Nova studija istraživačkog tima Sveučilišta u Tel Avivu sugerira da bi elektromagnetska polja stvorena tijekom udara munja mogla štititi stanice živih tkiva od nekih vrsta oštećenja, a što je - generalno gledajući - moglo imati utjecaja na evoluciju života na Zemlji.

Utjecaj niskih frekvencija na život

U bilo kojem trenutku, negdje na Zemlji bjesni oko 2.000 grmljavinskih oluja (zabavan i informativan real-time prikaz oluja i udara munja moguće je pratiti uživo na stranicama LightningMaps). Energija stvorena tim konstantnim udarima munjâ stvara rezonanciju (poznatu kao Schumannova rezonancija, ScR) u kavitetnom prostoru između Zemljine površine i ionosfere. Schumannova rezonancija zauzima dio elektromagnetskog polja Zemlje, a nalazi se u spektru izrazito niske frekvencije (Extremely Low Frequency, ELF).

Ovaj prirodni 'elektromagnetski šum' postoji još od pretpovijesnih vremena u kojima je Zemlja tijekom svojeg formiranja dobila atmosferu i ionosferu. Dakle, otkako na Zemlji postoji život, on je bio okružen i izložen tim ekstremno slabim niskofrekventnim elektromagnetskim poljima, ali se sve do nedavno nije smatralo da ona imaju nekakav stvaran utjecaj.

No, u studiji nedavno objavljenoj u časopisu Scientific Reports, izneseni su rezultati koji ukazuju na to da ELF polja ipak mogu utjecati na živuće stanice i tkiva, i to na svu sreću - u pozitivnom smislu. Pa iako definitivno ne želite doživjeti udar munje, energija kojom udar munje rezonira kroz atmosferu u pravim dozama može imati iscjeljujuće djelovanje.

Više munja - manje stresa

Svrha istraživanja bila je ispitati utjecaj ekstremno slabih magnetskih polja u frekvencijskom rasponu ScR na spontane kontrakcije, transfer iona kalcija i oslobađanje kreatin kinaze (CK) u kulturama srčanih stanica (miokarda) laboratorijskih štakora. Profesor Colin Price, vodeći istraživač na toj studiji, u razgovoru povodom objavljivanja rezultata kaže:  "Otkrili smo da u kontroliranim uvjetima Schumannova rezonancijska polja imaju protektivni učinak na živa tkiva. Atmosferska ELF polja zapravo štite stanice izložene stresnim uvjetima. Drugim riječima, kada su živuće stanice pod stresom - primjerice zbog nedostatka kisika - atmosferska elektromagnetska polja iz munje ih štite od oštećenja. Taj učinak se može dovesti u direktnu vezu s evolucijskom ulogom koju su ta elektromagnetska polja odigrala u evoluciji živih organizama“.

U eksperimentima opisanim u objavljenom radu, istraživači su u laboratoriju rekonstruirali spektar magnetskih polja proizvedenih Schumannovim rezonancijama, te njima izložili kulture srčanih stanica štakora. Unutar 30 do 40 minuta tijekom izlaganja poljima frekvencija između 7,6 i 8 Hz - koje se često nalaze u prirodi - registrirano je nekoliko korisnih promjena u stanicama: smanjio se broj spontanih kontrakcija, protoka iona kalcija i oslobađanja kreatin kinaze (CK). Kada su ELF polja isključena, stanice su se vraćale u prvobitno stanje. Sve tri navedene pojave (nekontrolirane spontane kontrakcije, ubrzan promet kalcijevih iona i povećano stvaranje CK) su inače poznate kao indikatori oštećenja srčanih stanica izloženih hipoksiji, nedostatku kisika. Dakle, ELF je 'smirivao' hipoksični miokard.

Od štakora do infarkta

Naravno, ovo se istraživanje provodilo samo na stanicama štakora u kulturi, tako da se rezultati još uvijek ne mogu aproksimirati na druge organizme, pa čak ni na žive štakore. Ali to je ipak zanimljiva znanstveno dokazana pojava koja bi mogla služiti kao poveznica između učinaka globalnih udara munja na evoluciju života na Zemlji. "To je prva studija koja pokazuje vezu između konstantnih globalnih udara munja, Schumannove rezonancije i aktivnosti živih stanica", kaže Price. "Štoviše, može i objasniti zašto svi živi organizmi posjeduju vlastitu električnu aktivnost u istom ELF spektralnom rasponu, i ovo je prvi puta da je takva povezanost dokazana.“

U budućnosti bi rezultati ovakvih i sličnih istraživanja mogli pomoći u osmišljavanju terapijskih protokola za smanjivanje hipoksijskog stresa u živim stanicama, primjerice kod koronarne (ishemijske) bolesti srca i infarkta miokarda.

^{Igor „Doc“ Berecki je pedijatar-intenzivist na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Od posla se opušta antistresnim aktivnostima: od pisanja svojevremeno popularnih tekstova i ilustracija u tiskanom izdanju časopisa BUG, crtkanja grafika i dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, te fejsbučkog blogiranja o craft-pivima, životnim neistinama i medicinskim trivijama, sve do pasioniranog kuhanja posve probavljivih jela i sviranja slabo probavljivog bluesa.}