Jučerašnjim mekim slijetanjem započeo je znanstveno-istraživački dio misije Chandrayaan-3, indijske svemirske organizacije ISRO. Prva ljudska sonda u povijesti, koja je uspješno stigla u blizinu Mjesečevog južnog pola, imat će otprilike dva tjedna vremena na raspolaganju, kako bi prikupila sve podatke koje kontrola misije i znanstvenici od nje očekuju.

Nakon slijetanja 1,7 tona teškog landera Vikram, iz njega je pomoću rampe ubrzo spušten maleni, tek 26 kilograma teški lunarni robotski rover Pragyan. Lander je u prvim satima nakon slijetanja snimio i svoje prve fotografije Mjesečeve površine, zabilježene s mjesta slijetanja, na kojima se vidi kako je autonomni laserski navigacijski sustav uspio u svojem zadatku traženja idealnog mjesta za to. Lander se nalazi na pogodnom ravnom terenu.

Iduća dva tjedna su ključna

Tim će terenom sljedećih 14 dana voziti spomenuti rover, pa će rendgenskim i laserskim spektrometrima analizirati mineralni sastav i kemijsku strukturu regolita. Znanstvenici se nadaju pronaći tragove koji bi ukazali na to da je oko Mjesečevog južnog pola relativno lako pronaći vodeni led, koji bi se u budućnosti mogao koristiti kao izvor vode za neke nadolazeće ljudske misije i, moguće, stalne kolonije.

Lander će za to vrijeme mjeriti sastav i varijacije u atmosferi, temperaturu tla i seizmološku aktivnost. Na površinu će postaviti i NASA-in retroreflektor, koji će se moći "gađati" laserima sa Zemlje i tako precizno mjeriti udaljenost – kao što to NASA još uvijek čini s retroreflektorima koje su na Mjesecu ostavili astronauti iz misija Apollo.

Indija je ovim pothvatom postala tek četvrta nacija koja je uspjela svoj lander spustiti na Mjesec i prva koja je to učinila u regiji južnog pola. Sljedećih će 14-ak dana oči znanstvenog svijeta biti uperene upravo u ovu istraživačku misiju, jer bi ona mogla otkriti mnoge zanimljive nove informacije o Mjesečevom okolišu i uvjetima koji vladaju u njegovoj još (barem izbliza) neistraženoj regiji.

Misija će trajati tako kratko, samo jedan lunarni dan, budući da su lander i rover pogonjeni baterijama i solarnim ćelijama, a ISRO ne očekuje da će baterije imati dovoljno kapaciteta za ostati aktivnima nakon 14-dnevne lunarne noći.