Smart home, sweet home
Postoje razne platforme i razni protokoli, pa bi bilo iznimno poželjno to dobro razumjeti prije negoli se išta od opreme za pametni dom počne nabavljati, jer bi i ta prva, a osobito svaka sljedeća kupnja, mogla značiti pogrešan odabir
Zvuči mi nevjerojatno da mi sve dosad, nijednom kao središnju temu nismo obradili smart home problematiku. O raznim uređajima koji su dio priče o pametnim domovima imali smo na desetke, možda i stotine, tekstova, ali nikada kao temu broja. Jednom, jako davno, ako baš hoćete točnije – prije dvadeset godina, imali smo za temu broja "Bežični dom", i to je jedina tema u kojoj se u naslovu spominje dom, a uključivala je i neke tlocrte stana, pa bi se mogla smatrati prapripremom terena za ono čime se bavimo danas. Možete i u Davorovoj ovomjesečnoj kolumni pročitati kako nam je na uredničkim kolegijima, na kojima planiramo teme za buduće brojeve, pametni dom već (pre)dugo na listi prijedloga, ali stalno smo je odlagali s raznoraznim opravdanjima (Davor to opširno elaborira).
Možda među vama ima skeptika i onih koji su neskloni korištenju kućnih uređaja kojima se upravlja na daljinu (pritom ne mislim na televizor s daljinskim upravljačem) ili ih se programira. Moram priznati da i ja doma ono što bi se moglo nazvati opremom za pametni dom isključivo sâm koristim, jer mi supruga ima averziju prema bilo čemu što je programirano, ili još gore, čime se upravlja preko neke mobilne aplikacije. Ona sluša na kućnom hi-fiju samo radiostanice, iako imamo pretplatu na Deezer, a davno sam digao ruke od objašnjavanja da naš termostat za etažno grijanje pruža mogućnost programiranja po satima i danima u tjednu; zanimalo ju je samo kojim gumbom se to isključi, i onda koristi kotačić za određivanje temperature u prostoru, pa ga zakuca na 15, kada je dosta grijanja, ili digne na 25, kada grijanje želi uključiti (dobro je što se može ograničiti temperatura grijanja vode na samom bojleru, tako da baš ne radi stalno na maksimumu). I to je za svakoga realan problem korištenja uređaja u pametnom domu – ako nisu svi ukućani spremni prihvatiti ih, mogu se pretvoriti u promašenu investiciju.
Danas je ponuda opreme i rješenja za pametni dom gotovo beskrajna, pa bi neupućeni dobronamjernik mogao pomisliti da je dovoljno imati novac, i onda si kupiti što god se poželi, donijeti doma, i stvar je riješena. Možda jest, a možda i nije. Postoje razne platforme i razni protokoli, pa bi bilo iznimno poželjno to dobro razumjeti prije negoli se išta od opreme za pametni dom počne nabavljati, jer bi i ta prva, a osobito svaka sljedeća kupnja, mogla značiti pogrešan odabir. I upravo je tome namijenjena naša tema broja, da vam objasni koji sve ekosustavi postoje te kako se umrežavaju i međusobno komuniciraju uređaji za opremanje kuća i stanova. Uz to, dodano je niz korisnih savjeta kako biste se lakše snašli u šumi raznih mogućnosti i bolje planirali svoja buduća ulaganja, ili shvatili što vam se doista nudi, bilo kao pojedinačna oprema, bilo ako ste među onim sretnicima koji kupuju novi stan (ili kuću), a prodavač vam visoku cijenu opravdava tako što tvrdi da je vaš budući dom – već pametan!
Ako ste mladi i tek završavate srednju školu, nije vas toliko briga za opremanje doma, ali pitate se i pitaju vas – što želiš napraviti sa svojim životom, čime ćeš se dalje baviti, hoćeš li na studij? Ako čitate Bug, znači da ste već jednom nogom zakoračili prema nekom od tehničkih studija, pa ako vas zanimaju informatički smjerovi, za vas imamo našu tradicionalnu svibanjsku temu u kojoj predstavljamo hrvatske visokoškolske ustanove s takvim programima. Posebno smo istražili koliko se su, i kako, prilagodili educiranju budućih stručnjaka za primjenu umjetne inteligencije – nude li cjelovite studijske programe, ili se samo dotiču razvoja umjetne inteligencije unutar postojećih programa?
U softverskom dijelu Matija vam je pripremio pregled top 20 programa otvorena kôda za koje (vjerojatno) niste čuli! Zvuči dosta izazovno pronaći dobrih 20 programa za koje malo tko zna, ali s obzirom na to da su iz svijeta otvorena kôda, nije ni nemoguć zadatak.
Još mi je ostalo sasvim malo prostora, a imamo standardno brojne hardverske recenzije, pa ću spomenuti barem Lenovo Legion Tab, tablet s Androidom, koji je, dosta neuobičajeno, namijenjen – igračima! Lenovo tako pokušava nešto sasvim novo, ekipi kojoj su mobiteli premali, a žele se igrati bilo gdje i bilo kada, ponuditi robusni i, prema performansama, snažan tablet, koji se, naravno, može koristiti i za bilo koju drugu namjenu. Zanimljiv potez, vidjet ćemo hoće li ih i drugi u tome slijediti…