Napsterov softver omogućio je korisnicima da besplatno pretražujui preuzimaju MP3 datoteke s računala drugih korisnika. To je milijunima omogućilo pristup ogromnoj biblioteci glazbe bez plaćanja, što je zadalo ozbiljan udarac prodaji CD-a i poremetilo poslovni model glazbene industrije zasnovan na prodaji fizičkih albuma. Glazba je odjednom postala dostupnom svakome tko ima pristup internetu, ali na ilegalan način.

MP3 format

Iako je MP3 codec postojao i prije Napstera, ova P2P usluga potaknula je širu primjenu komprimiranog digitalnog audio formata. MP3 datoteke su olakšale pohranu i dijeljenje glazbe preko interneta i tako ubrzale prijelaz s fizičke na digitalnu konzumaciju glazbe. Portabilnost MP3 datoteka u usporedbi s glomaznim CD-ima značilo je da korisnici mogu sa sobom nositi velike glazbene kolekcije na malim uređajima.

Prijelaz na model streaminga

Iako Napster tada sam po sebi nije nudio plaćenu streaming uslugu, njegov model pokazao je potencijal za pristup glazbi na zahtjev. To je otvorilo put eventualnom usponu legalnih streaming platformi poput Spotifyja, Apple Musica i drugih koje su danas postale dominantnim oblikom konzumacije glazbe. Napster će biti utiskan slovima u povijet jer utemeljio trenutni pristup širokom spektru glazbe bez potrebe za fizičkim medijima, što je dovelo do modela streaminga s pretplatom koji danas definiraju industriju.

Velike pravne bitke

Besplatno dijeljenje pjesama zaštićenih autorskim pravima u masovnim razmjerima potaknulo je tužbe velikih diskografskih kuća i glazbenika poput benda Metallice. Napster je bio optužen zbog omogućavanja piratstva. Sudske su bitke već tada pokrenule važne diskusije oko digitalnog autorskog prava i intelektualne svojine koje traju i danas. Tadašnje rasprave takodjer su započele ono što se događa i danas: napetost između tehnoloških inovacija i prava intelektualne svojine. Ono što se raspravlja upravo danas oko umjetne inteligencije i korištenja autorskih djela, samo je nastavak diskusije koja je započela pred dvadesetak godina.

Ekonomski i kulturološki utjecaj

Napster je prisililo glazbenu industriju da preispita svoje ekonomske modele. Pad prodaje CD-a, uz pojavu digitalne piraterije, doveo je do smanjenja prihoda od tradicionalne prodaje albuma. To je diskografske kuće i glazbenike natjeralo da istraže alternativne izvore prihoda, poput digitalnih preuzimanja, kreiranje ringtonova, i konačno, prihvaćanja streaminga s pretplatom.

Napster je imao i trajni kulturološki utjecaj jer je poticao osjećaj zajedništva među ljubiteljima glazbe koji su mogli lako otkrivati i dijeliti novu glazbu. Ovaj zajednički aspekt dijeljenja glazbe postao je pretečom društvenih mreža koje su danas integrirane u streaming usluge, s listama pjesama i preporukama.

Živ i danas

Nakon što je izgubio sudske bitke, zatvoren je 2001. godine. U 2002. godini, pravo na brend i logo kupila je tvrtka Roxio, koja je fokus platforme prebacila na legalne usluge preuzimanja glazbe. Godine 2008. Best Buy kupuje Napster od Roxioa, šireći fokus na streaming usluge pod imenom Pressplay. Tri godine kasnije, 2011. godine, Rhapsody preuzima Napster i nastavlja sa fokusom na streaming. Godine 2020. londonski startup MelodyVR, specijaliziran za virtualnu stvarnost u glazbenoj industriji, kupuje Napster od Rhapsodyja i mijenja ime u Napster Grupa.  Godine 2023. Napster je kupio  Web3 startup, Mint Songs. Danas se može koristiti na https://www.napster.com u većini europskih zemalja, ali ne još u Hrvatskoj. Mjesečna pretplata u Njemačkoj iznosi 10.99 eura mjesečno. Čak se odlično nosi s godinama i vremenom: jedna od njegovih funkcionalnosti je playlistGPT.

Kroz ove promjene vlasništva i poslovnih modela, Napster je ipak ostao igrač u glazbenoj industriji puno duže od trenutka kada su, pred 25 godna, u studentskoj sobi na sveučilištu Northeastern, Shawn Fanning i Sean Parker došli na ideju da omoguće dijeljenje glazbe na tada još novoj mreži, zvanoj Internet.