, koja naravno zna, matematiku, fiziku, kemiju, šah.. ovisi što računa-riješava), no naravno da computer može brže, kao što bager brže kopa ili šleper nosi više tereta, no to je opet samo brute-force.. ne pamet-ai, ne bolji algoritam čak ni optimiziran tj u nekim stvarima je razlika kao lossless-lossy recimo nedopustiva tj nema odgovora 3,99 nego isključivo 4 i tad ne možemo takvom optimizacijom do cilja, no to korisit recimo bumbar, kao dovoljno dobro tj koristimo i mi, za jpeg, za aviokontrolu, .. dovoljno dobro, za gradnju piramida. (ili koje dijelove prethodnih plahti kao podsjetnik ponoviti) :))

***

+++ btw, nisu mi jasni prolaznici kojima je jedii problem duljina texta-posta.. wtf? -preskoči, scrolaj, čitaš ako te zanima, ne čitaš ako te ne zanima, duljina s tim nema veze.. a najmanje veze s tim imaju postovi koji umjesto o temi govore o duljini postova, dok moderatori ne moderiraju (a neke druge teme kad se to spomene obrišu..) :)

edit: + linkić na kraći post, koji mogu pročitati (ali malo teže razumjeti) i oni kojima je broj slova problem :) uz disklejmer koji se tamo nalazi pa da ne ponavljam :)) previše slova...

 -narvno, uz ispravke (ni-je) se slažemo, odnosno ne slažemo se, pri čemu nećemo promjeniti mišljenje-uvjerenje ili što već.. osim ako druga strana ponudi neki 'jaki' argument (pa ni tad).. tj koji argument bi tebe uvjerio u točnost mojih tvrdnji? ... ili što misliš čemu služi ograničenje vremena u tvom primjeru ili jesu li tad razna superračunala u jednakom položaju? npr naše (bura ili kako se naziva) vs usa-kina-japan što već imaju? što misliš tko pobjeđuje.. a to je čisti bruteforce, odnosno naravno mi smo ubermenšeni pa će naš algoritam podići sve na 8mu potenciju i praktički čip modema će rasturati alphu (koja ima koje ono resurse? googleove? postoji li jača frama servera?) .. kao što je nekad u linux temi radio legendarni cowboy kompajliranjem kernela :) .. ili kraće, ne.

 -ok, za razliku od početka gdje uopće ne govoriš o šahu, clusterima-otvaranja nego isključivo fokus na moj post (i duljinu, što svima smeta.. no proći će) :) tj ne slažeš se, kritiziraš ali nema argumenta, nema tvojeg mišljenja..

- sad možemo svesti na ovaj dio, bruteforce, da ili ne. Ja kažem da, ti kažeš ne.. neka viša logika i to opišeš višom razinom, velemajstori, konj napada neko područje.. da, tako to vide ljudi, jer su ograničenih mogućnosti computinga svih permutacija i jednostavno izaberu ono što im izgleda dobro, po iskustvu, sličnosti.. ali to rade zato jer ne mogu u realnom-razumnom roku izračunati sve permutacije, lossy metoda (ako ti je jasna usporedba), dok alpha čistim brutanjem izračuna-vidi i zna, zato pobjedi, neovisno što velemajstoru izgleda da je nešto dobro 'jer konj napada..' .. + najvažnije, u šahu, nije figura, kraljica nego pobjeda pa i žrtvom kraljice i svih ostalih figura do predzadnje + kralj.. ako to da rezultat tj pobjedu. Tad to što konj napada nema baš nikakve veze a clusteri su samo clusteri.

