Pazite što čitate: 'doomscrolling' potiče moralnu i egzistencijalnu krizu
Često provjeravanje uznemirujućih priča na društvenim mrežama povezano je s promjenama u načinu na koji gledamo na čovječanstvo i smisao života, ukazuju dokazi prikupljeni u SAD-u i Iranu
U prvom svjetskom istraživanju o utjecaju doomscrollinga iz egzistencijalne perspektive, istraživači australskog Sveučilišta Flinders upozoravaju da je učestala provjera uznemirujućih priča na društvenim mrežama povezana s promjenama u načinu na koji gledamo na čovječanstvo i smisao života.
Riječ godine
Doomscrolling, ili ponekad doom surfing, prekomjerna je količina vremena koju netko provodi na Internetu i društvenim mrežama čitajući velike količine vijesti, osobito onih negativnih. Dictionary.com tu je riječ u kolovozu 2020. odabrao za riječ mjeseca, rječnik Macquarie potom ju je proglasio riječju godine, da bi u rujnu 2023. doomscrolling bio uvršten i u Merriam-Websterov rječnik.
Psiholozi pak ovaj pojam opisuju kao pretjerano skrolanje kroz traumatične vijesti u kojem čitanje o pucnjavi, terorizmu i zavjerama na društvenim mrežama prelazi točku razuma i postaje ovisnost. A nova studija, pripremljena za objavu u časopisu Computers in Human Behavior Reports, otkriva i kako doomscrolling uzrokuje veću vjerojatnost da će se ljudi osjećati sumnjičavo i nepovjerljivo prema drugim ljudima te stvoriti dojam da život nema smisla.
Izvor zamjenske traume
"Doomscrolling može imati strašne posljedice na naše mentalno zdravlje i dobrobit, izazivajući stres, tjeskobu i očaj zbog kojeg preispitujemo smisao života", kažu istraživači. Praćenje negativnih vijesti na društvenim mrežama postalo je izvor zamjenske traume, odnosno negativnog psihološkog učinka na osobu koja sama nije doživjela traumu.
Istraživači su proučili utjecaj doomscrollinga na pripadnike dviju izrazito različitih kultura, istočne kolektivističke kakvom se smatra ona iranska i zapadne individualističke kakva se pak pripisuje Amerikancima. Njihovi odgovori na anketna pitanja trebali su pokazati koliko pretjerana konzumacija negativnih vijesti na društvenim mrežama utječe na njihove misli i osjećaje u vezi s njihovim postojanjem; koliko su zabrinuti za svoje postojanje, vjeruju li da je svijet pravedno mjesto i što misle o čovječanstvu.
Prediktor mizantropije
A odgovori s obje stane svijeta nedvosmisleno su pokazali da je doomscrolling povezan s egzistencijalnom tjeskobom - brigom o vlastitoj egzistenciji, životu i smrti - i u iranskim i američkim uzorcima. Uz to, iranskom se uzorku doomscrolling pojavio i kao značajan prediktor mizantropije, odbojnosti prema ljudima.
"Stalna izloženost negativnim vijestima i informacijama na Internetu može ugroziti naša uvjerenja kada je riječ o vlastitoj smrtnosti i kontroli koju imamo nad vlastitim životima. Štoviše, doomscrolling može negativno utjecati na to kako gledamo na ljude i svijet oko nas, kaže", otkrivaju istraživači. “Postanemo li svjesniji naših online navika i poduzmemo li korake da ih promijenimo, moglo bi nam pomoći da poboljšamo naše ukupno mentalno stanje."
