U sjeni pandemije COVID-10 svijetom se raširila pošast mentalnih poremećaja koji, da stvar bude gora, najviše pogađaju mlade. O mentalnim bolestima mladih sve se otvorenije govori i u Hrvatskoj, a domaći stručnjaci izbacuju alarmantne brojke zbog kojih se sve glasnije traži uvođenje posebnih mjera kako bi se pomoglo učenicima, roditeljima, ali i nastavnicima. 

To nije sve: uz one klasične, najavljuju se i neke nove mentalne bolesti, vezanih uz upotrebu novih tehnologija, od depersonalizacije do tehnoparanoidnih deluzija. A prstom se sve češće upire i u glavnog krivca za sadašnje loše stanje: društvene mreže i pametne telefone koji su ih učinili dostupnim i sveprisutnim. 

Glavni krivci

Ima tome više od pet godina otkako je američka psihologinja Jean Twenge s Državnog sveučilišta u San Diegu podigla pravu oluju u svojoj branši.

Ona je još 2017. člankom "Have smartphones destroyed a generation" šokirala i stručnjake i javnost tvrdeći da su pametni telefoni i društveni mreže glavni krivci za nagli rast stopa depresija, tjeskoba i usamljenosti među mladimja.

Twenge sad opet podiže prašinu novom knjigom "Generations" u kojoj analizira trendove mentalnog zdravlja za pet dobnih skupina, od Tihe generacije, ljudi rođenih između 1925. i 1945., do generacije Z, onih koji su rođena između 1995. i 2012. "Način na koji tinejdžeri provode vrijeme izvan škole iz temelja promijenio 2012.", piše Twenge i navodi niz primjera, poput druženja s prijateljima. Naime, primjećuje ona, puna tri desetljeća, počevši od 1976. godine, broj dana u tjednu kad bi tinejdžeri izlazili s prijateljima, i bez roditelja, nije se mijenjao, da bi se sve okrenulo naglavačke pojavom društvenih mreža.

Američke brojke, globalni trend

Dok se još 2009. društvenim mrežama svakodnevno koristio svaki drugi tinejdžer, taj je broj do 2017. narastao na 85%., da bi lani neki oblik društvenih mreža koristilo je čak 95% tinejdžera, a trećina se doslovno ne skida s njih, pokazala je anketa Pew Research Centra. Te su brojke dakako američlke, ali se slobodno mogu primijeniti na cijeli svijet. 

Najnoviji podaci pokazuju da 22% djevojčica završnog razreda osnovne škole na društvenim mrežama provodi sedam ili više sati dnevno, upozorava Twenge. To znači da mnogima od njih život svodi na spavanje, odlazak u školu i bavljenje društvenim mrežama. 

Samoozljeđivanja i samoubojstva

Vrijeme ispred ekrana skratilo je vrijeme spavanja. Između 2010. i 2021. postotak učenika koji noću spavaju manje od sedam sati porastao je s trećine na gotovo polovinu. A riječ je o životnom dobu kad bi se trebalo bez prekida spavati devet sati. To pak uzrokuje probleme s mentalnim zdravljem. Medicinski podaci jasno ukazuju na dramatičan rast anksioznosti, depresije i usamljenosti. No, navodi autorica, od 2010. nisu porasli  samo simptomi nego i broj samoozljeđivanja, pokušaja i izvršenih samoubojstva. 

Činjenica je da uključivanje pametnih telefona u naše živote omogućilo naš gotovo neprekidni angažman na društvenim mrežama, no sam tajming nije dovoljan da bi se samo tako moglo reći kako društvene mreže uzrokuju depresiju kod tinejdžera, upozoravaju kritičari koji su posljednjih godina često napadali Twenge, osporavajući njene znanstvene metode i dobivene rezultate.

