Trenutačno na razini Europske unije ne postoje pravila koja bi omogućila praćenje tijeka novca kada se on prenosi od jednog do drugog korisnika putem kriptovaluta i drugih digitalnih tokena. Iz tog razloga u zakonodavnim institucijama EU pojavila se inicijativa da se takva pravila napišu, a prvi prijedlog ovoga je tjedna potvrdio Odbor za ekonomiju Europskog parlamenta. Ova regulativa dio je novog paketa zakona EU koji se bavi sprječavanjem pranja novca, a tiče se anonimnosti prilikom transakcija u kriptovalutama.

Prema predloženim pravilima, sve transakcije povezane s kriptoimovinom morale bi uključivati i podatke o izvorima i korisnicima imovine, a te podatke bi nadležna tijela trebala moći dobiti na uvid. Pravila će pokrivati i transakcije koje se obavljaju putem posrednika, no ne i one izravne među kriptonovčanicima, od jednog privatnog korisnika ka drugome. Cilj je, kažu europski zakonodavci, osigurati transparentnost i sljedivost transakcija, kao i blokiranje onih ilegalnih ili sumnjivih.

Prođe li ovaj prijedlog, kriptomjenjačnice i drugi posrednici morat će, dakle, imati informacije o tome tko na njihovim platformama obavlja transakcije, čak i one najmanje vrijednosti, a podatke će morati dijeliti s vlastima i regulatorima koji to od njih zatraže.

Bez anonimnih i malenih plaćanja

Zahvaljujući svojoj brzini i virtualnoj prirodi, kažu iz Europskog parlamenta, plaćanja kriptovalutama lako zaobilaze današnja pravila o minimalnim iznosima transakcija koje se prate. Iz tog razloga novi prijedlog regulative ukida minimalni prag za iznimke – što znači da bi sve transakcije kriptovalutama trebale biti registrirane i povezane s identitetima pošiljatelja i primatelja plaćanja.

Parlament će zahtijevati i da Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) osnuje javni registar poslovnih subjekata i usluga koji se bave kriptoimovinom, a mogu predstavljati visok rizik od pranja novca, financiranja terorizma i ostalih kriminalnih aktivnosti. Prije nego kriptoimovinu stave na raspolaganje primatelju plaćanja, pružatelji usluga povezanih s kriptovalutama morali bi, u tom slučaju, provjeriti da pošiljatelj nije pod bilo kakvim restrikcijama te da transakcija ne predstavlja rizik u smislu pranja novca ili financiranja terorizma.

Zaštita običnih korisnika, sprječavanje kriminala

Ernest Urtasun, suizvjestitelj za ovaj prijedlog, napomenuo je: "Ilegalni tokovi kriptoimovine većinom su neotkriveni i prolaze Europom i svijetom, što ih čini idealnim instrumentom za osiguranje anonimnosti. Kao što pokazuju nedavni skandali s pranjem novca, od slučaja Panama Papers do Pandora Papers, kriminalci se bogate tamo gdje pravila o povjerljivosti dozvoljavaju tajnovitost i anonimnost. S ovim prijedlogom regulative, EU će zatvoriti ovu rupu u zakonu".

"Trebali bismo poticati korištenje kriptovaluta za ljude dobrih namjera, na siguran i ispravan način, ali i zaštititi se od njihovog korištenja za financiranje terorizma, ucjene ili pranje novca", poručila je druga izvjestiteljica, Assita Kanko.

Europski parlament bi o ovom prijedlogu trebao glasati tijekom travnja, nakon što se on uskladi s vladama svih država članica.