Prije dva tjedna je Uprava za humanu oplodnju i embriologiju Ujedinjenog Kraljevstva (HFEA) potvrdila novinarsku vijest da je u Ujedinjenom Kraljevstvu u zadnja dva mjeseca rođen „određen manji broj djece“ koja u sebi nose genetski materijal (DNK) triju različitih osoba. Tehnika uzgajanja embrija od genetskog materijala „triju roditelja“ zakonski je legalizirana još prije nekoliko godina, no tek sada su se pojavile informacije da se taj postupak zaista i koristi u Velikoj Britaniji. 

Legalizacija u Ujedinjenom Kraljevstvu

Novinari časopisa Guardian otkrili su da je u travnju i svibnju 2023. godine rođeno nekoliko beba – po njihovim navodima manje od pet – kao rezultat uspješnog postupka tzv. mitohondrijske donacije (mitochondrial donation treatment, MDT). S druge strane, HFEA - službeni regulator znanstvenih, zakonskih i organizacijskih pitanja vezanih uz liječenje neplodnosti i istraživanja ljudskih embrija - odobrila je provođenje MDT u najmanje 30 pojedinačnih slučajeva u UK, ali nije objavila podatak o točnom broju uspješno živorođene djece niti bilo kakve druge pojedinosti, kako bi se „…izbjegla identifikacija osoba prema kojima HFEA ima obvezu povjerljivosti.“

Vlada Ujedinjenog Kraljevstva legalizirala je MDT još 2016. godine, te je godinu dana potom za korištenje ove tehnike izdala i prvo službeno odobrenje u svijetu, a za izvođenje postupka MDT ovlaštena je samo jedna klinika, Newcastle Fertility Centre. No, nakon izdavanja odobrenja, idućih 5-6 godina (sve do 2023.) nije bilo službene potvrde o uspješno provedenim MDT postupcima oplodnje, a kao razlog navodi se to što je nakon uspješnih početnih organizacijskih priprema program bio ometen ograničenjima nastalim zbog pojave pandemije COVID-19.

Međutim, britanske bebe nisu prve u svijetu koje su rođene ovom tehnikom. Prije njih su primjerice početkom 2016. u Meksiku liječnici iz SAD-a pomogli jednom anonimnom jordanskom paru da se podvrgne umjetnoj in vitro oplodnji (IVF) embrijem stvorenim MDT postupkom. Po novinama se neko vrijeme povlačilo pitanje legalnosti i etičnosti tog tada još službeno neodobrenog zahvata, ali je cijela priča postupno pala u zaborav, sve do svibnja 2023. i vijesti o britanskim „bebama s tri roditelja“.

Zašto koristiti DNK troje ljudi?

MDT je postupak osmišljen i ​​razvijen za liječenje specifične vrste genetskog poremećaja koji se naziva mitohondrijska bolest. Zdravi mitohondriji, mikrotjelešca koja se u stanicama nalaze izvan jezgre, u citoplazmi, ključni su za opskrbu tjelesnih stanica energijom (mitohondriji se žargonski nazivaju „energetskim postrojenjima stanice“), a mutacije u mitohondrijskoj DNK mogu utjecati na složeni sustav stanične proizvodnje energije na mnoge načine, uzrokujući velik raspon vrlo teških simptoma. Onima koji žele znati detalje o toj temi, sugeriramo da pogledaju informativan i vrlo pristupačno osmišljen YouTube video preuzet s kanala znanstvenog časopisa Nature.

Kako se mitohondriji nalaze u staničnoj citoplazmi (a spermiji, za razliku od jajašca, ne sadrže citoplazmu), mitohondrijska DNK nasljeđuje se jedino putem jajašca, dakle samo od majke. Cilj MDT-a je zamijeniti oštećenu mitohondrijsku DNK bioloških roditelja embrija zdravim mitohondrijskim genima (doniranim od treće osobe), te ih ubaciti u novu jajnu stanicu koja potom sadrži zdrave mitohondrije.

Teško je točno odrediti koliko su mitohondrijske mutacije raširene u populaciji, ali se procjenjuje da bi jedna od 250 inače zdravih osoba mogla u svojim mitohondrijima nositi određenu količinu patogenih mutacija. United Mitochondrial Disease Foundation, ustanova sa sjedištem u SAD, procjenjuje da se u svijetu svakih 30 minuta rodi dijete koje će do dobi od 10 godina pokazati simptome mitohondrijskog oboljenja.

Budući da djeca nasljeđuju sve svoje mitohondrije od majke (a nije moguće predvidjeti hoće li dijete biti zahvaćeno bolešću ako žena koja u svojim mitohondrijima nosi oštećenu DNA zatrudni prirodnim putem), potpuno sprječavanje prijenosa neispravnih mitohondrijskih gena pokazalo se kao učinkovita i atraktivna strategija liječenja.

