Dvostranačka skupina američkih senatora objavila je dugo očekivani zakonodavni plan za umjetnu inteligenciju kojim se predlaže potrošnja od 32 milijarde dolara godišnje za istraživanje i razvoj AI tehnologija. U dokumentu od 20 stranica pod nazivom “Podsticanja inovacija u umjetnoj inteligenciji,” vođa Senata, Chuck Schumer i njegovi kolege iz obje stranke predložili su potrošnju milijarda dolara godišnje do 2026. Sredstva će moći koristiti vladine agencije i privatni sektor za istraživanje i razvoj novih AI tehnologija. Primjer vladinih agencija su Nacionalna zaklada za znanost, Nacionalni institut za standarde i tehnologiju i NASA, između ostalih.

Bitno je naglasiti da se to ne odnosi na financiranje projekata koji će se za potrebe američke vojske koristiti u obrambene svrhe. Za to postoji posebni budžet, kao dio ukupne svote od 875 milijardi dolara zatraženih za financiranje ministarstva obrane.

Dugo pripremano

Ovaj se prijedlog dugo pripremao, jer kako kaže senator, “Vrlo je teško donijeti propise jer se A.I. prebrzo mijenja. Nismo htjeli žuriti.” Gotovo godinu dana senatori su sastančili i saslušavali, kako bi se upoznali s razvojem ali i o opasnostima nove tehnologije. Između ostalih, na tim su se forumima čule riječi najvažnijih ljudi industrije, uključujući Alphabetovog Sundara Pichaija, Tesllinog Elona Muska i OpenAI-evog Sama Altmana, kao i vođe građanskih skupina poput Maye Wiley, predsjednice organizacije za ljudska prava. Ona je kritizirala način na kako su se vodili sastanci iza zatvorenih vrata jer su bili “fokusirani na industrijski aspekt i time se zasjenile rasprave o štetama koje bi mogle proizaći iz AI sustava.“

Osim novaca predviđenim planom, zastupnici su preporučili izradu saveznog zakona o zaštiti osobnih podataka i kazali kako podržavaju zakon, a kojim bi se spriječila upotreba realistične obmanjujuće tehnologije poznate kao deepfake u izbornim kampanjama. Kongresni odbori i agencije trebali bi tek donijeti propise o AI, uključujući zaštitu od diskriminacije, nepotrebno ukidanje radnih mjesta i kršenje autorskih prava uzrokovanih tehnologijom.

Nepostojeći AI zakoni

Kako dosad još nisu doneseni nikakvi zakoni u vezi umjetne inteligencije i svodi se samo na dobronamjerne prijedloge, sve se više širi zakonodavni jaz između Sjedinjenih Država i Europske unije. Unija je već usvojila zakon koji zabranjuje rizičnu uporabu umjetne inteligencije, uključujući aplikacije za prepoznavanje lica i alate koji mogu manipulirati ponašanje ili diskriminirati. Europski zakon zahtijeva transparentnost u pogledu načina na koji sustavi rade i koje podatke prikupljaju.

Osim nedavnog zakona koji nalaže prodaju ili nestanak TikToka, Kongres nije donio veće tehnološke zakone godinama, unatoč višestrukim prijedlozima. Amba Kak, izvršni direktor neprofitnog AI Now Instituta i bivši savjetnik za A.I. kod Savezne trgovinske komisije kaže: “To je razočaravajuće jer smo u ovom trenutku propustili nekoliko mogućnosti, dok ostatak svijeta ide naprijed.”

Također, kritizira se nedostatak rasprava oko sustava otvorenog koda, koji sve više razvijaju solucije i platforme umjetne inteligencije. Očito lobistički napori moćne industrije čine svoje pa su tako oni u fokusu prijedloga zakona i propisa. "Zakonodavci u DC-u manje su zainteresirani za odgovorno reguliranje, a više za ... umiljavanje onima od kojih mogu profitirati." komentirao je predstavnik aktivističke organizacije Fight for the Future, Evan Greer.