-sve ima neki pattern, tj kad god se uspoređuju dva skupa pojavi se pattern, no to ne znači da tako možemo nešto 'pametno' zaključiti, jer se naprosto pattern pojavi, tj da bi to nešto 'značilo' prvo moraš imati korelaciju.. a nje nema, tj nema korelacije patterna rasporeda zvijezda na nebu, spinova atoma-elektrona, mandelinim uzorcima i potezima šaha do mata-pobjede.. nema. Ako želiš dokazivati da ima tad prvo moraš naći poveznicu koju ćeš naći u atomu, puževoj kućici ili marsovcu s pet prstiju (ili tri ili koliko već hollywood zamisli) ali ne u šahu, jer šah nije nastao kao puževa kućica, nije nastao kao posljedica fizikalnih zakona svemira-atoma, nije nešto što je utemeljeno u nečemu zajedničkom u prirodi ili svemiru ili matematici ili fizici.. nego je naprosto izmišljena igra s izmišljenim pravilima a razlika između šaha i križić-kružića je samo u broju permutacija mogućih pozicija i zato se križić-kružić mogu napraviti s realativno malo resursa kao savršeni algoritam koji uvjek da 100% točan odgovor tj potez i calculator-čip tad ne može izgubiti, može samo remizrati ili pobijediti protiv ljudskog protivnika koji kad-tad napravi grešku.. to je čisti bruteforce i mehanička logika koja eliminira grešku, kao što abakus ne može griješiti ali ljudi mogu. Alpha ne može pobijediti u križić-kružiću.. pobjeđuje u šahu i gou.. to ti je čisti dokaz bruteforcea, da je nešto drugo, da postoji nešto drugo, da vidi neki uzorak-cluster tad bi po istim zakonima jednako pobjeđivao i u križić-kružiću no to je nemoguće tj može jedino dobiti remi-nerješeno-pat odnosno uz dovoljno računanja kad bi sve moguće permutacije obično računalo ili osoba-velemajstor pa i početnik mogli izračunati, provjeriti (a da nam je sve vrijeme svemira dovoljno) tad bi i u šahu rezultat bio identičan kao u križič-kružiću, remi.. tj to je brutanje jer alpha jednostavno može više u nekom ograničenom vremenu, ako ti vidiš 100 poteza on vidi 101, 200.. tj dovoljno je jedan dublje od protivnika da bi onaj konj koji nešto napada provjerio-dokazao da je to nešto dobro ili loše, jer to što nekome nešto 'izgleda' je opet samo izgled.. dok to ne napravi, provjeri nije ništa, tj jednako intuiciom može igrati početnik bez da čak zna pravila šaha.. pitaju ga da povuče potez i on uzme baš tog konja i postavi ga na pobjedničko polje.. teoretski je i to moguće, no prije ćeš dobiti eurojackpot, daleko prije.. dok je suprotna šansa da će izgubiti daleko veća i u pravilu provjerljiva-dokaziva pa u povijesti nemamo takve primjere ne samo u šahu nego u ostalim sportovima ili znanosti..

-pattern je ponekad samo pattern a značenje mu daje 'vjera' i sl. .. ili samo oko promatrača pa će ista pozicija zvijezda ili figura na ploči nekome izgledati kao zeko drugome kao sladoled.. bez da postoji korelacija sa zekom i sladoledom osim u mislima gledatelja koji to vidi.

-igra li alpha križić-kružić? pobjeđuje? Ne može pobijediti ni protiv c-64 bez obzira što ima neograničene resurse i neuronske mreže iza sebe kao i ovakve clustere poteza.

-previše 'vjeruješ' hollywoodu ili imamo različite definicije što je AI ili što je algoritam, bruteforce a što nešto treće-šesto kao intuicija.

-pattern, clusteri, statistika.. dokazuju raspored prim brojeva, tome služi, u tome je primjena dobra-logična, u šahu nije dok neuronske mreže možemo tumačiti svakako.. ja ih i dalje vidim kao brute, ne kao AI ili neka svijest koja bez brutanja i provjere svih permutacija intuitivno ili po patternu zaključi da je potez konjem onaj pravi.. dok ti vidiš to? Tj do sad nemaš svoj stav, pa je ovo što se da isčitati, točno? ... ili se u ovom primjeru gdje koristiš potez konjem svodi na klasičan šahovski vic (igram s konjem.. ne misleći samo na figuru) :)

-kako se može dokazati da je to čisti brute? pa jednostavno, partijama koje je alpha odigrao, neki neočekivan potez (kao u go-u..) no nakon stotinjak poteza se vidjelo zašto je to odigrao, tj lako je provjeriti jedan odigran potez tj relativno lako, kao i već završenu partiju tj ne samo prvi potez nego deseti, pedeseti.. ili gdje nastane ona razlika dosadašnjih velemajstora i alhpe, recimo na 15tom ili 50-tom potezu, uz naredne poteze kojima se dokaže da dobija-pobjeđuje i tad ne radiš provjeru bezbroj permutacija nego samo tih-ograničenih i tako dokažeš, odnosno svaki idući put kad velemajstor ili senzor-čip primjeti odgovarajuću poziciju na šahovskoj ploći može uzeti taj rezultat i odigrati potez koji je alpha odigrao-pobijedio.. i tad će pobijediti, odnosno dok opet brutanjem netko ne pronađe jači potez koji će ovog navuči u klopku s jednim pogledom dublje u permutacije stanja a to je brutanje.