Kako funkcionira postupak?

U Ujedinjenom Kraljevstvu su odobrene dvije tehnike za provođenje MDT-postupka, a obje načelno funkcioniraju na isti način: u oba slučaja je cilj e proizvesti embrije koji sadrže kromosome (DNK iz stanične jezgre) bioloških roditelja – što iznosi oko 99,8% ukupnog genetskog materijala – dok preostalih 0.2% čine mitohondrijski geni iz jajne stanice donora (kojima se zamjenjuje mutirana mitohondrijska DNK biološke majke).

U jednoj verziji postupka, genetski materijal iz jezgre majčine jajne stanice može se prenijeti u jajnu stanicu kojoj je uklonjen vlastiti genetski materijal, i to prije nego što se ta jajna žene-donorice stanica izvantjelesno oplodi pomoću očeve sperme. To se naziva prijenos majčinskog vretena (MST).

U drugoj verziji se i majčina i donoričina jajašca mogu prvo oploditi spermom oca, a tek potom se jezgre iz majčinih stanica zamijene onima iz stanica „druge majke“, žene donorice. To se naziva pronuklearni prijenos (PNT).

Dijete rođeno iz MDT-a nema pravo na bilo kakve identifikacijske podatke o donorici jajnih stanica, niti bi donorica imala bilo kakva roditeljska prava ili obveze prema djetetu. Od 16. godine života dijete će imati pravo na neke neidentifikacijske podatke, kao što su anonimni rezultati medicinskih testova donorice.

U kojem smjeru ide  MDT?

Još je rano i još uvijek ima premalo podataka da bi se ova tehnologija mogla kompetentno ocijeniti u smislu kliničke uspješnosti. Štoviše, kao i svaki drugi medicinski postupak, MDT nije bez rizika: „Do sada je kliničko iskustvo s MDT-om bilo ohrabrujuće, ali broj prijavljenih slučajeva daleko je premalen da bi se izvukli konačni zaključci o sigurnosti ili statističkoj procjeni učinkovitosti“, rekao je Dagan Wells, profesor reproduktivne genetike na Sveučilištu u Oxfordu koji radi na proučavanju uspješnosti MDT-a. 

Na primjer, nemoguće je izbjeći prijenos malenog broja mitohondrija u jajnu stanicu donora zajedno s majčinim genetskim materijalom; u rijetkim slučajevima majčini „bolesni“ mitohondriji se mogu umnožiti dok se embrij razvija u maternici – što je neželjena komplikacija koju istraživači nazivaju žargonskim nazivom „preokret“. „Razlog zašto se takav 'preokret' vidi u stanicama neke djece rođene nakon MDT postupaka, ali ne i kod druge, nije u potpunosti jasan“, rekao je Wells. „Dugoročno praćenje rođene djece će biti ključan element u razumijevanju takvih detalja.“

Iako je ova posljednja vijest potvrdila ono što su mnogi već pretpostavljali - da su se u Ujedinjenom Kraljevstvu već dogodili uspješni porodi nakon MDT-a, stručnjaci su naglasili potrebu poštivanja privatnosti uključenih obitelji, kao i čekanje objave službenih stručnih izvješća u recenziranim časopisima.

"Siguran sam da će detalji biti dostupni, vjerojatno u recenziranoj znanstvenoj publikaciji, čemu se nadamo u bliskoj budućnosti", komentirao je prof. Robin Lovell-Badge s Instituta Francis Crick. „Znanstveni tim iz Newcastlea koji je uključen u provođenje postupaka oprezan je i želi štititi privatnost tih obitelji.“ To je ponovila i Sarah Norcross, direktorica dobrotvorne udruge PET: „Svrha ove tehnologije je pružiti ljudima mogućnost da izbjegnu prijenos teških mitohondrijskih bolesti na svoju djecu. S obzirom da su prve obitelji koje su iskoristile donaciju mitohondrija upravo one koje su prethodno prošle mukotrpne patnje i tragediju bolesti i gubitka djeteta rođenog s mitohondrijskom bolešću, posebno je važno da se poštuje njihova privatnost.“

^{Igor „Doc“ Berecki je pedijatar-intenzivist na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Pobornik teorijske i praktične primjene medicine i znanosti temeljene na dokazima, izvan posla na klinici se bavi upitno ne-stresnim aktivnostima: od pisanja znanstveno-popularnih tekstova i objavljivanja ilustracija u tiskanom izdanju časopisâ BUG, crtkanja računalnih grafika i primijenjenog dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, fejsbučkog blogiranja o životnim neistinama i medicinskim istinama, sve do kuhanja upitno probavljivih craft-piva i sasvim probavljivih jela, te neprobavljivog sviranja bluesa.}