Otvoren prvi pogon za skladištenje energije u rast

Ovo je jedan od načina na koji se može umanjiti problem povremenosti obnovljive energije. Ali nije nešto posebno, to i moj bojler radi bez otopljene soli. U članku se cijelo vrijeme izbjegava reći da se radi o konverziji u toplinu i korištenju topline spremljene u otopljenoj soli. Sol ima problem da je ne možeš samo tako isprazniti jer je postupak prvog pokretanja prilično zahtjevan kao i dizajn stroja koji pouzdano i efikasno otapa gromadu od 1000 tona ili jednu tonu, isto je. I naravno, ekstrakcija energije je prilično zahtjevna da ne bi došlo do lokalnog skrutnjavanja. Pretpostavljam da taj problem umanjuju radom na znatno većoj temperaturi što opet znači da je spremnik stalno na vrlo visokoj temperaturi a time i gubicima.

Toplina je zgodna za naselja gdje se koristi centralni izvor topline, a ne trebaš npr hlađenje. Uglavnom, nije neka sreća niti univerzalno rješenje.

Za sada se to o čemu govoriš nije pokazalo problematičnim. Slične sustave koji se temelje na otopljenoj soli koriste CSP elektrane.

-autor izgleda ne razumije što-kako se skladišti 'energija'.. misli kao baterija, dok je ovo toplina, obična termosboca.. pri čemu je kocka soli boljih osobina nego npr komad željeza, voda i sl.

-energija se i dalje dobija kako je već dobiju (nafta, solarka, vjetar.. bilo što) dok je ovo samo privremeno skladištenje viška i to u obliku topline što je najlogičnije za solarke (par tisuća stupnjeva fokusirana zraka-toplina).

-uobičajeno u sunčanim krajevima, jug, dok je danska malo sjevernije, hladnije.. gubitci? možda namjerno da se vidi isplativost? .. kao i durga nelogičnost, po tim krajevima, danska-nizozemska.. primarno istražuju vjetar i valove-plimu.. ne solarke, koje su glavne u slučaju 'kocke soli' (kao baterija, toplinska..) .. no opet, možda kao experiment, test.. kao optimalno nema baš logike-smisla, no ni čitav text nije imun na to, možda autor.. 

Čuj da startup...

Imaš kod nas reverzibilne hidroelektrane za pohranu gravitacijske potencijalne energije.

Još od 1957 g.

Ne zovu nas danas bezveze Afrika sa strujom.

Reverzibilna elektrana i troši viškove mreže, ne te elektrane.

Dakle postoje uvjeti.

Ajde da čujemo uvjete, i usput , napiši za što postoje uvjeti?

 Ti si svakom loncu poklopac na ovom forumu.

No, ajde, dva osnovna uvjeta:

• 1. 2 akumulacije za reverzibilnu elektranu
• 2. Višak energije proizveden na udaljenoj lokaciji treba biti prenesen na tu elektranu
  
  Jasnije?

 ukratko, ako imaš višak energije u Slavoniji, reverzibilna elektrana na Velebitu kod Obrovca ti ništa ne znači za pohranu viškova jer su gubici zbog daljine preveliki.

 I kakve to veze ima s pohranom energije? Distribucija i re-distribucija nije jednako pohrana.

riječ je o viškovima energije, a problem viškova solara jest što se oni javljaju kad svi oko tebe imaju viškove, pa tako i Mađari i taj višak zapravo nikom ne treba. zato je idealno dnevne viškove pohraniti, ali praktično cijela kontinentalna hrvatska to nema gdje napraviti. zapravo, nitko na svijetu ne može toliko energije pohraniti jer nema gdje niti kako.

 digresija, velebit je trebao imati nuklearku na viru kao izvor noćne energije za pohranu energije, jer se nuklearka po noći ne gasi.

Ma čini se kao da ona sama sebi stvara struju. 

I puno para.

Nije energija u kantama elektrona pa da ju šleperi voze. Dobivamo mi iz cijele Europe, to je sustav, ne skup spojenih posuda.

 Ovo si jako dobro konstatirao. Međutim, Hrvatska kao država sa vrlo visokim udjelom hidro energije, dok god solar ne prelazi ukupnu potražnju, isti može maksimalno koristiti bez ikakvih izmjena ili novih uređaja. Samo /po potrebi zavrneš hidroeletkrane na minim što automatski znači punjenje akumulacija (gdje one postoje, a većina je hidroelektrana takva). Naši uvjeti su jako dobri. Možemo 20% potreba pokrivati iz solara, idućih 40% iz vjetra i sa nuklearkom i hidroelektranama imati pokriven baseload bez ulaganja u baterije i slične prilično skupe tehnologije.

 Krivo, imat cemo svi solare na krovovima, a pored kuca i zgrada velike baterije za pohranu energije, i to bu funkalo kako spada. Barem mi tako objasnili ovdje na forumu prije godinu-dvije. 

 Pad cijena solarnih panela i vjetroelektrana se prilično usporio, kotaju isto sada kao i prije 4-5 godina jer već odavno same ćelije su zanemariv dio ukupnog troška.

Baterijska pohrana može ići dolje, ali kombinacija solara i baterije plus transport struje na veće daljine, što je nužnost kod obnovljivih izvora, veći troškovi spajanja na mreže, ukupne troškove diže iznad svih konvencionalnih izvora. Da nije carbon pricinga, stvari bi bile još gore po RE, drastično gore. Famozne analaze nuklearnih elektrana i njihovog ogromnog troška se baziraju praktično isključivo na jednoj jedinoj nuklearki koja je izgrađena u zadnjih 20 i nešto godina u americi, Vogtle i nema puno veze sa stvarnošću. Isti oni koji cijelo vrijeme tvrde da su obnovljivi izvori jeftiniji, firme tipa Lazarda, u računicama gdje je uključen tzv firming, pokazuju da su obnovljivi još uvijek znatno skuplji. A povećani troškovi konekcije i transporta na veće udaljenosti se skrivaju maksimalno, i dalje. Zato nećeš vidjeti praktično niti jednu elektranu na zapadu koja je izgrađena bez subvencija ili nekog drugog zaslađivača posla tipa CFD ugovora jer oni koji se time profesionalno bave, jako dobro znaju matematiku.

Nakon svega rečenog, moram naglasiti da sam ja za niskougljičnu budućnost bez ikakve rezerve. Ali, ajmo biti realni u tome i prihvatiti da će nas to košta jednog bubrega, a možda i oba ukoliko taj zadatak ne povjerimo inženjerima i znanstvenicima, a ne ideološki betoniranim političarima.

 Mogu. Ako netko krene s novim eksperimentima kao što Vogtle i jest. Njegova dva nova reaktora su novi dizajne kojeg nema više nigdje. Jedina dva primjerka.

A što se tiče povrata na uloženu energiju, ne bi nas trebalo biti briga koliki je povrat, dok god je pozitivan ako su štetne emisije bolje od drugih dostupnih izvora. 

P.S. Mislim da ti link nije ono što si namjeravao reći, odnosi se na povrat uložene energije, ne novca