Indijska znanstvena svemirska misija Chandrayaan-3 zaključila je svoje planirane zadaće. Nakon nešto manje od dva tjedna aktivnog rada na površini Mjeseca, u blizini njegovog južnog pola, indijska svemirska agencija ISRO poslala je lander Vikram i pripadajući lunarni rover Pragyan u stanje hibernacije, pripremajući ih tako za dvotjednu noć.

Od potresa do sumpora

Prije nego su "zaspali" punih baterija, lander i rover obavili su mnogo posla, pa čak i više nego su to u kontroli misije očekivali. Tako je, primjerice, 28. kolovoza objavljeno da je spektrogramski skener na roveru otkrio prisutnost aluminija, sumpora, kalcija, željeza, kroma, titanija, mangana, silicija i kisika u sastavu Mjsečevog tla. Lander je dva dana prije toga svojim seizmološkim uređajem zabilježio potres, a kemijski eksperiment otkrio je i postojanje tankog sloja plazme u atmosferi. Potonje otkriće bitno je za procijeniti kako će elektronički uređaji, primjerice, na Mjesecu reagirati na pojavu solarnih oluja, odnosno koliko će se efekti razlikovati od istog događaja na Zemlji.

Kao ključno otkriće misije smatra se pronalazak tragova sumpora, koji znanstvenicima može pomoći u dodatnom razumijevanju procesa nastanka cijelog Mjeseca. Količine sumpora mogu otkriti i vulkansku prošlost, ali i ukazati na postojanje podzemnih voda. U praktičnom smislu, ovaj element može pripomoći u procesu stvaranja opeke, koja bi mogla u budućnosti biti vrlo bitna za izgradnju ljudskih kolonija. Za sve to bit će potrebne dodatne studije oko količine i distribucije sumpora na našem prirodnom satelitu.

Drugo meko slijetanje

Još jedno postignuće zabilježio je lander Vikram, prije nego je iscrpio svoje gorivo i baterije. ISRO je, naime, odlučio pokušati njime napraviti "skok", eksperiment koji je imao za cilj ispitati mehaniku polijetanja s Mjesečeve površine. Lander je stoga uključio svoje potisnike, poletio na visinu od 40-ak centimetara, pa potom (ponovno) meko sletio na tlo. Usput je preletio udaljenost od 30-40 cm, kažu iz indijske svemirske agencije. Objavili su i kratki video zapis s tog skoka, koji bi mogao biti prvi korak prema nekoj budućoj povratnoj misiji, s ciljem dopreme uzoraka natrag na Zemlju.

Nakon uspješnih istraživanja, kontrola misije poslala je landeru i roveru naredbe za pripremanje na hibernaciju. Proces je okončan tijekom vikenda, pa su rano u ponedjeljak po hrvatskom vremenu oba robotska istraživača "zaspala". U hibernaciju su ušli punih baterija, ali ugašenih instrumenata i tek s prijemnicima na landeru u stanju pripravnosti. Prežive li sustavi lunarnu noć, koja traje dva zemaljska tjedna, ponovno će njihove fotonaponske panele Sunčeva svjetlost obasjati tek nekad oko 22. rujna. Kontrola misije pokušat će tada "probuditi" sondu. Uspješna reaktivacija sustava mogla bi značiti produljenje znanstvene misije Chandrayaan-3 i preko inicijalno planiranih dva tjedna.