-da je vrijeme neograničeno, obično računalo bi uz kvalitetan-isti algoritam dalo isti rezultat kao i najjače računalo ili alpha uz jedinu razliku a to je upravo computing vrijeme za provjeru svih permutacija, to je brute, ne intuicija ili nešto treće.

-naravno.. i zato ni ne možeš razumjeti koliko i u čemu sve griješiš ... :)

.. jer primbrojevi nisu ljudska tvorevina nego naprosto stvar logike, matematike i koja god civilizacija u svemiru otkrije višu matematiku doći će do istih odgovora-riješenja, pa i primjene (keyevi).. dok će neki marsovski šah biti na recimo 9x9 polja ili neće imati konja nego krokodila koji ne skače u L nego vijuga u S ..

-neka pravila kao fizika su univerzalna, neovisno o diktaturi mjerne jedinice recimo faraona, kao što je odnos pitagorinog trokuta 3:4:5 .. pri čemu su znemenke 3-4-5 proizvoljne, tj jedinični vektor koji određuje razliku nule i jedinice je osnovna mjera pri čemu to može biti jedan metar, kilometar, palac, lakat, polumjer sunca ili bilo koja zamisliva dužina u svemiru a tad će ista pitagorina pravila dati isti trokut tj pravila pravog kuta, sinus itd.. kod šaha naprosto to nemaš.

-isključi vrijeme kao kriterij-resurs, napravi koliko-toliko fer odnos snaga tj raspoloživih resursa koje imaju superračunala i tek tad ćeš imati 'sportsku' ravnopravnu borbu u kojoj će teoretski pobijediti bolji.. do tad je to čisti bruteforce u korist AI-alpha-goa jer naprosto ima nesrazmjernu computing snagu i resurse dok 'normalna' računala nemaju ni promil rama za takve izračune.

-kao što od prvog posta kažem, možda nije bilo jasno no sad citiraš.. primjena nekih metoda kao statistika, patterni.. je primjenjiva u nekim slučajevima, kad postoji takva korelacija.. u šahu nije, dok patterni tad jednostavno ne služe ničemu mada ćeš ih uvjek vidjeti u svemu oko sebe.

-znaš kako se nekad igrao šah? rusi-ameri-timovi.. hrpa velemajstora je bruteforcala poziciju i dok se ne pojavi bolje, 'najbolje' (do tad) riješenje je bilo najbolje.. tad je velemajstor štrebao pozicije i kad prepzna, dalje je stvar štrebanja-ponavljanja.. identično tako su bile recimo izračunate logaritamske tablice i mantise, kao i pozicije za navigaciju ili topničke tablice.. jer tad nije bila dostupna computing snaga kao danas. .. danas to radiš tako da cpu ima algoritam, ostalo izračuna, brže-točnije (nepogrešivo, jer je to 'mehanika' ne ljudska-greška) i eliminirane su potrebe za takvim izračunatim tablicama, no i dalje je to ista osnova, brute-štrebanje jedina razlika što sve možeš računati ručno na papiru i trošiš za to vrijeme + klasične ljudske pogreške kao recimo pogrešan upis znamenke ili tipfeler i sl., dok s calculatorom to radiš brže bez greške, kao što nešto možeš računati abakusom ili šiberom, ne zato jer osoba-matematičar ne zna nego eliminira grešku i ubrza izračun. .. dok u osnovi algoritam ostaje isti, tj to sve je samo bruteforce, jače-brže, ne pametnije ili neka nadnaravna quantum matematika... dok su recimo popularni školski trikovi samo to, zgodni trikovi (npr množenje s 9.. pa kad pišeš kao redne brojeve 1.2.3.4.. pa kreneš unazad kao greška i odjednom se pojave točni odgovori za množenje s devetkom dok djeca začuđeno gledaju u ploču..).

