Postignut je novi rekord u računanju Arhimedove konstante, odnosno Ludolfovog broja, poznatoga kao pi (π), koji označava omjer opsega i polumjera kružnice. Za rekord je zaslužna Emma Haruka Iwao, voditeljica projekta te nositeljica i prošlog, sada oborenog svjetskog rekorda, kao i računalna infrastruktura Google Clouda.

Nakon 2019. godine i 31,4 bilijuna decimalnih mjesta, sada je pi izračunat s triput većom preciznošću, do čak 100 bilijuna decimalnih mjesta. Za slučaj da vas zanima: stobilijunta znamenka iza decimalne točke, u nizu koji počinje s 3,14159… je – 0.

Eksponencijalni rast snage

Napredak u računanju i računalnoj snazi također je vrlo vidljiv, gotovo eksponencijalan. Za prošli rekord računalima je trebalo 121 dan računanja, dok je za novi bilo potrebno tek 157 dana. U tom je vremenu procesirano čak 82.000 terabajta podataka (za prošli rekord ta je količina podataka iznosila 19.000 terabajta).

Povijest računanja broja pi duga je najmanje 4.000 godina i seže još u doba starih Egipćana i Babilonaca, koji su aproksimirali π vrijednostima 3,16 odnosno 3,125. Arhimed je, oko 250. g.p.Kr., postavio pi na oko 3,14, a prva računalna kalkulacija 1949. godine izračunala ga je na 2.037 decimalnih mjesta. Samo 73 godine kasnije, došli smo do 100 bilijuna.

Za računanje je korišten program y-cruncher v0.7.8, čiji je autor Alexander J. Yee. Računanje decimala broja pi izvodilo se pomoću algoritma Chudnovsky, na nodeu superračunala n2-highmem-128 (na Debian Linuxu 11) sa 128 virtualnih CPU-a te 864 GB RAM-a. Za pohranu je korišteno 515 TB memorije. Ostale tehničke pojedinosti možete proučiti na Google Cloud blogu.

Iz kompanije poručuju da ovaj pothvat pokazuje da je njihova fleksibilna infrastruktura u oblaku sposobna uhvatiti se ukoštac i s ostalim velikim izračunima, primarno u domeni znanstvenog eksperimentiranja. Primjene već nalazi u klimatologiji i astronomiji, a očekuje se kako će računalna snaga i sposobnosti ovog sustava nastaviti istim tempom rasti i u budućnosti.