Časopis Nature objavio je studiju međunarodnog tima 26 autora koji nude kombinirano rješenje za nekoliko najvažnijih izazova čovječanstva. Riječ je o dosad najopsežnijoj procjeni kako stroga zaštita oceana pridonosi boljoj opskrbi zdravom hranom i pruža jeftino, prirodno rješenje klimatskih promjena, uz zajamčenu zaštitu ugroženih vrsta i staništa.

Agoritam ukazao na kritične točke

Zbog pretjeranog ribolova, uništavanja staništa i klimatskih promjena propada život u svim oceanima. Ipak, trenutno je samo 7% oceana pod nekom vrstom zaštite, upozoravaju istraživači.

Morski biolozi, klimatski stručnjaci i ekonomisti analizirali su nezaštićene oceanske vode i usredotočili se na stupanj ugroženosti ljudskim aktivnostima poput prekomjernog ribolova i uništavanja staništa. Razvili su i algoritam za utvrđivanje gdje bi zaštita donijela najveće koristi i mapirali ta mjesta. Pokazalo se da svijet mora zaštititi najmanje 30% oceana.

Studija je objavljena uoči 15. konferencije o biološkoj raznolikosti, koja će u svibnju u kineskom Kunmingu okupiti predstavnike 190 zemalja kako bi finalizirali sporazum o okončanju svjetske krize biološke raznolikosti. Cilj je zaštititi 30% kopna i oceana do 2030. godine.

Zaštita biološke raznolikosti

Uspostavljanjem zaštićenih područja na moru zaštitilo bi više od 80% područja na kojem obitavaju ugrožene vrste; trenutačno je pokriveno manju od dva posto. Velika većina tih zona nalazi se unutar 200 milja ekskluzivnih ekonomskih zona priobalnih država.

Dodatno bi se trebali zaštititi dijelovi otvorenog mora: Srednjoatlantski greben, visoravan Mascarene u Indijskom oceanu; greben Nazca uz zapadnu obalu Južne Amerike i Jugozapadni indijski greben između Afrike i Antarktika.

Studija opovrgava tezu da zaštita oceana šteti ribarstvu. Umjesto toga, ona otvara nove mogućnosti za oživljavanje industrije baš kao što trenutno pati od recesije zbog prekomjernog ribolova i utjecaja globalnog zatopljenja. Zaštite li se prava mjesta, to bi moglo povećati ulov morskih plodova za više od 8 milijuna metričkih tona.

Razlog je jednostavan: život se vraća u mora prestankom prekomjernog ribolova i drugih štetnih aktivnosti. Raznolikost i obilje morskog života s vremenom se povećavaju, a mjerljivi oporavak unutar rezervata događa se za samo tri godine. 

Koćarenje gore od avionskog prometa

Istraživači su otkrili da je količina CO2, nastala kao posljedica koćarenja po dnu oceana, veća od godišnjih emisija ugljika većine zemalja, veća čak i od emisija globalnog zrakoplovstva.

"Dno oceana najveće je skladište ugljika na svijetu. Želimo li zaustaviti globalno zagrijavanje, moramo ugljikom bogato morsko dno ostaviti netaknuto", kaže koautorica studije Trisha Atwood sa Sveučilišta Utah. "Svakodnevno koćarimo morskim dnom, trošimo njegovu biološku raznolikost i mobiliziramo ugljik star tisućljećima i tako samo pogoršavamo klimatske promjene."