Neki ljudi vjeruju lažnim vijestima čak i kada im znanstvene činjenice jasno proturječe. Zbog toga su na Institutu za ljudske računalne medije na bavarskom Sveučilištu Julius Maximilian u Würzburgu odlučili istražiti vezu crta ličnosti i prihvaćanja lažnih vijesti. 

Taj mračni faktor osobnosti

Istraživači su ispitanicima na uvid dali medijske članke s različitim naslovima poput "Trumpove prve 3 godine stvorile su 1,5 milijuna manje radnih mjesta nego Obamine posljednje 3", a oni su trebali ocijeniti koliko su te izjave točne. Iz toga se poslije iščitalo koliko netko drži do čvrstih dokaza, koliko vjeruje svojoj intuiciji kad procjenjuje točnost informacija i koliko vjeruje da političari, znanstvenici i mediji "izmišljaju" činjenice kako bi služili njihovim ciljevima.

Upitnikom su procijenili i koliko je nekome važno zastupati vlastite interese, čak i nauštrb svojih bližnjih. Ova karakteristika naziva se "mračnim faktorom osobnosti" i smatra se jezgrom raznih mračnih osobina ličnosti poput narcizma, psihopatije ili makijavelizma. O tim osobinama ličnosti Bug je pisao više puta: na primjer o povezanosti crta ličnosti i slonosti kupovanju kriptovaluta ili vjerovanju u astrologiju.

Moć osobnih interesa

"Svatko je sebičan do određenog stupnja", objašnjavaju istraživači, "problematično je kad se ljudi na vlastitu dobrobit fokusiraju toliko snažno da interesi njihovih bližnjih više ne igraju nikakvu ulogu."

Studija je pokazala da ljudi što manje vjeruju u činjenice, to im je teže razlikovati istinu od laži. Istraživači su u studiji, objavljenoj u časopisu Journal of Applied Research in Memory and Cognition, uočili još nešto: što je "mračni faktor osobnosti" jači, odnosno što je osobni interes na račun drugih izraženiji, to je jača sumnja da postoji razlika između znanstvenih saznanja i lažnih vijesti.

Izokretanje činjenica

Takvi ljudi vjeruju samo u ono što im se čini istinitim pa teško razlikuju istinite izjave od lažnih i češće od drugih lažne vijesti smatraju istinitima. Ljudi s mračnim crtama osobnosti stoga oblikuju stvarnost prema vlastitom ukusu. Pa onda, na primjer, ne nose masku jer smatraju da je koronavirus obična medijska izmišljotina. 

"Izokretanje činjenica na temelju sebičnih motiva posebno dobro funkcionira kada su ljudi uvjereni da ionako ne postoje neovisne znanstvene činjenice", zaključuju istraživači koji su početkom godine dokazali da će ljudi s mračnim crtama ličnosti lakše podržati zavjeru oko  pandemije.

Epistemička uvjerenja

No, kažu istraživači, nije samo ova skupina podložna teorijama zavjere i lažnim vijestima. Ljude koji ne vjeruju u snagu čvrstih dokaza i argumenata neće pokolebati ni najdojmljivija provjera činjenica, bez obzira na njihove druge osobine ličnosti.

U psihologiji se smatra da se epistemička uvjerenja razvijaju i učvršćuju tijekom djetinjstva i adolescencije. Za malu djecu postoji samo crno ili bijelo u mnogim pitanjima: ideja je dobra ili loša, a prijedlog je istinit ili lažan. Tijekom tog vremena skloni su različita mišljenja smatrati jednakima.

"U najboljem slučaju, u nekom trenutku naučimo procjenjivati različite pozicije i shvaćati kako postoje različita mišljenja, ali da su neka su više potkrijepljena dokazima nego druga", kažu istraživači. No, čini se da se ne odlučuju svi na ovaj korak. A u slučajevima gdje je racionalna procjena argumenata ključna, ovaj deficit može imati ozbiljne posljedice.