NASA je ovoga vikenda proslavila 31. obljetnicu lansiranja svemirskog teleskopa Hubble u orbitu. Ono se dogodilo 24. travnja 1990. godine, a kako bi obilježili "rođendan" vjerojatno najslavnijeg teleskopa u povijesti, iz njegove su ekipe objavili atraktivnu fotografiju jedne od najsjajnijih zvijezda naše galaksije. Hubble je fotografirao zvijezdu AG Carinae, udaljenu 20 tisuća svjetlosnih godina, koja se klasificira kao modri superdiv promjenljiva sjaja (luminous blue variable), a oko milijun je puta sjajnija od našeg Sunca.

Ova je zvijezda i oko 70 puta masivnija od Sunca, a prema ovoj fotogafiji vidljivo je kako ona prolazi kroz jednu od turbulentnijih faza. Ovaj tip zvijezde nestabilan je pa s vremena na vrijeme u okolni svemir izbacuje svoje vanjske slojeve u ogromnim erupcijama. Jedna od takvih erupcija kod AG Carinae dogodila se prije oko 10 tisuća godina, a njezina posljedica je vidljiva na rođendanskoj fotografiji – veliki oblak dima i plina koji se nalazi oko zvijezde. Njegov je promjer oko 5 svjetlosnih godina, odnosno otprilike kao što iznosi udaljenost od Sunčevog sustava do sljedeće nam najbliže zvijezde, Proxime Centauri.

Modri varijabilni superdiv

Zvijezde ovog tipa iznimno su rijetke, manje od 50 ih je poznato u našoj i nekoliko susjednih nam galaksija. Jedna od njih prošle je godine dospjela u medije nakon što je astronomima "nestala s radara". Obično su kratkoga životnoga vijeka koji se mjeri u tek nekoliko milijuna godina, koliko je stara i AG Carinae.

Iz NASA-e pojašnjavaju kako ova zvijezda proživljava "posljednje trenutke", odnosno da na njoj traje borba za prevlast između gravitacije i radijacije, a pobjednik te borbe odredit će joj i sudbinu – ili će je gravitacija sažeti i pretvoriti u supernovu, ili će je pritisak iznutra "napuhati" do ogromne veličine u kojem će se ponovno dogoditi izbacivanje vanjskog sloja. Ova nestabilnost specifična je za ovaj oblik zvijezda za koje astronomi kažu kako "žive brzo i umiru mlade".

Hubble u brojkama

U 31 godinu od lansiranja, svemirski teleskop Hubble načinio je preko 1,5 milijun promatranja i snimanja oko 48 tisuća nebeskih objekata. U to je vrijeme oko Zemlje obišao preko 181 tisuću puta, prevalivši oko 7,3 milijarde kilometara. Hubbleove fotografije proizvele su preko 169 terabajta podataka, a zaslužne su i za preko 18 tisuća znanstvenih radova, od kojih je više od 900 objavljeno prošle godine.