Sad je i službeno: Nema više popisa stanovništva, mijenja ga digitalni državni registar
Središnji registar stanovništva bit će mjesto na kojem će se objediniti podaci o građanima iz više izvora, vodit će ga Porezna uprava, a ažurirat će se sa svakom promjenom u realnom vremenu
Sabor je protekloga petka službeno donio novi Zakon o središnjem registru stanovništva. Iako je on u proceduru bio upućen prije više od godine dana i trebao je stupiti na snagu 1. siječnja ove godine, procedura je bila nešto sporija, pa će njegovi dijelovi stupiti na snagu tek sad, a pojedine odredbe početnom, odnosno sredinom sljedeće godine.
Objedinjavanje evidencija
Središnji registar stanovništva bit će "elektronički vođena službena evidencija koja sadrži podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika na području Republike Hrvatske prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima, podatke o srodstvu i podatke o kućanstvima". Podaci iz tog registra koristit će se za ostvarivanje socijalnih i drugih prava, provođenje statističkih, društvenih, ekonomskih i drugih istraživanja, obradu podataka za koju postoji pravna osnova te za učinkovito vođenje upravnih, poreznih i drugih postupaka, odredio je Zakonodavac.
Dakle, ubuduće će Republika Hrvatska podatke o svojim građanima, inače pohranjene u više zasebnih evidencija i registara – tj. iz državnih matica, upisnika, informacijskih sustava i drugih nadležnih tijela –objedinjavati u jednom Registru. Vodit će ga Ministarstvo financija, odnosno Porezna uprava, a svi podaci upisani u njega čuvat će se trajno.
Umjesto popisa – registar
Kako bi Središnji registar stanovništva mogao zamijeniti popis stanovništva (koji smo, usput rečeno, taman digitalizirali i proveli djelomično online 2021. godine), on će uključivati i podatke preuzete ne samo iz drugih postojećih registara (OIB, ime, prebivalište, obrazovanje, zaposlenje, nacionalnost, itd.) već će posebni dio registra uključivati i podatke dobivene na temelju opcionalne izjave građana. To podrazumijeva podatke kao što su oni o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom partnerstvu, o etno-kulturnim obilježjima, primjerice o vjeri i materinskom jeziku, kao i kontakt podaci.
Za svaku osobu upisanu u Središnji registar generirat će se podaci o srodstvu i kućanstvima. Građanima će biti omogućen uvid u vlastite osobne podatke u registru, no oni ga sami neće morati puniti, osim u vidu određenih ispravaka i dopuna. Ukupno je predviđeno da će registar imati 45 primjena.
Tako će popis stanovništva, koji je u posljednjem izdanju koštao 23 milijuna eura, otići u povijest. S druge strane, novčana sredstva za uvođenje Registra osigurana su u proračunima za 2024., 2025. i 2026. godinu te iznose 12,8 milijuna eura plus PDV. Puna primjena Zakona o Središnjem registru stanovništva trebala bi započeti 1. lipnja 2026. Međutim, određena prava stanovništva, koja se tiču popisa stanovništva i njime su definirana (poput prava nacionalnih manjina), ostat će aktivnima na temelju Popisa stanovništva iz 2021. godine sve do 31. prosinca 2033.
