U Hrvatskoj je danas više od 1,1 milijun kućanstava spojeno na neku od fiksnih širokopojasnih mreža, od čega njih oko 40% koristi vrlo brze priključke, većinom optičke. Svjetlovodna infrastruktura, tj. optički kabeli provučeni do kuće (FTTH) najbrže su rastući oblik internetske veze, a ulaganja telekoma u njega posljednjih godina rastu po dvoznamenkastim stopama. Sve više kućanstava ima optiku "pred vratima", pa ona nije više rezervirana samo za velike gradove i zgrade.

Širenjem dostupnosti povećavaju se i brzine, pa sve više kućanstava na raspolaganju ima i gigabitne mreže, koje nude brzine pristupa donedavno nezamislive u nekim dijelovima zemlje. No, tu se postavlja pitanje – što će nam konekcija brzine jednoga ili dva gigabita u sekundi, ako nam je za surfanje webom ili gledanje Netflixa dovoljno i 10-ak ili 15-ak megabita? Naravno, odgovor leži u sve zahtjevnijim internetskim aplikacijama i uslugama, ali i u rastućem broju pametnih i povezanih uređaja koje imamo u svojem domu. Ne čudi stoga da i broj aktivnih optičkih priključaka snažno raste, jer sve više korisnika želi iskustvo u kojem ne mora razmišljati o dostupnoj brzini internetske veze.

Optika kao standard

Imate li priliku to učiniti, vjerojatno ćete se danas odlučiti za optički Internet i što veću brzinu pristupa, no tu priči nije kraj. Jednom kada vam je tehničar uveo optički kabel u stan, instalirao router i pokrenuo bežičnu mrežu, na vama je da veliku brzinu pristupa i iskoristite – za surfanje, igranje, streaming ili gledanje televizije. Ili bolje rečeno, sve odjednom, za svakoga od ukućana ponešto.

No, brzina internetske veze koju vaš router ostvaruje prema Internetu nije ona koju ćete nužno dobiti na svakom na njega spojenom uređaju. Najbolje ćete proći klasičnim povezivanjem mrežnim kabelom, no to je opcija ako vam je router blizu stolnog računala. Laptope, mobitele, konzole, tablete ili televizore na kućnu ćete mrežu spojiti bežično, a taj dio veze često može biti usko grlo.

Pokušajmo to opisati analogijom: nema smisla imati autocestu sa sedam kolničkih traka, ako je na njezinom kraju postavljena samo jedna naplatna kućica, kroz koju onda svi moraju proći i zagušiti promet. Isto tako, nema mnogo koristi od činjenice da vam je bežični router izravno ukopčan na optičku infrastrukturu i omogućava gigabitnu propusnost, ako promet do njega nije barem približno toliko brz. Tu u priču ulazi tehnologije Wi-Fi 6 (ranije poznata kao 802.11ax) i dodatak u obliku mesh kućne mreže.

Kvalitetan Wi-Fi prije svega

Ovaj je standard službeno prihvaćen prije pet godina i od tada je zaživio na sve većem broju korisničkih uređaja. Imate li novije računalo, mobitel ili primjerice PS5, svi oni radit će upravo na standardu Wi-Fi 6, pa je preporučljivo da vam ga i kućni router podržava. U teoriji, taj standard omogućava propusnost bežične veze od čak 9,6 Gbps, pa niti u uvjetima daleko od idealnih bežična veza od routera do krajnjeg uređaja neće "kaskati" za onime što vam gigabitna optička veza nudi.

Osim za brzinu, standard je optimiziran i kako bi podržavao veći broj istodobno spojenih uređaja, pa će svi ukućani moći u isto vrijeme biti spojeni sa svim svojim uređajima. Zamislimo samo situaciju gdje u istom trenutku jedan ukućan gleda Netflix, drugi je usred važnog videopoziva, netko treći ima u pozadini uključen pametni zvučnik koji mu streama glazbu, a onaj četvrti baš u to vrijeme igra važnu partiju Fortnitea – i baš nikome internetska veza ne "šteka".