-pattern, recimo skok konja (skakača) za pokriti čitavu ploču sadrži pattern jer je to u osnovi matematika, kao i postaviti 8 kraljica da ni jedno polje nije tučeno dva puta.. dobiješ pattern konja-skakača tj L .. no tu staje mogućnost patterna, ostaju samo permutacije mogućih poteza koji se nakon x-poteza u dubinu penju na granice s kojima ljudi ne mogu ni baratati, ovisiš o računalima, kao što danas za gradnju ovisimo o bagerima, bušilicama i sl. ili traktoru dok su nekad ljudi orali volovima.. pri čemu je computing snaga računala milijardu puta više odskočila nego razlika u oranju traktorom ili bušenju bušilicom u odnosu na metode prije par tisuća godina ili brzina prijevoza zapregom u odnosu na šleper-vlak-brod-avion za robu-ljude..  tj to je umnoženo 10-100x računala i computing milijardu.. i ide dalje.

-prije, dok si koristio tablice s izračunatim vrijednostima, ovisio si o točnosti tj mogućoj grešci u takvoj tablici, čisto greška prijepisa ili štampe.. i bio si ograničen izračunatim rasponom vrijednosti od-do kao tablica množenja 10x10 do 100 .. i s druge strane traženjem rezultata recimo logaritma za koji ti treba vrijeme dok pronađeš mantisu i zaokružiš na traženu decimalu točnost.. 5-6-7.. (nakon čega su tabice već nepouzdane). Što su tablice detaljnije-šire-veće, to je veći problem pretraživanja, tj klasično baratanje skupom podataka ili baza.. i to računala rade brzo, ljudi sporo, no to je opet bruteforce tj u bazi tad nađeš točan odgovor i prepišeš ga, jednako kao odgovor-riješenje za križaljku, već je netko riješio-odgovorio, već je netko odigrao partiju i provjerio najbolji potez.. dok alpha nije izračunao +100 poteza dublje i dao jači, no to je opet čisti bruteforce naprosto jer alpha ima toliku računalnu snagu da to može u rauzumnom vremenu ili brže od ostalih-protivnika tj da mu se kao protivnik pojavi enterprise-data ili marsovac možda bi ga zašamarao kao početnika i dao mu mat nakon 300 poteza ili 400.000... uz pretpostavku da je to jače računalo, a to je opet ..? bruteforce, ne algoritam, ne pattern, ne clusteri.. čisti computing.

-ok, rekli smo što mislimo ili znamo.. nastaviti nema smisla, kao ni vrijeđati? tj primjećujem nedostatak argumenata, što logično daje rečenice 'imaš glupu teoriju'.. s naglaskom na glupu. Argument?

-nemam ja glupu teoriju, nego je ova tema, clusteri otvaranja upravo to, glupa teorija koja pokušava nešto otkriti patternom-clusterom, odnosno oni su strana koja dolazi s nekom novom teorijom i tad je na njima dokazivost te teorije, ne na meni tj negativni dokaz.

-no što objasniti glupavom postu? kako? .. npr treba li opet citirati članak, ne što ja kažem nego oni.. da je to primjenjivo na što? na šah i sl. igre.. tj time ti kažu da nije primjenjivo na ostalo, na ono što sa šahom nema veze, nema veze s pulsiranjem zvijezda, nema veze s morskim valovima.. i to kaže članak, no ti kažeš da imam glupe teorije, jer si pametan pa ti znaš da će ovaj pattern otktiti tajnu crnih rupa ili najjači potez u šahu? -ja kažem, neće.. a tvoj argument je riječ glupo, ništa jače? neka korelacija? .. a tad autorima texta objasni da i oni griješe kad kažu da je to za šah i sl. igre dok usporedbu s izmišljenim marsovskim šahom na 9x9 polja i S-krokodilom uopće ne razumiješ.. no dovoljno si jak da možeš vrijeđati, bez da pokušaš dati neki argument? Što nego reći, kranje glupo ili očekuješ pohvalu? -bravo! :)

-možda lakši način objasniti zašto je bruteforce, zašto nije 'jača pamet' ili nešto kao intuicija, AI iz filmova i sl.. ? može? :)

