Nakon 20 godina napokon su završeni radovi na izgradnji kamere Legacy Survey of Space and Time (LSST), jednog od najnaprednijih alata za potragu za životom izvan Sunčevog sustava. Kamera od 3200 megapiksela trebala bi omogućiti dosad neviđen uvid u detalje o svemiru i generirati ogromne količine podataka o južnom noćnom nebu, kažu njeni tvorci iz Nacionalnog akceleratorskog laboratorija SLAC u sklopu Sveučilišta Stanford. Ti bi podaci, nadaju se istraživači, trebali pomoći u potrazi za tamnom energijom za koju se teoretizira da pokreće ubrzano širenje svemira te potrazi za tamnom tvari koja čini oko 85% materije u svemiru. 

A nakon što je temeljito testiraju u SLAC-ovom mega laboratoriju, LSST kamera će biti otpremljena na 2700 metara visoku planinu Cerro Pachón u Andama gdje će biti podignuta na vrh istraživačkog teleskopa Simonyi (SST) u zvjezdarnici Vere C. Rubin koja se trenutno gradi u Čileu. 

Projekt Željka Ivezića

"Uz dovršetak jedinstvene LSST kamere i njezinu skoru integraciju s ostalim sustavima zvjezdarnice, uskoro ćemo započeti s produkcijom najboljeg filma svih vremena i najinformativnije karte noćnog neba ikad sastavljene", najavio je astrofizičar Željko Ivezić. 

Ivezić je rođeni Sarajlija koji je nakon diplome na zagrebačkom sveučilištu karijeru nastavio u Americi gdje je doktorirao, radio na prijenosu zračenja kod prašine i napisao računalni program Dusty, a danas rukovodi izgradnjom zvjezdarnice Rubin.

Veliki zadaci

LSST je najveća astronomska digitalna kamera i moći će snimiti cijelo južno nebo svake tri noći. Ona će mapirati položaje i mjeriti svjetlinu ogromnog broja objekata na noćnom nebu. Tražit će i znakove slabe gravitacijske leće u kojoj masivne galaksije suptilno savijaju putanje svjetlosti iz pozadinskih galaksija do nas. Slaba leća otkriva nešto o raspodjeli mase u svemiru i kako se to mijenjalo tijekom vremena, što će pomoći kozmolozima da shvate kako tamna energija pokreće širenje svemira.

Istraživači se također nadaju da će je iskoristiti i kao teleskop za daljnje razumijevanje promjenjivog noćnog neba, Mliječne staze i našeg Sunčevog sustava.

Tehnički podaci

Kamera je velika poput automobila, teži oko tri tone i ima prednju leću široku 150 centimetara. Još jedna leća široko oko metra ugrađena je kako bi zadržala oblik i optičku jasnoću te zabrtvila vakuumsku komoru u kojoj se nalazi žarišna ravnina kamere. Ta se žarišna ravnina sastoji od 201 pojedinačnog posebno dizajniranog CCD senzora i toliko je ravna da varira ne više od desetine širine ljudske vlasi. Sami pikseli široki su jedva 10 mikrona.

Pretraživanje dubokog svemira

Prema istraživačima, najvažnija značajka kamere je njezina razlučivost, koja je toliko visoka da bi bilo potrebno stotine televizora ultra visoke razlučivosti da prikaže samo jednu sliku u punoj veličini.

"Njegove slike su toliko detaljne da bi mogao razlučiti lopticu za golf s 20 kilometara, dok pokriva dio neba sedam puta širi od punog Mjeseca. Takve slike milijarda zvijezda i galaksija  pomoći će nam otkriti tajne svemira", nadaju se istraživači.