Matematičari, web dizajneri, blockchain inženjeri... Kome prijete otkazi i čiji su poslovi sigurni
Ljudski eksperti i ChatGPT zajedno su izradili popis zanimanja na koje će najviše utjecati implementacija generativne umjetne inteligencije u poslovne procese
Otkako je OpenAI u studenom prošle godine predstavio ChatGPT i time najavio novu eru umjetne inteligencije, ljudi se sve više pitaju hoće li zbog njegovih sposobnosti ostati bez posla. Jer ChatGPT razumije i odgovara na niz različitih pitanja, nudi prijedloge, istražuje, piše eseje i sažetke, pa čak može ispričati i vic.
Izvještaj OpenAI
Mnoge od ovih vještina koriste radnici u svojim poslovima diljem svijeta, što nameće pitanje: koje će poslove transformirati ili čak zamijeniti generativna umjetna inteligencija u nadolazećoj budućnosti? Mogući odgovor na to pitanje može se iščitati iz izvještaja OpenAI-ja o potencijalnom utjecaju velikih jezičnih modela (LLM) na tržište rada i raznih primjena generativne umjetne inteligencije.
Razumljivo, radni dokument naglasak je stavio na američku industriju i tamošnja radna mjesta i tako došao do onih koja su najviše "izložena" velikim jezičnim modelima poput GPT-a. To znači da su se pod posebnim povećalom našli poslovi u kojima bi ljudi mogli koristiti umjetnu inteligenciju za optimizaciju svog rada, kao i poslovi koji bi se s vremenom mogli potpuno automatizirati.
OpenAI je otkrio da 80% američke radne snage pripada zanimanjima u kojima barem 10% njihovih zadataka može samostalno obaviti ili pomoći umjetna inteligencija. Petina radne snage bavi se zanimanjima u kojima bi čak 50% radnih zadataka bilo pod utjecajem umjetne inteligencije.
Najugroženiji poslovi
Popis poslova na koji će najvjerojatnije odraziti implementacija umjetne inteligencije izradili su ljudi, ali i ChatGPT-4 modeli.
Na popisu najizloženijih zanimanja po izboru ChatGPT-4 modela nalaze se tako računovođe, administrativni i pravni pomoćnici, analitičari klimatskih promjena, reporteri i novinari, ali i blockchain inženjeri.
Analiza koju su proveli ljudfski eksperti od umjetne inteligencije najugroženijima smatra poreznike, financijske analitičare, pisce i autore te web dizajnere.
Zanimljivo, matematičari su se našli na popisu ugroženih zanimanja na oba popisa, i onom ljudskom i onom koji je slagala umjetna inteligencija.
Izuzeci od pravila
Dakako, ovo nije kompletan popis; jedan UI model na svoju je listu tako stavio čak 84 "potpuno izloženih" radnih mjesta; ljudi su uspjeli pronaći 15 dodatnih "potpuno izloženih" poslova koji nisu navedeni u ovoj tablici.
Općenito, utvrđeno je da su s najvećim rizikom izloženosti suočeni poslovi koji zahtijevaju ponavljajuće zadatke, određenu razinu analize podataka i rutinsko donošenje odluka. Ne iznenađuje da su na popisu izloženih našli i poslovi "industrije obrade informacija" koji uključuju pisanje, računanje i analizu visoke razine. Međutim, to ne vrijedi za poslove u znanosti i one koji uključuju kritičko razmišljanje.
Poslovi najmanje izloženi UI
S druge strane, postoje i poslovi na koje će implementacija umjetne inteligencije puno manje utjecati. Na popisu takvih zanimanja, prema izboru ljudi i velikih jezičnih modela, našli su se tako i sljedeća zanimanja, navedena abecednim redom: automehaničari, bageristi, barmeni, brijači i frizeri, instalateri i popravljači vodova, krovopokrivači, kuhari, ličioci, operateri velike opreme, radnici na održavanju naftnih polja, staklari, sportaši, tesari, vodoinstalateri i zidari.
Razni poslovi u proizvodnji, rudarstvu i poljoprivredi bit će manje izloženi, ali ne i potpuno zaštićeni. Minimalan utjecaj UI modela bit će prisutan u industriji osobnih usluga.
Veća plaća, veći rizik
OpenAI je analizirao i korelacije između izloženosti umjetnoj inteligenciji na tržištu rada i potrebne razine obrazovanja, obuke i plaće za određeni posao. Pokazalo se da će umjetna inteligencija temeljena na LLM-u daleko više utjecati na izloženost poslova u kojima se dobivaju više plaće i na zaposlenike s diplomama visokog obrazovanja.
No, s druge strane, zanimanja s višom razinom obuke na radnom mjestu bit će manje izložena od poslova koji zahtijevaju malo ili nimalo obuke.
Potencijalni utjecaj ChatGPT-a i sličnih modela vođenih umjetnom inteligencijom na pojedinačne poslove ovisi o nizu čimbenika, uključujući prirodu samog posla, razinu moguće automatizacije i zadatke koje treba obaviti. I dok se određeni ponavljajući i predvidljivi zadaci mogu automatizirati, poslovi koji zahtijevaju kreativni unos, razumijevanje kulturnih nijansi, čitanja društvenih znakova i dobru prosudbu još bi dugo trebali ostati nezamjenjivi.
Nova zanimanja
Na kraju krajeva, u svakom od ovih scenarija valja očekivati transformaciju posla, s radnicima koji će koristiti UI kako bi ubrzali ili poboljšali rezultate svojih zadataka. Uostalom, već su se pojavili i prvi oglasi u kojima se traže "šaptači umjetnoj inteligenciji" koji mogu učinkovito optimizirati automatizirane odgovore UI. Posao je atraktivan i plaće koje se nude nisu zanemarive: između 230.000 i 335.000 dolara.