-šbb-kbb.. kad bi alpha bio ograničenih resursa, recimo obično prosječno računalo, i3-cpu s 8gb rama i intelicom-deakceleratorom.. ok? i da igra protiv istog protivnika iste klase.. + da igra protiv duplo jačeg, s više resursa.. i da pobjeđuje! .. tad bi to bila 'pamet', intuicija, šesto čulo, nešto.. nešto kao clusteri šahovskih otvaranja tj pattern koji uočavaju kao hint za takav algoritam koji s manje resursa pobjedi jačeg, david-golijat.. david ima pračku, tehniku, zato pobjedi glupavog ali jačeg golijata ili izreke um caruje a snage klade valja.. no tad um pobjeđuje, u šahu.. slabije računalo tad pobjeđuje fizički-resursima jače.. tad je to pametniji-optimalniji algoritam. Može-slažemo se?

-bez tog nije pametniji nego je jači .. i normalno je da jači, jednako glup, pobjedi slabijeg-glupog.. kao što se sad nas dva borimo, perom-mačem.. :)

-pa što vidimo u ovome, vidimo li pračku, pamet-um? vidimo li optimizaciju ili bolji algoritam koji pobjeđuje superračunalo neograničenih resursa ili nezamislivih ostalima.. kao da sad etiopija objavi rat usa+kina+rusima i nakon sukoba pobjedi jači, usa+kina+rusi.. a to proglase pobjedom zbog superiornosti intelekta, arijevske rase i uma.. ne po količini toljaga, vojnika, tenkova, satelita.. ... čisti bruteforce i rezultat je očekivan.

-čemu može služiti pronalaženje patterna? .. može služiti tome da prečicom, umjesto glupog brutanja pametna optimizacija recimo eliminacijom poteza koji nisu dozvoljeni-mogući ili za koje se zna da gube, krenu upravo prvo tražeći u tom dijelu odgovor, tj tako se traže primbrojevi i nađu se (još samo fali da netko napiše formulu i postane kralj-princ matematike uz nagradu kojeg milijuna koji čeka već skoro 100god..). Tj ako se eliminira dio poteza iz kalkulacije to je i dalje ostatak opet čisti brute force, samo s manjim brojem permutacija, manje potrebnih resursa za međurezultate-usporedbu i na kraju izbor 'najboljeg' ili optimalno.. tj tako radi bumbar, dovoljno dobro, ne nužno najbolje nego dovoljno da pokupi nektar, preživi a da ne ponavlja put gdje je već prošao dok za let troši energiju i nije svejedno kojim putem-rutom će to obaviti.

-kako se to ocjenjuje.. ovako, ako je nešto 50:50.. to je ništa, to je par-nepar šansa.. loto-rulet-sreća, nije dovoljno za prihvatljiv kriterij (čak placebo daje bolje rezultate mada nema znanstvenog objašnjenja.. osim autosugestije i sl). Naravno da bi bilj bio prema 100% .. no i teoretski znamo da je to skoro nemoguće, nije realan cilj.. služi samo kao cilj-omjer kako izabrati optimalno ili dovoljno dobro, odnosno ako imamo dva ili više riješenja ono bolje.. recimo da su takva riješenja oko 70-80%.. i to se kao kriterij uzme kao zadovoljavajuće-prihvatljivo, tj nasuprot je beskonačno računanje i veći problem jer dok računamo ne možemo ništa pametno napraviti, avion padne bez goriva, bumbar umre.. zato za sve u životu i svemiru imamo i vrijeme kao kriterij, dok u šahu možemo postaviti neograničeno vrijeme ili ograničiti po potezu 10sec ili po partiji .. kako god želimo tj to ne spada u 'prirodne zakone' nego naše, arbitrarne, proizvoljne, može se postaviti bilo koje ograničenje, npr po kilaži protivnika ili po spolu, kontinentu...

-problem, ako je vrijeme u igri-pravilima, može u šahu za potez.. neograničeno, tad na 'glupav' način mogu biti neporažen, tj da ni najjače računalo + kasparov ne mogu pobjediti .. čekam-razmišljam mada nemam potez, tad je to legitimna taktika.. i sve dok ne odigraš potez ne možeš ni izgubiti po pravilima takvog šaha.. o ostalim stvarima možeš-gubiš pa do tog da po isteku životnog vijeka ostanem neporažen u šahu i time nositelj titule najjačeg šahiste jer teško se može pronaći drugi bez jednog poraza a nema ni dovoljno vremena za drugog istom taktikom odnosno, može samo izjednačiti rezultat :) točno? kul..