Bitno je naglasiti i da mreže na standardu Wi-Fi 6 istodobno rade u frekvencijskim pojasevima od 2,4 i 5 GHz. Što je ta frekvencija viša, domet signala je manji i on teže prolazi kroz zidove, ali je veza brža i s manjom mogućnošću interferencije. Kod niže frekvencije veza je nešto sporija, ali će bolje pokriti cijeli dom. Istodobnim radom na obje frekvencije iskorištava se najbolje od jednoga i drugoga – dobiva se snažan signal koji može doprijeti do svih uređaja koje imate u stanu ili kući. Samim time Wi-Fi 6 je najnapredniji standard za kućne mreže danas dostupan na tržištu, koji će osigurati najbolju povezivost kućnih uređaja.

Za specifične situacije – mesh

No, stanujete li u stanu ili kući kompleksne arhitekture i nepravilnog tlocrta, s debelim zidovima i više etaža, možda ćete morati posegnuti i za mesh rješenjima. Riječ je o uređajima koji omogućavaju ujednačenu Wi-Fi pokrivenost, pri čemu zidovi i etaže više nisu prepreka propagiranju signala. Instalira se jednostavno, bez bušenja i provlačenja dodatnih kabela. Tu nije riječ o pukom "pojačivaču" signala, već o mreži s više čvorova. Ona funkcionira na način da svi čvorovi komuniciraju sa spojenim klijentima, ali i međusobno, čime se povećava domet i brzina bežične mreže te se osigurava glatko i automatizirano prebacivanje klijenata između čvorova, prema tome koji im je najpovoljniji u danom trenutku.

Kućni mesh Wi-Fi sustavi potpuno su automatizirani, pa nakon njihovog postavljanja ukućani neće imati nikakvu promjenu u korisničkom iskustvu – osim stabilnije i brže internetske veze, gdje god da se nalazili. Dakle, predstavlja li vam konfiguracija doma problem i usporava bežičnu vezu, svakako provjerite nudi li vam odabrani telekom operater neko od mesh rješenja za taj problem.

Odabir pružatelja usluge

Kada je riječ o operaterima, tu prvo treba provjeriti nudi li se na vašoj adresi gigabitni priključak – ako je tomu tako, onda dileme nema, odlučit ćete se za taj oblik mreže. Imate li dostupnih više pružatelja usluge, ponekad ih je teško usporediti – no, to je već za naše tržište napravila nezavisna analitičarska kuća Opensignal, specijalizirana za telekomunikacije.

U prvoj ikada analizi hrvatskog tržišta fiksnih širokopojasnih priključaka, Opensignal je iskoristio podatke iz stvarnog svijeta, od samih korisnika, koji su mjerili svoje brzine pristupa prema četiri kriterija: stabilnosti veze, maksimalnoj brzini te prosječnoj brzini preuzimanja (download) i slanja (upload) podataka. Mjerenje je obavljeno neovisno o vrsti fiksnog priključka (optika, kabel, FWA, xDSL).

Pobjednik prema tim kriterijima bio je A1 Hrvatska, pa Opensignal zaključuje da je taj operater "suvereni vladar", kad je riječ o fiksnom širokopojasnom Internetu u Hrvatskoj: prosječna izmjerena brzina downloada kod korisnika A1 bila je čak 2,7 puta veća nego ona kod prvog sljedećeg konkurenta.

Uskoro u milijun kućanstva

Istodobno se povećava i šansa da će optika stići i do vaših vrata. Naime, trenutačno oko 800 tisuća kućanstava diljem Hrvatske ima dostupan A1 gigabitni Internet, s brzinama i do 2 Gbps. Prošle je godine kompanija investirala gotovo 204 milijuna eura, najviše otkad posluje u Hrvatskoj. Izgradili su 140 tisuća optičkih priključaka diljem Hrvatske i na najboljem su putu da iduće godine omoguće gigabitni priključak u 70% hrvatskih kućanstva – odnosno njih čak milijun.

Jednom kada se odlučite za spajanje neviđenim brzinama putem gigabitne veze, tehničari A1 će vam instalirati njihovu premium opremu koju čine Wi-Fi 6 router i mesh uređaji, kako bi svaki kut doma bio pokriven kvalitetnim signalom. Tako tehnički opremljeni, trebat ćete i ponešto digitalnog sadržaja za konzumiranje. Tu ponovno može uskočiti A1 Hrvatska sa svojom ponudom: svim novim i postojećim korisnicima internetskih paketa Mega NET i Giga NET, kao prvi u Hrvatskoj, poklanjaju Netflixov Osnovni paket pretplate u trajanju od tri mjeseca.