Tehnologija na udaru

Činjenica je da psiholozi već desetljećima opetovano okrivljuju nove tehnologije za mentalne i tjelesne zdravstvene probleme djece. Tako se još četrdesetih godina prošlog stoljeća tvrdilo da djeca postaju ovisna o radijskim kriminalističkim dramama. Nakon toga na tapeti su bivali stripovi, televizija i na kraju videoigre. Nastavimo li ovaj niz, tako i društvene mreže mogle biti samo najnoviji žrtveni jarac mentalnih problema s kojima se suočavaju djeca.

No, posljednjih su godina znanstvenici pronašli bolje alate koji su rezultirali s više visokokvalitetnih studija koje ispituju uzročno-posljedične veze društvenih mreža i  depresije. Jedna od njih pratila je tako postupno uvođenje Facebooka na američkim koledžima od 2004. do 2006. To je pak omogućilo usporedbu mentalnog zdravlja studenata 350.000 studenata na više od 300 fakulteta koji su Facebook počeli koristiti u različitim vremenskim okvirima i različitim intenzitetom.

Facebook i depresija

U pravilu, porast prijavljenih problema s mentalnim zdravljem zabilježen je gotovo odmah nakon pojave Facebooka u nekom kampusu, a naročito su rasle stope depresije i anksioznih poremećaja. 

Činjenica da je uvođenje Facebooka izazvalo kliničku depresiju kod približno 2% studenata možda se i ne čini tako dramatičnom, no kad se zna da je u to vrijeme širom SAD-a bilo više od 17 milijuna studenata, dolazimo do alarmantnog podatka da je "Facebook uzrokovao da više od 300.000 mladih odraslih pati od depresije". Pritom je uvođenje Facebooka više utjecalo na mentalno zdravlje žena, ali je razlika bila mala, otkrili su istraživači u radu koji je u studenom prošle godine objavio časopis American Economic Review.

Uskraćivanje Facebooka

Prije pet godina proveden je i randomizirani eksperiment u kojem je na četiri tjedna deaktiviran račun 2700 mladih korisnika Facebooka. Zapaženo je kako je i ovako kratko odsustvo s društvenih mreža imalo pozitivan učinak na njihovu dobrobit, "od više sreće i zadovoljstva životom, do nižeg stupnja depresije, manje tjeskobe i možda malo manje usamljenosti".

Kritična razdoblja

Znanstvenici još uvijek ne znaju u kojoj mjeri društvene mreže doista stoje iza rastućih problema s mentalnim zdravljem među tinejdžerima i jesu li one primarni uzrok. No, polako se kristalizira stav o tome koji su aspekti društvenih mreža najproblematičniji. Baš kao što se sve jasnije vidi da oni neće naštetiti svakom tinejdžeru u istoj mjeri. 

U svakom slučaju, podaci definitivno sugeriraju da što više sati dijete posveti društvenim mrežama, to je veći rizik od problema s mentalnim zdravljem. Štoviše, intenzivno korištenje društvenih mreža posebno je kritično po mentalno zdravlje djevojčica u dobi od 11 do 13 godina te kod dječaka u dobi od 14 i 15 godina. Uz to, oba spola podjednako su osjetljiva oko 19. godine, dakle u vrijeme kad tinejdžeri kreću na koledž, pokazalo je istraživanje Sveučilišta u Cambridgeu, objavljeno u časopisu Nature Communication.

Kokoš ili jaje?

Iz ovih studija nije lako donijeti suvisle zaključke jer zadovoljstvu životom pridonose mnogi faktori, od okoline do obiteljskog porijekla. Uz to, ljudi mogu društvene mreže koristiti jer su depresivni pa bi depresija mogla biti uzrok, a ne posljedica.

Ipak, slažu se stručnjaci, svi ovi znanstveni radovi, studije, ankete i zapažanja sugeriraju da društvene mreže doista moramo shvatiti ozbiljno i da u vezi njihovog utjecaja na mentalno zdravlje, naročito mladih, imamo pravo biti zabrinuti.