-pametni algoritam, nije važno kojom metodom, patternom-clusterom.. nekako eliminira-klasificira koji potezi su vjerojatnije bolji, koji su lošiji .. i tad umjesto svih permutacija svih poteza, krene provjerom nekog izabranog, za kojeg po tom kriteriju misli da je vjerojatniji.. npr potez s konjem, figurom :) ..

-to je pametni brute, ali ipak brute.. odnosno nakon partije ga se analizira, neograničeno vrijeme, majstori, pa se vidi zašto je ili nije dobar.. tako se to radi u šahu no s alphom je i to problem jer on jednostavno ima previše resursa tj svi ostali nemaju ni blizu-dovoljno da bi u godinu dana analizirali ili našli bolji potez, zašto bi bio pogrešan itd.. jer on vidi recimo +100 ili +1000 unaprijed, dok klasična računala recimo 20-100.. i to su ljudske granice, dok se prije par mjeseci šahovski svijet zabavljao s mogućom prevarom magnusa (jer je način igre nešto što vuče na alphu.. tj i sam je priznao da je varao ali kao tad nije.. nego se baš pripremao za takvo moguće otvaranje..)..

-što je 'pametni' brute? lakše s lakšim primjerom, npr brojač-lokot na lancu za bic, tri znamenke 0-9 tj od 000-999 mogućih kombinacija =1000 .. ok? klasični-glupi brute ide redom, od nule, 1, 2,.. statistički će pogodak biti na 50% .. recimo broj 500 .. što bi bio pametni-brute? pa recimo nekako smo saznali jednu znamenku, prvu-drugu-ili treću.. ako znamo jednu znamenku tad ne vrtimo 1000 kombinacija nego 100, no sve ostalo je identično-isto-brute. .. postoji li mogućnost pogađanja-intuicije nekog broja? -realno ne.. osim prevarom i sl. tj ako vidimo jednu znamenku dok osoba otključava ili recimo na tipkama vidimo istrošenost broja 5 tad možemo pametno zaključiti da je 5 znamenka s kojom prvo trebamo probati sve permutacije i u ovom primjeru bi pametnim brutanjem otkrili broj nakon 50 pokušaja, ok?

-sad tim primjerom, gdje se broj permutacija linearno-jednostavno mijenja za x10 fakor primjeniti na permutacije u šahu.. i dubine poteza koji nakon recimo 10-20 poteza već prelaze computing mogućnosti prosječnog superračunala dok ako znamo da treba igrati nekom figurom to smanjuje broj permutacija drastično.. no nije to brojač-lokot, tj što ako u partiji igramo s konjem, s pijunom, s topom.. što nam ta info govori? -zapravo ništa, tj broj 5 smo uzeli kao info koji smo nekako saznali-otkrili, dok potez topom ili konjem ne pomaže tj jel prvi, drugi, deseti potez, dok nakon više poteza već sve figure imaju takav status pomaknute figure i bez redoljeda poteza nam zapravo to ne smanjuje broj permutacija za računanje... zato i traže nešto ovakvog, neke clustere.. no ovo je pogrešno, krivo, ne može praćenje otvaranja 2000 velemajstora dati odgovor jer su to već sve uhodane pozicije, otvaranja kao sicilijanka, damin gambit, španjolka i sl. tj tek alpha (opet brutanjem) pronalazi jače poteze i poneko od tih otvaranja se pokaže kao loše recimo nakon 100-više poteza dok dio izgubljenih partija ovisi o grešci protivnika, ne našoj igri nego igri protivnika.. a clusteri-patterni bi dali ogovor neovisno o tome da druga strana pogriješi, napravi previd i izgubi recimo kraljicu.. tad će izgubiti i od prosječnog igrača, ne od velemajstora ili alphe, odnosno tad bi i oni izgubili jer je to često nedostižna prednost u igri šah..

-alpha je čisti brute, pobjeđuje isključivo jer može izcomputati dovoljno duboko-dovoljno brzo poteze-permutacije.. ne zato jer je 'pametan' nego jer je brz-jak, odnosno um i klade postulat.. klada je tad jača a to je brute.